Indijanski jezici

Izvor: Wikipedija

Skoči na: orijentacija, traži

Indijanski jezici (eng. Amerindian languages; Port. Línguas ameríndias; Sp.Lenguas amerindias).- Naziv za sve jezike američkih Indijanida koji se govore, ili su se govorili, na području od arktičke Kanade preko duplog američkog kopna na jug do Ognjene zemlje i malenih otočića južno od nje.

Sadržaj

[uredi] Klasifikacija

Indijanski jezici klasificirani su u više velikih jezičnih porodica u čemu su svoj izuzetan doprinos dali pioniri u klasifikaciji indijanskih jezika i naroda John Wesley Powell (1834-1902), Edward Sapir (1884–1939), Franz Boas (1858–1942), Čestmír Loukotka (1895-1966), Paul Rivet, J. Alden Mason (1885—1967; zvan i John Alden Mason), Alexander F. Chamberlain i mlađi znanstvenici. Broj indijanskih jezika nije poznat kao ni sam broj porodica kojima ti jezici pripadaju, jer sumnogi jezici nestali, neki su neispitani, a također se od raznih lingvista različito klasificiraju. Jezike Indijanaca i same Indijance nije moguća podijeliti po državama i kontinentima na kojima žive pošto oni nisu marili za granice nego su se seljakali uvijek u potrazi za područjem gdje se može pronaći više hrane. Tako članove porodica Uto-Aztecan i Hokan nalazimo u Sjevernoj i Srednjoj Americi, a članove obitelji Chibchan po Srednjoj i Južnoj Americi. Stvaranjem umjetnih granica ,brojna plemena ostala su u današnje vrijeme podijeljena po teritorijima dviju ili više država, bez da se vodi računa i njihovom plemenskom području. Gruba klasifikacija koja se temelji radovima svih znanstvenika koji su učestvovali i doprinijeli da se nekako svrstaju je sljedeća. Na području Sjeverne i Srednje Amerike nalazimo Velike jezične porodice Hokan, Na-Déné, Penutian, Aztec-Tanoan, Macro-Siouan, Macro-Algonquian, Oto-Manguean, Mayan, i dijelove Velike porodice Macro-Chibchan, te mnoge malene izolirane porodice i neklasificirane jezike. Na području Južne Amerike nalazimo dvije gigantske Velike porodice Andean-Equatorial i Ge-Pano-Carib. I dvije velike porodice na području Srednje i Južne Amerike Macro-Oto-Manguean i djelove porodica Macro-Chibchan. Uz ove mega-jezične porodice nalazimo na području obiju Amerika bezbrojne malene porodice i mnoge izolirane i neklasificirane jezike. Gruba klasifikacija koja se temelji radovima svih znanstvenika koji su učestvovali i doprinijeli je sljedeća:

Sjeverna Amerika, sa izdancima u Srednjoj Americi


[uredi] Na-Déné:

[uredi] Athapaskan

SAD, Kanada, Meksiko.:

