Hrvatska rukometna reprezentacija

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Hrvatska rukometna reprezentacija
Hrvatski rukometni savez.svg
Nadimak Kauboji
Rukometni savez Hrvatski rukometni savez
Izbornik Flag of Croatia.svg Slavko Goluža
Kapetan Flag of Croatia.svg Igor Vori
Najviše nastupa Flag of Croatia.svg Igor Vori (202)
Najbolji strijelac Flag of Croatia.svg Mirza Džomba (667)
Prvi dres
Drugi dres
Treći dres
Prvi međunarodni nastup
Flag of Croatia.svg Hrvatska 23:23 Japan Flag of Japan.svg
(Zagreb, siječnja 1991.*)
*reprezentacija SR Hrvatske je odigrala odr. broj utakmica sa dr. republikama i pokrajinama u SFRJ, no pitanje je jesu li za nju igrali najbolji igrači iz Hrvatske.
Rukometno SP
Nastupi 10 (prvi put 1995.)
Najbolji rezultat Prvaci, Portugal 2003.
Europsko prvenstvo u rukometu
Nastupi 10 (prvi put 1994.)
Najbolji rezultat Finalisti, 2008.
Osvojene medalje
Olimpijske igre
zlato Atlanta 1996.
zlato Atena 2004.
bronca London 2012.
Svjetska prvenstva
srebro Island 1995.
zlato Portugal 2003.
srebro Tunis 2005.
srebro Hrvatska 2009.
bronca Španjolska 2013.
Europska prvenstva
bronca Portugal 1994.
srebro Norveška 2008.
srebro Austrija 2010.
bronca Srbija 2012.
Mediteranske igre
zlato Languedoc-Roussillon 1993.
zlato Bari 1997.
zlato Tunis 2001.
srebro Almería 2005.
Svjetski kupovi
zlato Njemačka & Švedska 2006.
Superkup
srebro Njemačka 1999.
Tournoi de Paris
zlato Pariz 1997.
srebro Pariz 2011.

Hrvatska rukometna reprezentacija predstavlja Hrvatsku na međunarodnim natjecanjima u rukometu. Krovna organizacija je Hrvatski rukometni savez.

Najveći uspjesi rukometne reprezentacije Hrvatske su dva olimpijska zlata, olimpijska bronca, svjetsko zlato, tri svjetska srebra, dva europska srebra i dvije europske bronce. Hrvatska je u posljednjih devet velikih natjecanja, na svjetskim i europskim prvenstvima i Olimpijskim igrama, devet puta igrala u polufinalu. Od osamostaljenja, Hrvatska je ukupno dvanaest puta bila među četiri najbolja, a osvojila je devet medalja. Hrvatska rukometna reprezentacija najtrofejnija je reprezentacija u povijesti hrvatskog športa. Aktualni izbornik hrvatske rukometne reprezentacije je Slavko Goluža (od 2011. godine) a njegovi prethodnici su bili: Zdravko Zovko (1993.-1995.), Abas Arslanagić (1995.-1996.), Velimir Kljaić (1996.-2000.), Josip Milković (2000.-2002.) i Lino Červar (2002.-2010.).

Sadržaj

Povijest [uredi]

Usprkos kratkoj povijesti države Hrvatske, rukometna reprezentacija je postigla vrlo značajne rezultate na velikim natjecanjima. Osvojila je 3. mjesto na Europskom prvenstvu u Portugalu 1994. i 2. mjesto na Svjetskom prvenstvu na Islandu 1995. godine. Tim se rezultatima mora pridodati i zlatna medalja sa Olimpijskih igara u Atlanti 1996. godine.

Nakon tih sjajnih uspjeha u svom početku, Hrvatska sve do 2003. nije ostvarila nijedan značajniji uspjeh na velikim natjecanjima. Na Svjetskom prvenstvu u Portugalu 2003. Hrvatska je predstavila svoju novu generaciju na čelu sa mladim Ivanom Balićem koje je odveo reprezentaciju do naslova svjetskih prvaka. Na Europskom prvenstu 2004. godine Hrvatska je uvjerljivo došla do polufinala da bi ju potom porazi protiv domaćina Slovenije u polufinalu i Danske u utakmici za treće mjesto ostavili bez medalje. Iste te godine održavale su se i Olimpijske igre, a reprezentacija nastavlja sa odličnim igrama i osvaja zlatnu medalju pobjedivši pritom u svim odigranim utakmicama.

