Čehoslovačka

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Čehoslovačka
Československo
Flag of Austria-Hungary (1869-1918).svg
1918.–1939.
1945. - 1992.
Flag of the Czech Republic.svg
 
Flag of Slovakia.svg
Zastava Grb
Zastava Grb
Geslo
Češki: Pravda vítězí
("Istina prevladava"; 1918. - 1989.)
Latinski: Veritas Vincit
("Istina prevladava"; 1989. - 1992.)
Himna
Kde domov můj i Nad Tatrou sa blýska
Lokacija Čehoslovačke
Glavni grad Prag
Jezik/ci češki, slovački
Vlada Republika
Predsjednik
 - 1918. - 1935. Tomáš Masaryk (prvi)
 - 1989. - 1992. Václav Havel (zadnji)
Premijer
 - 1918. - 1919. Karel Kramář (prvi)
 - 1992. Jan Stráský (zadnji)
Povijest
 - Uspostava 28. listopada 1918.
 - Priključenje Njemačkoj 1939.
 - Ponovna uspostava 1945.
 - Raspad Čehoslovačke 31. prosinca 1992.
Površina
 - 1993. 127.900 km²
Stanovništvo
 - 1993. 15.600.000 
     Gustoća 122 st/km² 
Valuta Čehoslovačka kruna

Čehoslovačka je bila država koja je nastala kao državna zajednica Češke i Slovačke, a trajala je od 1918. do 1939. godine, te od 1945. do 1992. godine. Obuhvaćala je povijesne zemlje Češku, Moravsku i Slovačku.

Čehoslovačka je bila država u srednjoj Europi veličine 127.900 km².

Graničila je s Poljskom na sjeveru, tadašnjim Sovjetskim Savezom na istoku, Mađarskom i Austrijom na jugu, tadašnjom Zapadnom Njemačkom na jugozapadu, te tadašnjom Istočnom Njemačkom na sjeverozapadu.

Po Ustavu Čehoslovačka je bila federalna država koju su sačinjavale Socijalistička Republika Češka i Socijalistička Republika Slovačka.

Čehoslovačka Republika[uredi VE | uredi]

Nastala koncem I. svjetskoga rata (1918.) ujedinjenjem nekoliko provincija urušene Austro-Ugarske Monarhije. Službeno ju je proglasila nezavisnom državom 28. listopada 1918. skupina najutjecajnijih političara (Tomáš Masaryk, Edvard Beneš i dr.). Odmah nakon proglašenja nezavisnosti, Čehoslovačku su priznale članice Antante. U međuratnom razdoblju Čehoslovačka je bila jedna od gospodarski najrazvijenijih i politički najstabilnijih zemalja srednje i istočne Europe s razvijenim sustavom parlamentarne demokracije. Tijekom duga međuratnog razdoblja predsjednik Čehoslovačke bio je Tomáš G. Masaryk (1918.–1935.).

Njemačka okupacija u II. svj. ratu[uredi VE | uredi]

Nakon dolaska Adolfa Hitlera na vlast u Njemačkoj 1933., znatna njemačka manjina na zapadu Čehoslovačke u Sudetima (oko 3,5 milijuna Nijemaca) priklonila se nacističkoj ideologiji i podupirala ideju ujedinjenja toga područja s Njemačkom. Nakon sporazuma u Münchenu (29. rujna 1938) Francuska i Velika Britanija dopustile su Njemačkoj okupaciju svih područja u Češkoj u kojima su Nijemci činili većinu, i već 1939. njemačka vojska okupirala je Češku i Moravsku pretvorivši ih u protektorat, a Slovačka je postala nezavisna država iako je tijekom cijeloga II. svjetskoga rata vojno i politički bila podređena Njemačkoj. Godine 1940. u Londonu je osnovana privremena vlada Čehoslovačke na čelu s Benešom. U kolovozu 1944. na istočne granice Čehoslovačke došla je sovjetska vojska, a zemlja je konačno oslobođena u svibnju 1945. (Prag 10. svibnja).

Čehoslovačka Socijalistička Republika[uredi VE | uredi]

Putovnica, karta i novac
S granica prema Z. Njemačkoj i Austriji

Odmah nakon rata Čehoslovačkoj su priznate granice iz razdoblja prije Münchenskoga sporazuma, a iz Sudetske oblasti iseljeni su svi stanovnici njemačke nacionalnosti. Na parlamentarnim izborima 1946. najviše glasova (38%) dobila je Komunistička partija Češke, koja je formirala koalicijsku vladu na čelu s Klementom Gottwaldom. Zbog nesuglasica oko prihvaćanja Marshallova plana, ta se vlada raspala pa je u veljači 1948. osnovana nova koalicijska vlada komunista i socijalista. Iste godine dolazi do ujedinjenja komunističkih partija Češke i Slovačke sa Socijaldemokratskom strankom. Godine 1949. Čehoslovačka postaje članica SEV-a, a 1955. Varšavskoga pakta.

