Herceg
Herceg, uvriježen prijevod latinske titule dux kojom se od dinastije Arpadovića označavao kraljev namjesnik u hrvatskim zemljama.
Sadržaj |
Povijest [uredi]
Od vladavine dinastije Arpadović herceg je zamjenik vladara (vicarius regis) u Hrvatskoj i potpuno mu je ravnopravan. Ponekad je ban istovremeno bio i herceg. U pravilu bio je član kraljevske dinastije (kraljev sin ili brat), a kada nije bilo hercega od kraljevskog roda, onda bi vrhovnu upravu nad čitavim hrvatskim kraljevstvom preuzeo slavonski ban.
Uprava i ovlasti [uredi]
Godine svoga vladanja računao je kao kralj, a imao je i čitav dvor te zasebnu dvorsku kancelariju s kancelarom na čelu. Stolovao je u Zagrebu, Kninu i Zadru, a kasnije i u Bihaću. Herceg je vršio u Hrvatskoj sve kraljevske ovlasti pa je tako namiještao banove, sazivao sabore, dodjeljivao plemstvo, potvrđivao privilegije, zapovijedao vojskom, sudio i imao pravo kovati vlastiti novac.[1]
Titula [uredi]
U dokumentima se naziva dux totius Sclavoniae, što označava ujedno i Kraljevstvo Hrvatske i Dalmacije i dukat Slavonije koja se pravno nalazila u okviru rečenog kraljevstva. Unatoč tome, katkad se upotrebljavao i puniji naslov, dux totius Sclavoniae, Croatiae et Dalamtiae.[2] Budući da je bio ravnoperavan ugarskom kralju u izvorima se oslovljava sa "božjom milošću" (dei gratia) "herceško veličanstvo" (ducalis maiestas).[3]
Novac [uredi]
Upravna odvojenost srednjovjekovne Slavonije od Ugarske za vladavine Arpadovića očitovala se i u pravu kovanja vlastitog novca, koji se od hercega Andrije nazivao frizatik, a od hercega Kolomana banski denar (denarius banalis) ili banovac. Kovnica se isprva nalazila u Pakracu, a kasnije u Zagrebu.[4]
Nedovršeni članak Herceg koji govori o povijesti treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
Hrvatski hercezi [uredi]
- Almoš Arpadović (o.1095.-1115.)
...
- Stjepan Arpadović (1141.-1163.)
...
- Andrija (II.) Arpadović (1197.-1205.)
...
- Koloman Arpadović (1226.-1241.)
...
- Tomasina Morosini (o. 1290.-1297.)
- Albertin Morosini (1297.-1301.)
...
- Stjepan Anžuvinac (1349.-1354.)
...
- Karlo Drački (1369.-1376.)
...
- Ivaniš Korvin (1490.-1497.)
Vidi još [uredi]
Bilješke [uredi]
- ↑ Šišić, F., str. 256.
- ↑ Šišić, F., str. 202.
- ↑ Šišić, F., str. 256.
- ↑ Povijest Hrvata, str. 202.-203.
Literatura [uredi]
- Povijest Hrvata, srednji vijek, Zagreb, 2003. ISBN 953-0-60573-0
- Šišić, Ferdo, Povijest Hrvata, pregled povijesti hrvatskog naroda, 600.-1526., prvi dio, Split, 2004. ISBN 953-214-197-9