Sjeverni (Northern)
Središnji ili Pacifički (Central, Pacific)
Južni ili Apački

Ahtena, Apache, Applegate, Babine (uključujući Hwotsotenne i Nataotin), Bear Lake (Satudene, Sahtúgot’ine), Bear River, Beaver (Tsattine), Carrier (Takulli; bande: Naskoten, Natliwoten), Chasta Costa, Chetco, Chilula, Chilcotin, Chipewyan, Chiricahua (Warm Springs Apači, Mimbre), Clatskanie, Coquille (Mishikhwutmetunne), Dihai-kutchin, Dogrib (Tlingchadinne), Euchre Creek (Yukichetunne), Galice (Taltushtuntude), Gusladada, Han (Han-kutchin), Hare (Kawchottine, K’áshogot’ine), Hupa, Ingalik, Innoka-khotana, Jano, Jicarilla, Jocome, Joshua (Chemetunne), Kato, Kiowa Apache (Semat) (Oklahoma), Koyukon, Kutcha-kutchin, Kwalhioqua (Washington), Kwatami (Sixes River), Lassik, Lipan (bande: Tucubante), Mattole*, Mescalero, Mikonotunne, Mountain (Shihgot’ine, Sihta gotine), Nabesna, Nahane, Nakotcho-kutchin, Naltunnetunne, Natsit-kutchin, Navaho, Nongatl (Saia) Pinaleño, Pistol River (Chetleschantunne), Quatomah (Port Orford), Sarsi, Sekani, Sinkyone, Slavey, Stuwihamuk (Nicola), Tagish, Tahltan, Takkuth-kutchin, Tanaina, Tanana, Tatlit-kutchin, Tennuth-kutchin, Toboso, Tolowa, Tranjik-kutchin, Tsetsaut, Tutchone, Tsnungwe, Tututni, Tututunne, Umpqua, Vunta-kutchin, Wailaki (Kenesti), Western Apache (: Cibecue; San Carlos Apache: Apache Peaks, Aravaipa, Pinal, San Carlos; Tonto; White Mountain) Whilkut, Wishtenatin (Khwaishtunnetunne). Yellowknife (Tatsanottine).

[uredi] Eyak

Eyak, Aljaska.

[uredi] Koluschan

Aljaska.

Tlingit od: Auk, Chilkat, Henya, Huna, Kake, Killisnoo (Hutsnuwu), Kuju, Sanya, Sitka, Stikine, Sumdum, Taku, Tongass, Yakutat.

[uredi] Skittagetan

Haida, Britanska Kolumbija, Aljaska.


[uredi] Macro-Algonquian

[uredi] Algonquian

Kanada, SAD.

[uredi] Attacapan

Louisiana, Teksas.

Akokisa, Attacapa*, Bidai, Deadose, Opelousa, Patiri, Tlacopsel.

[uredi] Chitimachan

Louisiana

[uredi] Muskhogean

[uredi] Natchesan

Avoyel, Natchez, Taensa. Mississippi

[uredi] Ritwan

Kalifornija

Weitspekan, Kalifornija
Yurok
Wishoskan, Kalifornija.
Batawat, Wishosk (Wiki), Wiyot (Weeyot).

[uredi] Tonikan

[uredi] Tonkawan

Teksas.

Tonkawa, Mayeye, Ervipiame i Yojuane, te manjih plemena Cava, Cantona, Coyabegux, Emet, Sana, Tetzino, Toho, Tohaha, Tucara, Tusolivi, Tenu [?], Yprande [?]

[uredi] Macro-Siouan

[uredi] Penutian

Velika porodica Penutian obihvaća niz malenih porodica sa zapada Sjeverne Amerike:

[uredi] Hokan

Hokan phylum se sastoji od Hokan Stock, i brojnih malenih porodica:

U Hokan phylum ulaze porodice koje je Kroeber dodao 1915., to su:

Postoje i 4 jezika kojima govore grupa plemena i bandi iz sjeveroistočnog Meksika, osobito u tamaulipasu, koji se klasificiraju grupi Coahuiltecan, ali je treba uzeti sa rezervom, to su:

Edward Sapir 1917 povezuje Hokan sa Coahuiltecan, Karankawan i Tlapanecan u porodicu Hokan-Coahuiltecan. Sapir ih na koncu povezuje sa porodicama Siouan, Caddoan, Muskhogean, i Iroquoian u veliku porodicu Hokan-Siouan, ali nije priznata. Porodica Karankawan danas se smatra izoliranom, a porodica Tonkawan, članom velike porodice Macro Algonquian.

Možebitni su i Guaycuran sa poluotoka California i Yurumanguí iz Kolumbije.


[uredi] Aztec-Tanoan

velika porodica Aztec-Tanoan( MexSp Azteca-Tanoana) obihvaća porodice uto-Azteca i Kiowa-Tanoan, koje se dalje granaju na podporodice ili skupine.


[uredi] Macro-Oto-Manguean

Velika porodica Macro-Oto-Manguean, ponekad samo Oto-Manguean, obuhvaća niz jezičnih porodica u Mezoamerici ,a imaju izdanaka sve do Kostarike.. prema klasifikaciji McQuown/Greenberg (1955/56) Macro-Oto-Manguean se sastoji od 'families':

U novije vrijeme porodicu Tlapanecan uključuju u veliku porodicu Oto-Manguean.

