Južna Koreja

Republika Koreja, često zvana Južna Koreja je država u istočnoj Aziji. Zauzima južni dio Korejskog poluotoka, a nastala je u doba hladnog rata kada je poluotok podijeljen na komunistički sjever i kapitalistički jug.

Sadržaj

1 Reljef
2 Klima
3 Stanovništvo
4 Vlada
5 Vanjske poveznice

[uredi] Reljef

Južna Koreja zauzima južni dio Korejskog poluotoka. Ovaj poluotok je okružen Žutim morem sa zapada , Japanskim morem sa istoka te Istočnim kineskim morem i Korejskim prolazom na jugu. Ukupna površina Južne Koreje je 99,617.39 km2.

Južnu Koreju možemo podijeliti u četiri reljefne cjeline: istočna Koreja visokih planina i priobalnih nizina, zapadna Koreja priobalnih nizina i porječja, jugozapadna Koreja planina i dolina, i jugoistočna Koreja uz rijeku Nakdong. Južna Koreja je planinska zemlja i većina zemlje nije obradiva. Nizine koje se uglavnom nalaze na zapadu i jugoistoku čine samo 30% površine.

Oko tri tisuće otoka, većinom malih i nenaseljenih, nalaze se na zapadnoj i južnoj obali Južne Koreje. Najveći otok, površine 1,845 km2, je Jeju udaljen oko 100 km od južne obale Južne Koreje. Na njemu se nalazi i najviši vrh Južne Koreje, neaktivni vulkan Halla-san (1950 m). Drugi veliki otoci su Ulleungdo (naseljen), Dokdo (nesuglasice s Japanom), Marado (najjužniji dio Južne Koreje).

[uredi] Klima

Klima poluotoka je prilično različita na njegovom sjevernom i južnom dijelu. Dok sjeverni dio ima pretežno kontinentalnu klimu, južni dio pod utjecajem Istočno korejske tople struje, ogranka Kuro Shio struje, ima relativno toplu i vlažnu klimu. Razlika u prosječnoj temperaturi između sjevernog i južnog dijela kreće se i do 20°C.

Usporedno, količina padalina na području rijeke Yalu na sjeveru (600 mm) je duplo manja od one na južnoj obali Korejskog poluotoka (1500 mm). Cijeli poluotok je, međutim, pod utjecajem istih vremenskih ciklusa, uključujući istočnoazijske monsune u sredini ljeta i česte uragane na jesen. Većina kišnih padalina se događa u ljeto, a skoro polovica u sezoni monsuna.

Zime su hladne, sa siječanjskim temperaturama obično ispod nule, a padaline su rijetke osim na planinama.

Klima Južne Koreje je umjerena, sa više padalina u ljeti u kišnoj sezoni koja se zove jangma, i hladnim zimama. Prosječna temperatura u Seulu u siječnju je od –7°C do 1°C, a u srpnju od 22°C do 29°C.

Zimske temperature su više uz južnu obalu, a niže su u planinskoj unutrašnjosti.

Padaline su češće u ljetnim mjesecima (od lipnja do rujna). Južna obala je u ljeti izložena tajfunima koji donose kišu. Prosječna količina padalina je od 1370 mm u Seulu te do 1470 mm u Busanu. Vlada je zabrinuta za utjecaj globalnog zatopljenja na prirodne nepogode.

[uredi] Stanovništvo

Južna Koreja trenutno ima oko 48.850.000 stanovnika. Većina Južnokorejaca živi u urbaniziranim područjima zbog brzog gospodarskog i ekonomskog razvoja tijekom sedamdesetih, osamdesetih i devedesetih godina 20. stoljeća.

Glavni grad Seul je ujedno i najveći grad i industrijski centar Južne Koreje. Imao je 10,3 milijuna stanovnika u 2006. godini, što ga čini jednim od najvećih gradova na svijetu. Drugi veliki gradovi su Busan (3,65 milijuna), Incheon (2,63 milijuna), Daegu (2,53 milijuna), Daejeon (1,46 milijuna), Gwangju (1,41 milijun) i Ulsan (1,1 milijun).

Nakon podjele Korejskog poluotoka nakon 2. Svjetskog rata oko četiri milijuna stanovnika preselilo se iz Sjeverne u Južnu Koreju.

Mala populacija stranih državljana u Južnoj Koreji sve više raste. U 2007. godini u južnoj Koreji je bilo oko milijun stranih državljana, od toga ih je oko 100 000 koji su vjenčani s Korejancima, 400 000 koji rade u Koreji i oko 250 000 ilegalnih naseljenika.

Korejanski farmeri teško pronalaze supruge, jer se malo žena želi odreći svog načina života i postati supruga farmera. Farmeri su prisiljeni tražiti bračne partnerice u siromašnim zemljama Jugoistočne Azije. 2006. je 41% brakova koje su sklopili farmeri bilo sa strankinjom.

46,5% stanovnika Južne Koreje nema religiju, 29% je kršćana (8,6 milijuna protestanata i 5,1 milijun katolika), 23% budista, a ostali pripadaju ostalim religijama.

Najveća katolička crkva u Južnoj Koreji je Crkva cjelovitog evanđelja u Yoidu (dio Seula) i ima oko 800 000 članova (2003.). Južna Koreja je druga najveća misionarska zemlja na svijetu (nakon SAD-a). U Južnoj Koreji ima 45 000 pripadnika islamske vjeroispovijesti od 100 000 naseljenika iz muslimanskih zemalja. Islam je najbrže rastuća religija u Južnoj Koreji.

[uredi] Vlada

Južna Koreja je višestranačka republika s jednim zakonodavnim domom. Na čelu države je predsjednik koji se bira na mandat od pet godina izravnim biranjem. Osim što je na čelu države i vojske, predsjednik predstavlja vrh izvršne vlasti, jer imenuje premijera kojega potvrđuje parlament.

Vlast je u Južnoj Koreji podijeljena na izvršnu, sudsku i zakonodavnu vlast. Izvršna i zakonodavna vlast rade na nacionalnoj razini, iako nekoliko ministara u izvršnoj vlasti radi na lokalnoj razini. Lokalna uprava ima polu-autonomiju i sadržava izvršnu i zakonodavnu vlast. Sudska vlast radi i na nacionalnoj i na lokalnoj razini. Glavni tajnik UN-a je Korejanac Ban Ki – Moon, što je veliko priznaje Južnoj Koreji.