Derventa

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Derventa je grad i središte istoimene općine na sjeveru Bosne i Hercegovine. Graniči s općinama Bosanski Brod, Modriča, Doboj, Prnjavor, a na sjeveru je rijeka Sava, koja predstavlja deset kilometara dugu granicu s Republikom Hrvatskom. Na prostoru površine 517 km² u 56 sela i gradu Derventi, prije rata živjelo je 56.489 stanovnika.

Općina pripada entitetu Republici Srpskoj.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Zemljopis Dervente
Grad Derventa smješten je u sjevernom dijelu Bosne i Hercegovine, u regiji Bosanska Posavina, karakterističnoj po niskom brežuljkastom zemljištu bogatom manjim i većim vodotokovima. Prostire se na obalama jednog od pritoka Save, rijeke Ukrine [1], čije se pak slivno područje proteže između donjih tokova rijeka Vrbas i Bosna. Okružuju ga, skupa s pripadajućim ozemljem, planine Motajica, Vučjak i Krnjin (Prokop 265 m i 357 m).

Klima[uredi VE | uredi]

Područje općine Derventa, kao i cijela regija Bosanska Posavina kojoj pripada, izloženo je umjerenoj kontinentalnoj klimi blagih karakteristika i to zbog planina na zapadu i jugu koje ga djelomično štite od kontinentalnih utjecaja. Zime su umjereno hladne, ljeta ne pretjerano vruća, a prosječna srpanjska temperatura kreće se od 20 do 22 C. Jesen je toplija od proljeća u prosjeku za 1,8 C. Siječanjski srednjak dostiže tek -2 C, a srednja godišnja temperatura je 10,99 C. Padaline su skladno raspoređene tijekom cijele godine te iznose oko 800 mm. Snijeg najčešće pada u siječnju i veljači, a nema ga od lipnja do listopada. Na zemlji se u prosjeku zadržava trideset i devet dana. Dva dana obilježena su tučom (gradom). Najmanje naoblake je od travnja do kolovoza, a listopad je najmaglovitiji mjesec. Jakost vjetrova koji pušu u Derventi nije velika i po Boforovoj skali iznosi prosječno 2,5-3,0. Vjetrovi pušu uglavnom iz sjevernog kvadranta (50 %). Vegetacijski period traje gotovo osam mjeseci, a za poljoprivredne kulture opasni su travanjsko - svibanjski i listopadski mrazevi.[2]

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Stanovništvo Dervente
Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Derventa

Austrougarski popisi stanovništva[uredi VE | uredi]

Kotar 1879. 1885. 1895. 1910.
Derventa 39 385 43 970 53 136 65 784 [3]

Popisi 1971. – 1991.[uredi VE | uredi]

Stanovništvo općine Derventa
godina popisa 1991. 1981. 1971.
Srbi 21.938 (40,60%) 22.840 (40,06%) 23.124 (41,18%)
Hrvati 22.952 (38,86%) 23.629 (41,44%) 25.228 (44,93%)
Muslimani 7.086 (12,54%) 6.034 (10,58%) 6.548 (11,66%)
Jugoslaveni 3.348 (5,92%) 3.752 (6,58%) 575 (1,02%)
ostali i nepoznato 1.165 (2,06%) 755 (1,32%) 666 (1,18%)
ukupno 56.489 57.010 56.141

Derventa (naseljeno mjesto), nacionalni sastav[uredi VE | uredi]

Derventa
godina popisa 1991. 1981. 1971.
Muslimani 5.558 (31,31%) 4.593 (31,99%) 5.065 (42,83%)
Srbi 4.555 (25,66%) 2.934 (20,43%) 2.496 (21,10%)
Hrvati 4.317 (24,32%) 3.727 (25,95%) 3.439 (29,08%)
Jugoslaveni 2.623 (14,77%) 2.799 (19,49%) 459 (3,88%)
ostali i nepoznato 695 (3,91%) 304 (2,11%) 365 (3,08%)
ukupno 17.748 14.357 11.824

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Derventa imala je 56.489 stanovnika, raspoređenih u 57 naselja.

Naseljena mjesta[uredi VE | uredi]

Agići, Begluci, Bijelo Brdo, Bosanski Dubočac, Brezici, Bukovac, Bukovica Mala, Bukovica Velika, Bunar, Cerani, Crnča, Dažnica, Derventa, Donja Bišnja, Donja Lupljanica, Donji Detlak, Donji Višnjik, Drijen, Gornja Bišnja, Gornja Lupljanica, Gornji Božinci, Gornji Detlak, Gornji Višnjik, Gradac, Gradina, Kalenderovci Donji, Kalenderovci Gornji, Kostreš, Kovačevci, Kulina, Kuljenovci, Lug, Lužani, Lužani Bosanski, Lužani Novi, Mala Sočanica, Mišinci, Miškovci, Modran, Osinja, Osojci, Pjevalovac, Pojezna, Poljari, Polje, Rapćani, Stanići, Šušnjari, Tetima, Trstenci, Tunjestala, Velika, Velika Sočanica, Vrhovi, Zelenike, Žeravac i Živinice.