Nakon odličnih rezultata mnoge momčadi smatrale su ih jednim od pretendenata za iduće veliko natjecanje koje se održavalo u Tunisu. U završnici tog prvenstva Hrvatska je izgubila od reprezentacije Španjolske, te su se morali zadovoljiti drugim mjestom. Na Europskom prvenstvu u Švicarskoj 2006. godine hrvatska reprezentacija je osvojila skupinu, ali su neočekivano ispali u polufinalu natjecanja od Francuske, a u susretu za treće mjesto ponovno su izgubili od Danske.Iste te 2006. godine, Hrvatska je po prvi puta trijumfirala na Svjetskom rukometnom kupu, koji se održao u Njemačkoj i Švedskoj, svladavši u dramatičnom finalu Tunis.

Na Svjetskom prvenstvu u Njemačkoj 2007. hrvatski rukometaši su pobjede ostvarili na prvih sedam utakmica, a zatim je u četvrtfinalu kobna bila Francuska. Nakon toga Hrvatska je dobila još dvije utakmice te je s devet pobjeda i jednim porazom završila na petom mjestu. Mnogi novinari i rukometaši su isticali da je Hrvatska igrala najbolji rukomet od svih reprezentacija sudionica. Godinu dana kasnije na Europskom prvenstvu u Norveškoj momčad Hrvatske stigla je sve do finala u kojem su poraženi od reprezentacije Danske. U natjecanju po skupinama momčad Hrvatske imala je puno problema sa ozljedama ključnih igrača, što je bio uzrok poraza od Danaca.

Na Olimpijskim igrama u Pekingu Hrvatska je zauzela četvrto mjesto nakon poraza od Francuske i Španjolske. Na svjetskom prvenstvu održanom u Hrvatskoj 2009. godine rukometna reprezentacija je nanizala devet pobjeda u nizu ali je u finalu ponovno bila kobna Francuska te je osvojena srebrna medalja. Na Europskom prvenstvu u Austriji 2010. godine Hrvatska je osvojila prvo mjesto u skupinama u prvom i drugom krugu te s Poljskom igra polufinale. Hrvatska je pobijedila Poljake u polufinalu ali je u finalu nažalost ponovo poražena od Francuza. Nakon odlaska trofejnog izbornika Line Červara, hrvatske rukometaše preuzima Slavko Goluža i na svom prvom velikom natjecanju, na SP u Švedskoj 2011. godine osvaja 5. mjesto. U 2012. godini slijede dvije bronce, osvojene na EP u Srbiji i na OI u Londonu. Za nešto više, kobni su bili polufinalni porazi od Srbije odnosno starog "neprijatelja" Francuske. U borbama za brončana odličja, naši su rukometaši nadvisili Španjolce (Beograd) i Mađare (London). Bila je to 17. osvojena medalja Hrvatske seniorske rukometne reprezentacije a prvi slijedeći izazov i lov na novo odličje uslijedio je na SP 2013. koje je održano u Španjolskoj. U Madridu, Zaragozi i Barceloni, uz 8 pobjeda i samo 1 poraz (u polufinalu protiv Danske), Hrvatska rukometna reprezentacija osvojila je i svoju 18. medalju, izborivši svjetsku broncu. Prvo nadolazeće natjecanje nakon SP-a u Španjolskoj za hrvatsku rukometnu reprezentaciju biti će EP 2014. u Danskoj.

