Jugoslavenska rukometna reprezentacija

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Osvojene medalje
Rukomet
Center
Jugoslavenska rukometna reprezentacija
Olimpijske igre
zlato Munchen 1972.
zlato Los Angeles 1984.
bronca Seoul 1988.
Svjetska prvenstva
bronca Francuska 1970.
bronca Njemačka DR 1974.
srebro Njemačka 1982.
zlato Švicarska 1986.
Mediteranske igre
zlato Tunis 1967. Jugoslavija
zlato Alžir 1975. Jugoslavija
zlato Split 1979. Jugoslavija
zlato Casablanca 1983. Jugoslavija
zlato Atena 1991. Jugoslavija

Jugoslavenska rukometna reprezentacija je predstavljala državu Jugoslaviju u sportu rukometu.

Prestala je postojati razdruženjem Hrvatske i Slovenije u lipnju 1991. godine. Do tada je bila najtrofejnija[nedostaje izvor] rukometna reprezentacija svijeta, osvojivši 12 medalja na velikim rukometnim natjecanjima (SP, OI, MI). Jugoslavensku rukometnu reprezentaciju najvećim su dijelom činili rukometaši iz Hrvatske a ostatak su činili rukometaši iz ostalih republika tadašnje SFR Jugoslavije (Srbije, Crne Gore, Slovenije, Makedonije te Bosne i Hercegovine).


Reprezentacija gluhonijemih igrača[uredi VE | uredi]

Izbornik reprezentacije gluhonijemih igrača 1970-ih je godina bio hrvatski rukometni stručnjak Slavko Bačić.

Nastupi na OI[uredi VE | uredi]

  • prvaci: 1972., 1984.
  • doprvaci:
  • treći: 1988.

1972. (zlato): Zoran Živković, Abaz Arslanagić, Miroslav Pribanić, Petar Fajfrić, Milorad Karalić, Đoko Lavrnić, Slobodan Mišković, Hrvoje Horvat, Branislav Pokrajac, Zdravko Miljak, Milan Lazarević, Nebojša Popović, Zdenko Zorko, Albin Vidović. Savezni kapetan: Ivan Snoj. Trener: Vlado Stenzel.[1]

1976. (peti) Trener: Ivan Snoj. , Abaz Arslanagić, Vlado Bojović, Hrvoje Horvat, Milorad Karalić, Radivoj Krivokapić, Zdravko Miljak, Željko Nimš, Radisav Pavićević, Branislav Pokrajac, Nebojša Popović, Zdravko Rađenović, Zvonimir Serdarušić, Predrag Timko, Zdenko Zorko

1980. (6. mjesto) Zlatan Arnautović, Jovica Cvetković, Adnan Dizdar, Jovica Elezović, Mile Isaković, Drago Jovović, Pavle Jurina, Enver Koso, Peter Mahne, Jasmin Mrkonja, Velibor Nenadić, Goran Nerić, Stjepan Obran, Momir Rnić

1984. (zlato): Zlatan Arnautović, Momir Rnić, Veselin Vuković, Milan Kalina, Jovica Elezović, Zdravko Zovko, Pavle Jurina, Veselin Vujović, Slobodan Kuzmanovski, Mirko Bašić, Zdravko Rađenović, Mile Isaković, Branko Štrbac

1988. (bronca) : Momir Rnić, Zlatko Saračević, Iztok Puc, Goran Perkovac, Irfan Smajlagić, Zlatko Portner, Veselin Vujović, Jožef Holpert, Mirko Bašić, Alvaro Načinović, Slobodan Kuzmanovski, Ermin Velić, Rolando Pušnik, Boris Jarak, Muhamed Memić

Nastupi na SP[uredi VE | uredi]

  • prvaci: 1986.
  • doprvaci: 1982.
  • treći: 1970., 1974.