Od novog ustava iz 1960. službeni je naziv države Čehoslovačka Socijalistička Republika (ČSSR). Tzv. kult ličnosti u Čehoslovačkoj dostiže vrhunac u vrijeme predsjednika Antonína Novotnoga, izabranog 1957. kada zemlja ulazi i u duboku gospodarsku krizu.

Praško proljeće 1968.[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Praško proljeće

Na plenumu Centralnoga komiteta Komunističke partije Čehoslovačke u siječnju 1968. Novotný je smijenjen, a za novoga partijskoga sekretara izabran je Alexander Dubček. Dana 30. ožujka iste godine Novotný je smijenjen i s položaja predsjednika republike, a za novoga je postavljen Ludvík Svoboda. U novoizabrani Prezidij Komunističke partije Čehoslovačke također su postavljeni novi ljudi skloni reformama. Centralni komitet Komunističke partije Čehoslovačke donio je 5. travnja novi politički i gospodarski program reforma. Time je počelo takozvano praško proljeće.

Jedna od najvažnijih ideja novog programa bilo je davanje autonomije Slovačkoj, čime bi država bila preustrojena u federaciju dviju zemalja. Započete su industrijske i poljoprivredne reforme, te su izvršene promjene u ustavu kojim su povećana građanska prava i slobode. Obnovljena je sloboda tiska, pojedine skupine intelektualaca nastojale su organizirati nove oblike političkog okupljanja (obnova Socijaldemokratske stranke), ojačao je utjecaj kršćanskih crkava, osnovane su udruge nacionalnih manjina, a započeto je i s osnivanjem udruga za ljudska prava. Dana 27. lipnja u časopisu Literární listy objavljen je dokument naslovljen Dvije tisuće riječi, koji su potpisali utjecajni intelektualci i kojim su zahtijevane još brže demokratske reforme.

Intervencija Varšavskog pakta[uredi VE | uredi]

Spomenik žrtvama intervencije u Liberecu

Iako je Dubček uvjeravao SSSR i ostale članice Varšavskoga pakta da može kontrolirati demokratsku preobrazbu Čehoslovačke, pet zemalja toga pakta (SSSR, Poljska, Istočna Njemačka, Mađarska i Bugarska), izuzev Rumunjske, odlučilo se za intervenciju u Čehoslovačkoj. Dana 20. kolovoza 1968. vojne postrojbe ovih zemalja ušle su, na formalni poziv jedne skupine partijskih rukovodilaca, u Čehoslovačku i vrlo je brzo okupirale. Dana 17. travnja 1969. Dubček je smijenjen s položaja prvoga sekretara CK KP Čehoslovačke, a na to mjesto izabran je Gustáv Husák (od 1975. i predsjednik ČSSR-a). Husák je sve reforme provedene u vrijeme praškoga proljeća ocijenio kao opasne za socijalizam, te je potpuno napustio gospodarske reforme provođene u vrijeme Dubčeka.

Husákov režim (1969.-1989.)[uredi VE | uredi]

Do početka 1980-ih novi gospodarski programi pokazali su se potpuno neuspješni i Čehoslovačka je ušla u duboku ekonomsku krizu. Na političkom planu Husák je uspješno eliminirao sve političke protivnike, a rad u kulturnim i znanstvenim ustanovama uvjetovao je članstvom u Komunističkoj partiji. Godine 1977. skupina intelektualaca potpisala je peticiju (Povelja 77) protiv Husákova režima, zbog čega su mnogi od njih zatvoreni. Ta je skupina imala vodeću ulogu u takozvanoj baršunastoj revoluciji koja je uzrokovala ukinuće socijalizma u Čehoslovačkoj potkraj 1989. Dana 17. studenoga te godine održana je komemoracija povodom 50. godišnjice studentskih demonstracija u Pragu okupiranom od nacista. Nasilje policije tom je prigodom izazvalo demonstracije u svim većim gradovima u zemlji.

Baršunasta revolucija (1989.)[uredi VE | uredi]

Havel odaje počast žrtvama revolucije

Demokratske snage predvodio je Građanski forum, na čelu s piscem Václavom Havelom, koji je u prosincu 1989. izabran za predsjednika Čehoslovačke. Na prvim slobodnim izborima u lipnju 1990. Građanski forum dobio je većinu u parlamentu. U lipnju 1991. posljednje sovjetske postrojbe napustile su zemlju. Godine 1991.–1992. dolazi do slabljenja federacije, te se izražava težnja Slovaka i Čeha za neovisnim državama. Na parlamentarnim izborima u lipnju 1992. za češkoga premijera izabran je Václav Klaus, a za slovačkoga Vladimír Mečiar. U studenome 1992. poslanici u Narodnom parlamentu izglasali su dokinuće Čehoslovačke koje je formalno proglašeno 31. prosinca 1992. Time je Čehoslovačka mirnim putem podijeljenja na Češku i Slovačku.

Unutarnje poveznice[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Ostali projekti[uredi VE | uredi]

Commons-logo.svg U Wikimedijinu spremniku nalazi se članak na temu: Čehoslovačka
Commons-logo.svg U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Čehoslovačka
Gnome-globe.svg U Wikimedijinu spremniku nalazi se atlas Čehoslovačke

Literatura[uredi VE | uredi]