Izbornici [uredi]

Trenutačna momčad [uredi]

Br. Ime Klub Pozicija Datum rođenja Visina Težina Nastupi* Golovi*
Vratari
25  Mirko Alilović  Flag of Hungary.svg KC Veszprém vratar 15. rujna 1985. 200 cm 105 kg 117 0
1  Venio Losert  Flag of Spain.svg Ademar León vratar 25. srpnja 1976. 191 cm 94 kg 149 0
1  Marin Šego  Flag of Croatia.svg RK Zagreb vratar 2. kolovoza 1985. 194 cm 94 kg 8 0
16  Filip Ivić  Flag of Croatia.svg RK Zagreb vratar 30. kolovoza 1992. 196 cm 95 kg 9 0
Krilni igrači
26  Manuel Štrlek  Flag of Poland.svg Vive Targi Kielce lijevo krilo 1. prosinca 1988. 181 cm 75 kg 62 193
17  Lovro Šprem  Flag of Croatia.svg RK Croatia Osiguranje Zagreb lijevo krilo 22. siječnja 1990. 186 cm 88 kg 17 44
29  Ivan Ninčević  Flag of Germany.svg Füchse Berlin lijevo krilo 27. listopada 1981. 185 cm 85 kg 29 29
13  Zlatko Horvat  Flag of Croatia.svg RK Croatia Osiguranje Zagreb desno krilo 25. rujna 1984. 179 cm 81 kg 33 89
27  Ivan Čupić  Flag of Poland.svg Vive Targi Kielce desno krilo 27. ožujka 1986. 178 cm 75 kg 56 239
Pivoti
9  Igor Vori  Flag of France.svg PSG Handball pivot 20. rujna 1980. 202 cm 111 kg 202 523
28  Željko Musa  Flag of Poland.svg Vive Targi Kielce pivot 8. siječnja 1986. 200 cm 103 kg 23 14
3  Marino Marić  Flag of Croatia.svg RK Zagreb pivot 1. siječnja 1990. 196 cm 114 kg 4 7
Vanjski igrači
6  Blaženko Lacković  Flag of Germany.svg HSV Hamburg lijevi vanjski 25. prosinca 1980. 195 cm 94 kg 190 567
24  Tonči Valčić  Flag of Croatia.svg RK Zagreb lijevi vanjski 9. lipnja 1978. 194 cm 94 kg 129 212
10  Jakov Gojun  Flag of Spain.svg BM Neptuno lijevi vanjski 18. travnja 1986. 203 cm 100 kg 35 37
23  Stipe Mandalinić  Flag of Croatia.svg RK Croatia Osiguranje Zagreb lijevi vanjski 9. rujna 1992. 196 cm 93 kg 16 17
14  Drago Vuković  Flag of Germany.svg VfL Gummersbach lijevi vanjski 3. kolovoza 1983. 194 cm 90 kg 129 198
20  Damir Bičanić  Flag of France.svg Chambéry Savoie Handball lijevi vanjski 29. lipnja 1985. 195 cm 95 kg 70 82
4  Ivano Balić  Flag of Spain.svg BM Neptuno srednji vanjski 1. travnja 1979. 191 cm 96 kg 172 496
5  Domagoj Duvnjak  Flag of Germany.svg HSV Hamburg srednji vanjski 1. lipnja 1988. 197 cm 89 kg 116 363
21  Denis Buntić  Flag of Poland.svg Vive Targi Kielce desni vanjski 13. listopada 1982. 198 cm 103 kg 68 136
7  Luka Stepančić  Flag of Croatia.svg RK Croatia Osiguranje Zagreb desni vanjski 20. studenog 1990. 203 cm 105 kg 9 12
8  Marko Kopljar  Flag of France.svg PSG Handball desni vanjski 12. veljače 1986. 210 cm 96 kg 36 71

* Ažurirano: 27. siječanj 2013.

Plasmani na velikim natjecanjima [uredi]

Hrvatska rukometna reprezentacija 9. siječnja 2010. S lijeva na desno: Čupić, Čarapina, Balić, Vuković, Lacković, Mataija, Buntić, Štrlek, Valčić, Marić, Kopljar, Gojun, Zrnić, Alilović, Duvnjak i Vori.
Godina Olimpijske igre Svjetska prvenstva Europska prvenstva Mediteranske igre
1991.
1992. bez nastupa
1993. bez nastupa Gold medal with cup.svg zlato
1994. Bronze medal with cup.svg bronca
1995. Silver medal with cup.svg srebro
1996. Gold medal with cup.svg zlato 5.
1997. 13. Gold medal with cup.svg zlato
1998. 8.
1999. 10.
2000. bez nastupa 6.
2001. 9. Gold medal with cup.svg zlato
2002. 16.
2003. Gold medal with cup.svg zlato
2004. Gold medal with cup.svg zlato 4.
2005. Silver medal with cup.svg srebro Silver medal with cup.svg srebro
2006. 4.
2007. 5.
2008. 4. Silver medal with cup.svg srebro
2009. Silver medal with cup.svg srebro bez nastupa[1]
2010. Silver medal with cup.svg srebro
2011. 5.
2012. Bronze medal with cup.svg bronca Bronze medal with cup.svg bronca
2013. Bronze medal with cup.svg bronca