[uredi] Mayan

(MexSp Mayense)

Ova porodica obuhvaća jezike kojima govore potomci starih Maya i njima srodnih naprednih plemena u Meksiku, Gvatemali, Belizeu i Hondurasu. Ova porodica se ponekad svrstava u Veliku porodicu penutian. Njezine glavne skupine su:

[uredi] izolirane i neklasificirane grupe

Manje porodice i izolirane i neklasificirane grupe na području Sjeverne Amerike, uključujući ovdje i područje Srednje Amerike, su:

Južna Amerika sa izdancima u Srednjoj Americi i Antilima: Osvrt na Karankawa problem

Na južnoameričkom kopnu po McQuown/Greenberg klasifikaciji rasprostranjena su 3 'phyluma' čije članove nalazimo i na područjima Antila i Srednje Amerike, a neke indicije upućuju i na prisutnost nekih od njih i na sjevernoameričkom kopnu. Prema jednoj teoriji na prisutnost karibskog jezika na području Teksasa kojim su govorili Karankawa Indijanci, službeno se smatraju neklasificiranima, govorila bi teorija da su vješti pomorci Karibi, kaže Herbert Landar, izvršili invaziju na Teksas, a njihovi potomnci su Karankawa i Klamkosh (Clamcoches) Indijanci. Sačuvane su 29 riječi iz jezika Klamkosha, sa kojima su od 1687 do 1689 živjeli Pierre Talon i Jean-Baptiste Talon, koji navode plemenska imena Clamcoets, Temerlouans, Tohos (Tonkawan), Ceni (Cenizo; Coahuiltecan), Ayennys, Amalchams, Canotinos, Paouitas, i Chomans. U Karankawan plemena uključuju se Capoques (Coaques, Cocos), Kohanis (Cujane), Kopanes (Copanes, Kopano), i Karankawa (Carancaquacas), nadalje i Chorruco, Coapite, Doguene, Esquien, Estepisa, Ebahamo, Emet (vode se kao Tonkawan), Kouyam, Meracouman, Quara, Quinet, Toyal, Ahehouen, Ahouerhopiheim, Arhau, Kabaye, Kiabaha, Las Mulas, Mariames, Mendica, Mora, Ointemarhen, Omenaosse, Pataquilla, Quevenes, San Francisco Indijanci i Spichehat. (Vidi Albert Gatschet. The Karankawa Indians, the Coast People of Texas.) -U prilog bi išla i činjenica o invaziji Kariba, pod plemenskim imenom Cofachites, na Floridu, o čemu je bio upoznat Paul Rivet, a što Swanton ne uvažava. Velika porodica Macro-Chibchan ima predstavnike u Središnjoj i Južnoj Americi, Macro Arawakan u Južnoj, i Sjevernoj Americi, te Macro-Cariban u obje Amerike, uključujući u Srednju, naravno ako Landar i Rivet imaju pravo u svojim vjerovanjima o karipskoj invaziji na Teksas i Floridu.

[uredi] Macro-Chibchan

Sastoji se od porodica koje se različito klasificiraju, i treba ih uzeti sa rezervom. neke od porodica se vode kao članovi porodica Arawakan, Cariban ili Chocoan.:

  • Chibchan
  • Misumalpan (Misuluan) sa:
    • Miskitoan: Baldam, Cabo (Kabo), Mam, Tauira (Tawira), Wanki
    • Sumoan: Bawihka, Baymunana, Boa, Coco, Dudu, Huasabane, Ku (Cu), Lakus, Musutepes, Panamaka (sa Karawala ili Carahuala), Pispis, Silam, Sumo, Tawahka, Ulva (Kukra, Guanexico, Prinzo, Ulva, Yosco), Yasika, Sumo-Sirpe, Tungla.
    • Matagalpan: Cacaopera, Chato, Dule, Matagalpa, Pantasma.
  • Talamancan: Boruca (sa: Osa, Quepo), Cabécar, Bribri, Burucaca, Chiripo, Cocto, Estrella, Guetar, Pocosi, Quilla, Suerre, Tariaca, Terraba, Teshbi, Tojar, Tucurrique, Turucaca.