Uprava[uredi VE | uredi]

Povijest[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Povijest Dervente
U petom stoljeću prije Krista prostore sjeverne Bosne, ujedno i šire derventsko područje, naseljavala su ilirskopanonska plemena (Oserijati, Dicioni). Spomenuta plemena pokoravaju rimski legionari nakon čega počinje asimilacija zatečenog stanovništa te uključivanje cijelog prostora u rimsku provinciju Ilirik. Kao posjed potomaka bana Borića, derventski kraj je u sklopu Ugarskog kraljevstva od druge polovice jedanaestog stoljeća, a u sastav srednjovjekovne bosanske države ulazi u 13. odnosno 14. stoljeću. Bosanska država propada 1463. međutim derventski teritorij odolijeva još nekih sedamdesetak godina, preciznije do pada kastruma Dobor 1536. godine. Osmanlije nakon osvajanja Dobora organiziraju doborsku nahiju, kojoj daju status vojne krajine i tako će biti sve do osnivanja sandžaka u Slavoniji. Nakon odlaska Turaka s područja Bosne i Hercegovine, cijela Bosna i Hercegovina, pa tako i grad Derventa, postaju dio Austro-Ugarske monarhije. Tijekom austrougarske uprave dolazi do promjene strukture stanovništva pa se o Derventi može govoriti kao o gradu Hrvata katolika i muslimana Bošnjaka, s pravoslavnim pukom u okolnim brdima (selima)[nedostaje izvor]. Grad je bio u sklopu Vrbaske i Banovine Hrvatske u Jugoslavenskoj kraljevini, a nakon toga, za vrijeme Drugoga svjetskog rata, u sastavu Nezavisne Države Hrvatske. Danas je dio RS, u sklopu BiH.

Domovinski rat na derventskom području[uredi VE | uredi]

1992.[uredi VE | uredi]

  • 28. veljače - Pripadnici srpskih paravojnih postrojbi primijećeni na Babinom Brdu, važnoj strategijskoj točki sjeverno od Dervente. Prije reakcije općinskih kriznih stožera i snaga Prve bojne 103. HVO brigade Derventa, tijekom noći, napustili narečeni lokalitet.
  • 3. ožujka - Napadaj srpskih snaga na Bosanski Brod, odnosno Bosansku Posavinu. U Derventi angažirani svi raspoloživi ljudski i materijalni potencijali kako bi se zaštitilo općinsko područje.
  • 25. ožujka - Branitelji blokirali komunikaciju prema Kostrešu, tj. zaustavili kolonu sastavljenu od tri transportera, dva kombija i jednog osobnog vozila, koja se kretala s nakanom zauzimanja brda na Kostrešu i odvlačenja pažnje od Bosanskog Broda.
  • 30./31. ožujka - Trideseti ožujka uočena izviđačka skupina JNA u pokretu prema Babinom Brdu. Nakon zarobljavanja i pregovora izviđači pušteni. Idući dan, 31. ožujka, ponovno uočeno kretanje brojne skupine vojnih vozila prema Beglucima. Nakon dobivene zapovijedi, branitelji opkoljenu kolonu vozila pustili da se vrati u derventsku vojarnu.
  • 1. - 3. travnja - Oružani okršaj na lokalitetima Gradca i Koraća.
  • 15./16. travnja - U pet sati ujutro počeo opći napadaj srpskih snaga na cijelu crtu obrane. U borbama na strani branitelja sudjelovale snage 103. HVO brigade Derventa, Druge bojne 101. Bosansko-brodske brigade i bojovnici iz Johovca.
  • 1./2. svibnja - Opći napadaj srpskih postrojbi počeo nasrtajem na najistaknutije točke obrane prema Kuljenovcima, a tijekom dana proširio se na cijelo područje te potrajao dva dana.
  • 12. svibnja - Srpske postrojbe ulaze u Derventu i zauzimaju skoro pola grada. Specijalizirana postrojba branitelja stiže u pomoć gradskoj bojni i nakon združenog djelovanja napadači se vraćaju na drugu obalu Ukrine.
  • 21. svibnja - Napadaj branitelja na derventsku vojarnu sa zapadne strane prekinut zbog nekoordiniranog djelovanja, odnosno slabo ustrojenog sustava veze.
  • 23. svibnja - Borbe na potezu Markovac - Bosanski Dubočac.
  • 3. lipnja - Oružani sukob kod Kuljenovaca
  • 29./30. lipnja - Žestoki sukobi na južnom dijelu derventske bojišnice.
  • 4. srpnja - Nakon borbi na zapadnom dijelu derventske bojišnice, branitelji u velikom broju napuštaju grad.
  • 7. srpnja - Pad grada Derventa.
  • 19. srpnja - Srpske postrojbe ušle u dio Begluka te zauzele strategijski bitne točke Babino brdo i Markovac. Utvrđena nova crta obrane koja se održala skoro mjesec dana.
  • 6./7. studenoga - Pad Bosanskog Broda

Za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini, mnogi Hrvati i Bošnjaci prisilno su iseljeni iz ove općine.

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

Spomenici i znamenitosti[uredi VE | uredi]

  • Franjevački samostan na Plehanu ( uništen 1992.)
  • Grčka groblja i spmenici u Pojezni i Crnči

Obrazovanje[uredi VE | uredi]

Kultura[uredi VE | uredi]

Književni klub VIHOR, koji je do srpskog zauzimanja grada, djelovao u Derventi, sada djeluje u Zagrebu, sa ograncima u drugim državama svijeta. Namjera književnog kluba VIHOR je vratiti sjedište u Derventu. Za sada, klub ima predznak - hrvatski.

Sport[uredi VE | uredi]

Literatura[uredi VE | uredi]

  • Knjiga: "Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.", statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo.

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Informativni priručnik o BiH, br 1, god. 1952., Sarajevo str. 268.
  2. Ivan Ravlić, Povijest župe Derventa, Župni ured Presveto Trojstvo, Sarajevo, 2010.
  3. Franjo Marić, Pregled pučanstva BiH između 1879. i 1995. godine., II. izdanje, Katehetski salezijanski centar – Zagreb 1996. godine

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]



Flag of Bosnia and Herzegovina.svg Nedovršeni članak Derventa koji govori o bosanskohercegovačkoj općini: Derventa treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.