Orašje

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Orašje. Za druga značenja, pogledajte Orašje (razdvojba).
Orašje
Grb
Grb
Država Flag of Bosnia and Herzegovina.svg Bosna i Hercegovina
Entitet Flag of the Federation of Bosnia and Herzegovina (1996-2007).svg Federacija BiH
Županija Flag of Posavina Canton.gif Županija Posavska
Vlast
 - Gradonačelnik Đuro Topić (HDZ BiH)
Površina
 - Općina 122 km²
Stanovništvo (1991.)
 - Grad 3.907
 - Urbano područje 28.367 (općina)
Poštanski broj 76270
Pozivni broj (+387) 031
Službena stranica www.orasje.ba
Zemljovid
Položaj općine Orašje u Bosni i Hercegovini

Položaj općine Orašje u Bosni i Hercegovini

Orašje je grad i središte istoimene općine na krajnjem sjeveroistoku Bosne i Hercegovine, na rijeci Savi.

Most Županja-Orašje preko Save spaja BiH sa Hrvatskom. Gradnja novog mosta okončana je 1998. godine.

Prijašnji most na identičnoj lokaciji bio je srušen od strane Hrvatske vojske 1991. godine zbog srbočetničke agresije na BiH i RH. Na njegovom mjestu sve do 1995. godine (kada su pripadnici oružanih snaga SAD-a izgradili pontonski most), riječna skela je bila jedini način prelaska s desne na lijevu stranu Save, odnosno iz BiH u Hrvatsku i obrnuto.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Grad je naslonjen na desnu obalu rijeke Save i uglavnom je ravnog terena. Umjetni nasipi (koji se nastavljaju iz pravca Bosanskog Šamca) štite grad od poplava u proljeće kada Sava nabuja.


Klima[uredi VE | uredi]

Hladne zime s puno snijega i topla ljeta karakteriziraju područje grada i cijele općine.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Orašje

Prema posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Orašje imala je 28.367 stanovnika, raspoređenih u 16 naselja.

Stanovništvo općine Orašje
godina popisa 1991. 1981. 1971.
Hrvati 21.308 (75,11%) 20.705 (74,46%) 19.354 (75,19%)
Srbi 4.235 (14,92%) 4.151 (14,92%) 4.266 (16,57%)
Muslimani 1.893 (6,67%) 1.548 (5,56%) 1.867 (7,25%)
Jugoslaveni 626 (2,20%) 1.056 (3,79%) 131 (0,50%)
ostali i nepoznato 305 (1,07%) 346 (1,24%) 122 (0,47%)
ukupno 28.367 27.806 25.740

Orašje (naseljeno mjesto), nacionalni sastav[uredi VE | uredi]

Orašje
godina popisa 1991. 1981. 1971.
Muslimani 1.843 (47,17%) 1.503 (43,94%) 1.840 (66,02%)
Srbi 875 (22,39%) 662 (19,35%) 442 (15,85%)
Hrvati 591 (15,12%) 426 (12,45%) 333 (11,94%)
Jugoslaveni 470 (12,02%) 761 (22,25%) 92 (3,30%)
ostali i nepoznato 128 (3,27%) 68 (1,98%) 80 (2,87%)
ukupno 3.907 3.420 2.787

Naseljena mjesta[uredi VE | uredi]

Naseljena mjesta iz popisa stanovništva 1991.:

Bok, Bukova Greda, Čović Polje, Donja Mahala, Donji Žabar, Jenjić, Kopanice, Kostrč, Lepnica, Lončari, Matići, Orašje, Oštra Luka, Tolisa, Ugljara i Vidovice.

Poslije potpisivanja Daytonskog sporazuma, veći dio općine Orašje ušao je u sastav Federacije Bosne i Hercegovine.

U sastav Republike Srpske ušla su naseljena mjesta: Čović Polje, Donji Žabar i Lončari, te dijelovi naseljenih mjesta: Lepnica, Jenjić i Oštra Luka. Od ovog područja formirana je općina Donji Žabar.

Uprava[uredi VE | uredi]

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Općina Orašje je jedna od BiH općina koje su tijekom 2004. godine prihvatila sugestije Agencije za međunarodni razvoj Sjedinjenih Država (USAID) i otpočela implementiranje Projekta novog pristupa za pružanje usluga društvu, te na principu sufinanciranja s USAID-m i njenim podizvođačima , u prvom redu PADCO-m , između ostalih i projekt šalter sale "Sve na jednom mjestu".

Spomenici i znamenitosti[uredi VE | uredi]

  • Katolička crkva blaženog Alojzija Stepinca.
  • oraška džamija Azizija. Poznata kao jedna od rijetkih koja sadrži bocu s dlakom poslanika Muhammeda.
  • spomenik poginulim partizanima iz 2. svjetskog rata i novoizgrađeni spomenik poginulim braniteljima iz rata 1992.-1995. godine.

Obrazovanje[uredi VE | uredi]

  • Osnovna škola "Orašje"
  • Srednjoškolski centar "fra Martin Nedić"
  • Vrtić "Pčelica"

Kultura[uredi VE | uredi]

  • "Dani općine Orašje". Održavaju se krajem listopada svake godine.
  • Međunarodna motorijada (prva na području bivše Jugoslavije) u organizaciji Moto kluba Posavac iz Orašja. U to vrijeme grad posjeti veliki broj turista iz svih okolnih zemalja, kao i iz Austrije, Njemačke, Italije, Švicarske.
  • "Dani hrvatskog filma" kulturna je manifestacija koja traje 10 dana.

Zanimljivosti[uredi VE | uredi]

  • Granični prijelaz prema Hrvatskoj jedan je od tri suvremeno građena nova prijelaza u Bosni i Hercegovini.
  • U gradu se nalazi veliki broj ugostiteljskih objekata u čemu su najpoznatije oraške ćevabdžinice.

Sport[uredi VE | uredi]

Zdravstvo[uredi VE | uredi]

U gradu djeluju Županijska bolnica "Orašje", kao i istoimeni Dom zdravlja, s ukupno oko 150 zaposlenih.

Donacijom Republike Hrvatske 2004. godine, započeta je gradnja nove bolnice.

Mediji[uredi VE | uredi]

  • Radio postaja Orašje
  • TV Studio Orašje u sklopu JS RTV BIH

Značajne osobe[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  • Knjiga: "Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.", statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]