Gordion

Koordinate: 39°39′01″N 31°58′42″E / 39.650356°N 31.978243°E / 39.650356; 31.978243
Izvor: Wikipedija
Gordion
Svjetska baština – UNESCO
}}
Država Turska
Godina uvrštenja2023. (45. zasjedanje)
VrstaKulturno dobro
Mjeriloiii
Ugroženost—
PoveznicaUNESCO:1622
Koordinate39°39′01″N 31°58′42″E / 39.650356°N 31.978243°E / 39.650356; 31.978243
Gordion na zemljovidu Turske
Gordion
Gordion
class=notpageimage|
Lokacija Gordiona u Turskoj

Gordion ili Gordij (frigijski: Gordum;[1] grčki: Γόρδιον; tur. Gordion, ili tr. Gordiyon, lat. Gordium) je bio glavni grad drevne Frigije. Nalazio se na mjestu današnjeg Yassıhüyüka, oko 70 – 80 km jugozapadno od Ankare, u neposrednoj blizini okruga Polatlı. Položaj Gordiona na ušću rijeka Sakarya i Porsuk dao mu je strateški položaj s kontrolom nad plodnom zemljom. Gordion se nalazi na mjestu gdje je drevna cesta između Lidije i Asirije / Babilonije prelazila rijeku Sangarius. Zauzetost na tom mjestu potvrđena je od ranog brončanog doba (oko 2300. pr. Kr.) kontinuirano do 4. stoljeća i ponovno u 13. i 14. st.[2] Humak Citadele u Gordionu prostire se na otprilike 13,5 hektara, a na njegovoj visini naselja su se protezala izvan toga na području veličine otprilike 100 hektara. Gordion je oko 800. pr. Kr. postao glavni grad frigijske civilizacije. Kimerijci su ga osvojili 690. pr. Kr, a Aleksandar Veliki je 334. pr. Kr. tamo rasjekao poznati čvor.

Duga tradicija tumula na tom mjestu važan je zapis elitne monumentalnosti i pogrebne prakse tijekom željeznog doba.

Godine 2023. Gordion je uvršten na UNESCO-ov popis svjetske baštine.[3]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. ↑ Adams, Douglas Q. 1997. Mallory, J.P.; Mallory, Douglas Q. (ur.). Encyclopedia of Indo-European Culture. Taylor & Francis. str. 199. ISBN 978-1-884-96498-5
  2. ↑ Rose, C. Brian. 2017. Fieldwork at Phrygian Gordion, 2013-2015. American Journal of Archaeology. 121 (1): 135–178. doi:10.3764/aja.121.1.0135. JSTOR 10.3764/aja.121.1.0135
  3. ↑ Gordion. UNESCO World Heritage Centre (engleski). Inačica izvorne stranice arhivirana 18. rujna 2023. Pristupljeno 18. rujna 2023.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

v • u
Svjetska baština u Turskoj
Europa
Povijesni dijelovi Istanbula: Konstantinov hipodrom, Aja Sofija, Aja Irena, Cisterna Bazilike, Crkva Hora, Teodozijeve zidine, džamije Ahmedija, Sulejmanija, Šehzada, Jeni, i palača Topkapi Saraj (1985.) • Džamija Selimija i njezin društveni kompleks (2011.)
Turska zastava
Azija
Afrodizija (2017.) • Arheološki lokalitet Ani (2016.) • Bursa i Cumalıkızık: rođenje Osmanskog carstva (2014.) • Çatal Höyük (2012.) • Velika džamija i bolnica u Divriğiju (1985.) • Diyarbakır utvrda i kulturni krajolik Hevsel vrtova (2015.) • Efez (2015.) • Göbekli Tepe (2018.) • Ruševine Hattuše (1986.) • Ruševine Ksantosa s Letinim svetištem Letoon (1988.) • Monumentalne grobnice u brdima Nemruta (1987.) • Pergam i njegov višeslojni kulturni krajolik (2014.) • Povijesno središte Safranbolua (1994.) • Troja (1998.) ● Arheološki lokalitet Arslantepe (2021.) • Gordion (2023.)
Mješovita baština (2)
Nacionalni park Göreme i spomenici u stijenama Kapadocije (1985.) • Antički grad Hierapolis s terasama Pamukkale (1988.)
Nematerijalna svjetska baština (20)
Tradicija Âşıklık (2009.) • Çini, tradicijska vještina proizvodnje glazura u keramici (2016.) • Ebru, turska umjetnost mramora (2014.) • Hıderles (Ederlezi), proslava Jurjeva, tj. proljeća1) (2017.) • Proizvodnja plošnog kruha poznatog kao lavaš, katirma, jupka ili jufka2) (2016.) • Kazalište sjena Karađoz (2009.) • Keşkek (2011.) • Kırkpınar ili hrvački festival (2010.) • Umjetnost javnog pripovjedanja Meddah (2008.) • Festival Mesir Macunu (2012.) • Ceremonija Mevlevi Sema (2008.) • Proslava nove godine Novruz3) (2008.) • Semah, ritual Alevi-Bektaşi vjernika (2010.) • Tradicijski Sohbet skupovi (2010.) • Kultura i tradicija turske kave (2013.) • Zviždući jezik* (2017.) • Dede Korkut (s Azerbajdžanom i Kazahstanom) (2018.) • Tradicionalno tursko streličarstvo (2019.) • Tradicionalna strateška igra: Togyzqumalaq, Toguz Korgool, Mangala / Göçürme (s Kazahstanom i Kirgistanom) (2020.) • Umjetnost minijature (s Azerbajdžanom, Iranom i Uzbekistanom) (2020.)
1) S Makedonijom 2) S drugim državama (Azerbajdžan, Iran, Kazahstan i Kirgistan) 3) Slavi se u još desetak država sa značajnim udjelom iranskog stanovništva.  * Svjetska baština u opasnosti
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Gordion&oldid=6852294"