1938. nije sudjelovala [2]

1954. nije sudjelovala [3]

1958. (osmi) [4]

1961. nije sudjelovala [5]

1964. (četvrti)[6]Josip Milković, Zlatko Žagmešter

1967. (sedmi)[7]

1970. (bronca) Abaz Arslanagić, Boris Kostić, Branislav Pokrajac, Čedomir Bugarski, Đorđe Lavrnić, Dragutin Mervar, Hrvoje Horvat, Josip Milković, Marijan Jakšeković, Milan Krstić, Milan Lazarević, Milorad Karalić, Miroslav Pribanić, Nebojša Popović, Petar Fajfrić, Slobodan Mišković, Zlatko Žagmešter.[8]

1974. (bronca) Abaz Arslanagić, Bogosav Perić, Branislav Pokrajac, Čedomir Bugarski, Đorđe Lavrnić, Hrvoje Horvat, Milan Lazarević, Nebojša Popović, Petar Fajfrić, Radisav Pavičević, Slobodan Mišković, Zdenko Zorko, Zdravko Miljak, Zdravko Rađenović, Željko Nimš, Zvonimir Serdarušić.[9]

1978. (peti) [10]

1982. (srebro) Branko Štrbac, Časlav Grubić, Ermin Velić, Jovica Elezović, Mile Isaković, Mirko Bašić, Pavle Jurina, Petrit Fejzula, Radivoj Krivokapić, Stjepan Obran, Veselin Vujović, Vlado Bojović, Zdravko Rađenović, Zdravko Zovko, Zoran Jovanović.[11]

1986. (zlato) Časlav Grubić, Dragan Mladenović, Jasmin Mrkonja, Jovica Cvetković, Jovica Elezović, Jozsef Holpert, Mile Isaković, Mirko Bašić, Momir Rnić, Muhamed Memić, Rolando Pušnik, Veselin Vujović, Veselin Vuković, Zlatan Arnautović, Zlatan Saračević, Zlatko Portner.[12]

Nastupi na EP[uredi VE | uredi]

Država se raspala prije nego su se prvenstva počela održavati.

Nastupi na MI[uredi VE | uredi]

  • prvaci: 1967., 1975., 1979., 1983., 1991.
  • doprvaci:
  • treći:

1967. (zlato) Boris Kostić, Zoran Živković, Josip Milković, Hrvoje Horvat, Ivan Uremović, Albin Vidović, Branislav Pokrajac, Petar Fajfrić, Nebojša Popović, Milorad Karalić, Slobodan Koprivica, Miroslav Klišanin.[13]

1971. - rukometni turnir se nije održao

1975. (zlato) Abaz Arslanagić, Milorad Karalić, Zdravko Miljak, Željko Nimš, Radisav Pavičević, Nebojša Popović, Branislav Pokrajac, Miroslav Pribanić, Zdravko Rađenović, Zvonimir Serdarušić, Predrag Timko, Zdenko Zorko[14]

1979. (zlato) Adnan Dizdar, Momir Rnić, Janjić, Drago Jovović, Radisav Pavičević, Zdravko Zovko, Zdravko Rađenović, Radivoj Krivokapić, Velibor Nenadić, Željko Vidaković, Rusmir Delahmetović, Zoran Jovanović[15]

1983. (zlato) Zlatan Arnautović, Momir Rnić, Veselin Vuković, Stjepan Obran, Jovica Elezović, Zdravko Zovko, Željko Vidaković, Pavle Jurina, Veselin Vujović, Mile Isaković, Dragan Mladenović, Mirko Bašić[16]

1987. - nije sudjelovala

1991. (zlato) Valter Matošević, Dejan Perić, Mehmedalija Mulabdić, Zoran Tomić, Nenad Peruničić, Nedeljko Jovanović, Rastko Stefanović, Igor Butulija, Dragan Škrbić, Vladica Spasojević, Aleksandar Knežević, Vladimir Novaković, Senjanin Maglajlija[17]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Hrvatski rukometni savez Reprezentacije
  2. IHF
  3. IHF
  4. IHF
  5. IHF
  6. IHF
  7. IHF
  8. Bestsports Men's World Handball Championship - France 1970 - Men
  9. Bestsports Men's World Handball Championship - East Germany 1974 - Men
  10. IHF
  11. Bestsports Men's World Handball Championship - West Germany 1982 - Men
  12. Bestsports Men's World Handball Championship - Switzerland 1986 - Men
  13. OKSCG
  14. OKSCG
  15. OKSCG
  16. OKSCG
  17. OKSCG


Handball pictogram.svg Nedovršeni članak Jugoslavenska rukometna reprezentacija koji govori o rukometnim reprezentacijama treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.