Josip Baotić
| Josip | |
| Rođenje | Kostrč, Orašje, 20. travnja 1942. |
|---|---|
| Nacionalnost | Hrvat |
| Obrazovanje | Filozofski fakultet u Sarajevu |
| Zanimanje | jezikoslovac |
| Portal o životopisima | |
Josip Baotić (Kostrč, Orašje, 20. travnja 1942.) je hrvatski jezikoslovac iz BiH. Rođen je u Kostrču kod Orašja. Studij južnoslavenskih jezika i jugoslavenske književnosti završio je na Filozofskom fakultetu u Sarajevu 1966. godine. Magistarski rad pod nazivom Akcenat u govoru sela Kostrča obranio je na Filološkom fakultetu u Beogradu 1975. Doktorsku disertaciju pod nazivom Ikavskošćakavski govori okoline Dervente obranio je na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu 1983. godine.
Radio je u Institutu za jezik u Sarajevu u razdoblju od 1973. do 1990. godine, a od 1990. godine do umirovljenja radio je na Filozofskom fakultetu u Sarajevu kao redovni profesor. Izabran je za profesora emeritusa. Kao profesor gostovao je na Sveučilištu "Džemal Bijedić" u Mostaru te u Würzburgu, Grazu, Oslu i Torinu. Obnašao je dužnost dekana Filozofskog fakulteta u Sarajevu 2006./2007., a u razdoblju od 2003. do 2007. godine bio je prodekan za financije.
Bavi se dijalektologijom i fonetikom i u tim je područjima objavio preko 100 znanstvenih radova (Bosanskohercegovački dijalektološki zbornik, Radovi Instituta za jezik u Sarajevu, Radovi HDZU). Sudjelovao je u projektima: "Bosanskohercegovački dijalekatski kompleks", "Pravopisna problematika u Bosni i Hercegovini", "Standardnojezički izraz SH/HS jezika u Bosni i Hercegovini". Bio je član uredničkog odbora knjižnice "Lingvistika i poetika" izdavačke kuće "Svjetlosti" iz Sarajeva.
Potpisnik je Deklaracije o zajedničkom jeziku u kojoj se tvrdi da se u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Srbiji i Crnoj Gori govore nacionalne standardne varijante zajedničkog policentričnog standardnog jezika.[1]
Bibliografija[uredi | uredi kôd]
- "Ikavskošćakavski govori u okolini Dervente", Bosanskohercegovački dijalektološki zbornik, knj. IV, Institut za jezik, Sarajevo, 1983.
- Orijentalizmi u govoru starosjedilaca Bosanske Posavine, Institut za jezik, Sarajevo, 2007.
Literatura[uredi | uredi kôd]
- Spomenica 60. godišnjice Filozofskog fakulteta u Sarajevu (1950–2010), Filozofski fakultet, Sarajevo, 2010, 49-50.
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ Deklaracija o zajedničkom jeziku. Jezici i nacionalizmi. Pristupljeno 23. ožujka 2024.