Ostale manje grupe

Neke klasifikacije pod ovom Velikom porodicom vode i porodice Tarascan, Cuitlatec, Timuquanan (vjerojatno su porijeklom od Arawaka, koji su se anselili u području Floride), Chocoan,

[uredi] Andean Equatorial

Dijeli se na dvije velike grane, i nekoliko manjih skupina:

    • Puinavean
      • Puinave: Guaipunave, Puinave (Kolumbija)
      • Macuan: Macu (Brazil, Kolumbija), Nadobo (Brazil), Yapooa (Kolumbija)



[uredi] Ge-Pano-Carib

[uredi] Huarpean

Allentiac, Millcayac, Huarpes Puntanos, Puelche de Cuyo.

[uredi] Macro-Cariban

(Macro-Carib; Sp. Macro-Caribe)

  • Cariban:
    • Sjeverni: Acawai (British Guiana), Acuria 5 (British Guiana, Surinam), Apalai 5, Aracuaju 5, Arecuna, Arinagoto, Atroahy 5, Azumara 5, Bonari 5, Caicuchana (Colombia), Calino (British Honduras, Guatemala, Honduras, Dominica), Calinya (Surinam), Camaracoto, Carib (Honduras, British Honduras), Caribice (British Guiana), Carijona (Colombia), Carinepagato (Trinidad), Catauian 5, Chacopata, Chayma, Chiquena 5, Core, Cuaga, Cumanagoto, Cumayena (Surinam), Cuneguara, Cunuana, Curasicana, Decuana, Diau (British Guiana), Galibi (French Guiana), Guagua (Colombia), Guaque (Colombia), Hianacoto (Colombia), Ihuruana, Ingarico (British Guiana), Jauaperi 5, Macussi (British Guiana, Brazil), Mahotoyana (Colombia), Maitsi, Mapoye, Maquiritare, Mayongong, Monoico (Britsh Guiana), Mutuan 5, Oiana (Brazil, Surinam, French Guiana), Palenque, Paravilhana 5, Paria, Pariagoto, Patamona (British Guiana), Pauchi 5, Pauchiana 5, Pianocoto (British Guiana, Brazil), Piritu, Puricoto 5, Quenoloco (Brazil, British Guiana), Quiriquire, Riama (Colombia), Rucuyen (French Guiana; Brazil ?), Sapara 5, Tagare, Taparito, Taurepan (Venezuela, Brazil), Teueia 5, Tivericoto5, Toto, Totomaco, Trio (Surinam), Tsahatsaha (Colombia), Uaica (Venezuela, British Guiana), Uaimiri5, Uaiquiare, Uaiumare 5, Uaiuai 5, Upurui (Surinam), Urucuena 5, Xiparicot, Yabarana, Yacaoyana (Colombia), Yecuana (5 = Brazil; neoznačeni Venezuela)
    • Južni: Apalaquiri, Apiaca, Arara, Bacairi, Etagl, Guicuru, Jaruma, Mariape, Nahucua, Naravute, Pariri, Timirem (Brazil)
    • Sjeverozapadni: Ancerma, Antioquia, Arbi, Arma, Bubure 6, Buga, Burede 6, Buritica, Calamari, Camaniba, Caramanta, Carare, Carate, Carex, Cari, Carrapa, Cartama, Catio, Cenufana, Chanco, Chaque 6, Cima, Coanao (Venezuela; Kolumbija ?), Colima, Corome, Dabeibe (vidi Choco), Empera, Evejico, Funucuna, Gorron, Guatica, Guazuzu, Macoa 6, Mape 6, Mompox, Muzo, Naura, Nauracoto, Nonama, Nutabe, Opon, Pacabueye, Panche, Pantagoro, Paparo (Panama), Pariri 6, Patagon (Peru), Paucura, Pemeno 6, Pemeo, Picara, Pijao, Pozo, Quimbaya, Quindio, Quiriquire 6, Tabuya, Tahami, Tolu, Tucuco 6, Turbaco, Uruba, Yapel, Yarigui, Zapara6, Zendagua, Zopia (6 = Venezuela; neoznačeni Kolumbija)
    • Ostali: Palmella, Pimenteira
  • Taruma. Po drugoj klasifikaciji pripadaju u Equatorial.

