Derventa

Izvor: Wikipedija

Skoči na: orijentacija, traži
Ovo je glavno značenje pojma Derventa. Za druga značenja, pogledajte Derventa (razdvojba).
Derventa
Entitet Republika Srpska
Sjedište Derventa
Načelnik Milorad Simić
Površina 517 km²
Stanovništvo
 - Ukupno
 - Gustoća

56.489 (1991.)
109/km²

Derventa je grad i središte istoimene općine na sjeveru Bosne i Hercegovine. Graniči s općinama Bosanski Brod, Modriča, Doboj, Prnjavor, a na sjeveru je rijeka Sava, koja predstavlja deset kilometara dugu granicu s Republikom Hrvatskom. Na prostoru površine 517 km² u 56 sela i gradu Derventi, prije rata živjelo je 56.489 stanovnika.

Općina pripada entitetu Republika Srpska.

Sadržaj

[uredi] Zemljopis

[uredi] Stanovništvo

Detaljniji članak o ovoj temi: Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Derventa

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Derventa imala je 56.489 stanovnika, raspoređenih u 57 naselja.



Stanovništvo općine Derventa
godina popisa 1991. 1981. 1971.
Srbi 22.938 (40,60%) 22.840 (40,06%) 23.124 (41,18%)
Hrvati 21.952 (38,86%) 23.629 (41,44%) 25.228 (44,93%)
Muslimani 7.086 (12,54%) 6.034 (10,58%) 6.548 (11,66%)
Jugoslaveni 3.348 (5,92%) 3.752 (6,58%) 575 (1,02%)
ostali i nepoznato 1.165 (2,06%) 755 (1,32%) 666 (1,18%)
ukupno 56.489 57.010 56.141

[uredi] Derventa (naseljeno mjesto), nacionalni sastav

Derventa
godina popisa 1991. 1981. 1971.
Muslimani 5.558 (31,31%) 4.593 (31,99%) 5.065 (42,83%)
Srbi 4.555 (25,66%) 2.934 (20,43%) 2.496 (21,10%)
Hrvati 4.317 (24,32%) 3.727 (25,95%) 3.439 (29,08%)
Jugoslaveni 2.623 (14,77%) 2.799 (19,49%) 459 (3,88%)
ostali i nepoznato 695 (3,91%) 304 (2,11%) 365 (3,08%)
ukupno 17.748 14.357 11.824

[uredi] Naseljena mjesta

Agići, Begluci, Bijelo Brdo, Bosanski Dubočac, Brezici, Bukovac, Bukovica Mala, Bukovica Velika, Bunar, Cerani, Crnča, Dažnica, Derventa, Donja Bišnja, Donja Lupljanica, Donji Detlak, Donji Višnjik, Drijen, Gornja Bišnja, Gornja Lupljanica, Gornji Božinci, Gornji Detlak, Gornji Višnjik, Gradac, Gradina, Kalenderovci Donji, Kalenderovci Gornji, Kostreš, Kovačevci, Kulina, Kuljenovci, Lug, Lužani, Lužani Bosanski, Lužani Novi, Mala Sočanica, Mišinci, Miškovci, Modran, Osinja, Osojci, Pjevalovac, Pojezna, Poljari, Polje, Rapćani, Stanići, Šušnjari, Tetima, Trstenci, Tunjestala, Velika, Velika Sočanica, Vrhovi, Zelenike, Žeravac i Živinice.

[uredi] Uprava

[uredi] Povijest

O povijesti grada Dervente može se govoriti kao o povijesti grada Hrvata katolika i muslimana, Bošnjaka, sa pravoslavnim pukom u okolnim brdima (selima)[nedostaje izvor].

Nakon odlaska Turaka sa područja Bosne i Hercegovine, cijela Bosna i Hercegovina, pa tako i grda Derventa, postaju dio Austro-Ugarske monarhije.

Grad je bio u sklopu Banovine Hrvatske u Jugoslavenskoj kraljevini, a nakon toga, za vrijeme drugoga svjetskog rata, u sastavu Nezavisne Države Hrvatske. Danas je dio RS, u sklopu BiH.

Za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini, mnogi Hrvati i Bošnjaci prisilno su iseljeni iz ove općine.

[uredi] Gospodarstvo

[uredi] Poznate osobe

[uredi] Spomenici i znamenitosti

  • Franjevački samostan na Plehanu ( uništen 1992.)
  • Grčka groblja i spmenici u Pojezni i Crnči

[uredi] Obrazovanje

[uredi] Kultura

Književni klub VIHOR, koji je do srpskog zauzimanja grada, djelovao u Derventi, sada djeluje u Zagrebu, sa ograncima u drugim državama svijeta. Namjera književnog kluba VIHOR je vratiti sjedište u Derventu. Za sada, klub ima predznak - hrvatski.

[uredi] Sport

[uredi] Izvor

  • Knjiga: "Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.", statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo.

[uredi] Vanjske poveznice



Nedovršeni članak Derventa koji govori o bosanskohercegovačkoj općini: Derventa treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.



Osobni alati
Napravi zbirku