Ostala natjecanja [uredi]

Svjetski rukometni kup [uredi]

  • Gold medal with cup.svg prvaci : 2006. u Njemačkoj i Švedskoj

Superliga [uredi]

  • Silver medal with cup.svg doprvaci : 1999. u Njemačkoj

Pariški turnir [uredi]

Zanimljivosti [uredi]

Nadimak hrvatske rukometne reprezentacije nadjenut od športskih novinara dugo je bio pakleni. Taj nadimak prema riječima Davora Dominikovića potječe s nekog turnira na koji je rukometaše došao gledati Dario Šimić, igrač hrvatske nogometne reprezentacije poznate pod nadimkom "vatreni", pa je hrvatska rukometna reprezentacija, od strane medija, prozvana "paklenima". Taj nadimak se dugo zadržao, ali rukometaši su u više navrata isticali da im se ne sviđa naziv pakleni. Mogu nas zvati kako hoće, ali nikako pakleni. To nam se nikako ne sviđa i ne volimo kada nas tako nazivaju - izjavio je Petar Metličić, kapetan hrvatske rukometne reprezentacije.

Tako je ubrzo smišljen nadimak kauboji od samih rukometaša koji su zamolili športske novinare za vrijeme Svjetskoj rukometnog kupa održanog u Švedskoj 2006. godine da koriste taj nadimak za hrvatsku rukometnu reprezentaciju. Kauboji su ubrzo zamijeniili dotadašnji nadimak u izvještajima športskih novinara. Prema riječima Petra Metličića nadimka kauboji se dosjetio Ivano Balić. Nama je to baš simpatično jer se na parketu ponašamo baš kao na Divljem zapadu - istaknuo je Petar Metličić.[2]

Kada su pobjedu protiv Španjolske na Svjetskom prvenstvu u Hrvatskoj na terenu proslavili uz pjesmu Marijana Bana “Morska vila”, premda tu pjesmu već duže pjevaju nakon svih pobjeda, pjesma je postala prava himna i zaštitni znak svih naših pobjeda na ovom prvenstvu i otuda i novi nadimak - vilenjaci. To je ime također simpatično, no tko zna, možda ćemo do kraja natjecanja dobiti još koje imati i neko novo ime - zaključio je Metličić. Napomenimo da rukometaši često odaberu neku pjesmu koju često pjevaju na nekom natjecanju, tako je "službena himna" Olimpijskih igara u Ateni 2004. i Svjetskog prvenstva u Tunisu 2005. godine bila pjesma "Sve je ona meni" koji su reprezentativci često pjevali nakon utakmica.

Državna nagrada za šport "Franjo Bučar" [uredi]

Hrvatska rukometna reprezentacija dvostruki je dobitnik Državne nagrade za šport "Franjo Bučar":

Sastavi na velikim natjecanjima [uredi]

Izvori [uredi]

  1. Index M.Pa.: Mediteranske igre bez hrvatskih rukometaša: "Ne želimo se osramotiti s B momčadi, 22. travnja 2011., preuzeto 11. srpnja 2011.
    Prema izjavi dopredsjednika HRS-a Zorana Gobca, razlog je taj što su se igrači prvog sastava poozljeđivali zbog toga što su bili preopterećeni i zamoreni igrajući na nekoliko velikih natjecanja u prethodnu godinu dana. Stoga HRS nije mogao poslati najjači sastav, a nije se želio osramotiti time što bi poslao B momčad koja nije prošla odgovarajuće pripreme.
  2. Kauboji su Balićeva ideja

Vanjske poveznice [uredi]