[uredi] Macro-Ge

[uredi] Borotuque

Bororoan: Acioné, Aravirá, Biriouné (Biriwoné), Bororo do Cabaçal, Bororo da Campanha, Bororo Coroados, Orarimugudoge, Umutina.
Otuquean: Covareca, Curuminaca, Otuque (Otuké)
Coravecan: Coraveca, Curave.

[uredi] Botocudo

Arana, Chonvugn, Crecmun, Gueren, Aimbore, Aimore, Nacnhanuc, Anquet; Gutucracan: Gutucrac, Minhagirun (Brazil).

[uredi] Caingangan

Caingang: Caingang (São Paulo), Caingang (Parana), Caingang (Rio Grande do Sul), Chiqui, Nhacfateitei (Brazil)
Chocren (Brazil)
Taven: Cabelludo, Chiqui, Guaiana, Gualachi, Ivitorocai (Paraguay), Tain (Brazil, ako ne stoji drugačije)
Dorin: Dorin (Brazil)

[uredi] Camacanian

Camacan (Brazil)
Cutachoan: Catethoi, Cutcho (Brazil)
Menian (Brazil)
Massacara (Brazil)

[uredi] Carajan

Caraja (Karaža), Javahe, Chambioa (Xambioa), Carajahi.

[uredi] Chiquitoan

Chiquito, Churapa, Manasi,

[uredi] Erikbaktsá

(Rikbaktsa)

[uredi] Fulnio

Fulnio

[uredi] Gé

Sjeverozapadni Žes: Apanhecra, Apinage, Augutge, Caiamo, Caiapo do Norte, Caiapo do Sul, Caracatage, Caraho, Chacamecra, Craho, Creapimcatage, Crenge (Cajuapara), Cricatage, Cruatire, Cucoecamecra, Curupite, Duludi, Gorotire, Gradaho, Gurupy, Ira-Amaire, Macamecran, Mehin, Norocoage, Paicoge, Pau d’Arco, Piocobge, Poncatage, Purecamecran, Purucarod, Quencatage, Quenpocatage, Ramcocamecra, Suia, Uchicrin (Brazil).
Središnji Žes: Acroa (Norte), Acroa (Sul), Aricobe, Arua, Chacriaba, Chavante, Cherente, Goia, Guegue, Ponta, Timbira (Brazil)
Jeico (Brazil)

[uredi] Guato

Guato

[uredi] Machacalian

Capocho, Cumanacho, Macuni, Machacali, Monocho, Panhame, Paraxim; Brazil.

[uredi] Malali

Malali, Brazil

[uredi] Opaye

[uredi] Oti

Oti

[uredi] Pataxo

Patacho (Brazil)

[uredi] Puri-Coroado

[uredi] Macro-Panoan

[uredi] Panoan

[uredi] Tacanan

[uredi] Macro-Guaycuran

[uredi] Nhambicuaran

[uredi] Manje porodice i izolirane i neklasificirane grupe:

[uredi] Literatura

  • Rikard Simeon, Enciklopedijski rječnik lingvističkih naziva. Matica Hrvatska, 1969
  • Ward RH, Redd A, Valencia D, Frazier B, Pääbo S (1993) Genetic and linguistic differentiation in the Americas. Proc Natl Acad Sci USA 90:10663-10667
  • Greenberg J (1987) Language in the Americas. Stanford University Press, Stanford, CA.

[uredi] Vanjske poveznice

Dobavljeno iz "http://hr.wikipedia.org/wiki/Indijanski_jezici"
Osobni alati
Napravi zbirku