Nemrut

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Planina Nemrut

Flag of UNESCO.svg Svjetska baština - UNESCO
Planina Nemrut
Flag of Turkey.svg Turska


Nemrut na karti Turska
Nemrut
Nemrut
Lokacija Nemruta u Turskoj
Godina uvrštenja: 1987. (11. zasjedanje)
Vrsta: Kulturno dobro
Mjerilo: i, iii, iv
Ugroženost: ne
Poveznica: UNESCO

Nemrut ili Nemrud (turski: Nemrut Dağı, armenski: Նեմռութ սար) je 2.134 metra visoka planina u jugoistočnoj Turskoj, 40 km sjeverno od grada Kahta, blizu Adıyamana. Nemrut je najpoznatiji po arheološkim ostacima velikog broja skulptura u blizini njezina vrha za koje se vjeruje kako su ostaci kraljevske grobnice Antioha I. Komagenskog iz 1. stoljeća pr. Kr. Zbog toga je upisana na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji 1987. godine.

Vrh planine Nemrut s Antiohovim svetištem
Pogled na planinu Nemrut iz njezina podnožja

Povijest[uredi VE | uredi]

Tijela kolosalnih sjedećih figura
Razbacane glave s glavom Zeusa u prvom planu
Glave Apolona i Tihe

Nakon propasti Seleukidskog Carstva, koje su uništili Rimljani 189. pr. Kr. u Bitci kod Magnezije, jedna od njegovih nasljednica bilo je kraljevstvo Komagena koje se prostiralo od planine Taurus do Eufrata. Kako je u ovom kraljevstvu stanovalo iznimno različito stanovništvo, od 62. do 38. pr. Kr., kralj Antioh I. je proveo ambiciozan vjerski program koji je uključivao kult grčkih i perzijskih bogova, ali i Antiohove obitelji. To je vjerojatno bio pokušaj ujedinjenja multietničkog kraljevstva kako bi osigurao dinastiju svoje obitelji[1].

Antioh je propagirao ovaj kult sreće i spasa, a njegovo središnje mjesto je bilo svetište na vrhu Nemruta sa svojim kolosalnim skulpturama. Iako kult bio kratkoga vijeka, mnogi su Antiohovi nasljednici podigli svoje grobnice u njegovoj blizini.

Danas je svetište turistička atrakcija koja privlači posjetitelje isključivo u ljetnim mjesecima. Obližnji grad Adıyaman je njegovo prometno središte od kojega postoje čak i turističke ture helikopterom na lokalitet svetišta.

Odlike[uredi VE | uredi]

God. 62. pr. Kr., kralj Antioh I. Komagenski je na vrhu planine Nemrut podigao grobno svetište uokvireno s kolosalnim skulpturama visine oko 8-9 metara koje su predstavljale njega, dva lava, dva orla i razne grčke, armenske i perzijske bogove, poput Herkula-Vahagna, Zeusa-Aramazda (perzijski Ahura Mazda), Tihe i Apolona-Mitre. Skulpture su bile u sjedećem položaju, a njihova imena su bila uklesana u njihova postolja. Glave su im naposlijetku odvojene od tijela, najvjerojatnije tijekom kršćanskog ikonoklazma, i danas leže razbacane po cijelom lokalitetu. Još jedan čimbenik koji ubrzava uništenje skulptura je činjenica da skulpture svake godine provedu pola godine zatrpane snijegom.

Tu se nalazio i friz, od kojeg su ostale samo poneke table, a koji je prikazivao Antiohove pretke koji su ga povezivali i s Grcima i Perzijancima. Slični prikazi predaka se mogu vidjeti i na kružnom tumulu u Nemrutu koji je visok 49 i promjera 152 metra. Skulpture imaju helenizirana lica, ali perzijske odore i frizure.

Na zapadnoj terasi nalazi se velika ploča s lavom i rasporedom planeta Jupitera, Merkura i Marsa kakav je bio 7. rujna 62. pr. Kr. Vjerojatno pokazatalj datuma početka izgradnje hrama.

Istočni dio je dobro sačuvan, a sastoji se od nekoliko slojeva kamenja i ostatka zidom ograđenog puta koji je vodio od podnožja planine, a povezivao je istočne i šapadne terase.

Njegova funkcija nije potpuno poznata, ali se prema astronomskim i vjerskim odlikama može pretpostaviti kako je imao vjersku i ceromonijalnu svrhu. Ovakav razmještaj skulptura je poznata kao hijerotezija, a sličan raspored se može pronaći u Nimfejonu u Arsameiji Antiohovog oca, Mitridata I.

Izvori[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Nemrut
  1. Alberto Siliotti, Hidden Treasures of Antiquity, 2006., Vercelli: VMB, str. 217. ISBN 8854004979

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Koordinate: 37°58′54″N 38°44′28″E / 37.98167°N 38.74111°E / 37.98167; 38.74111