Kapošvar

Kapošvar
Kapošvar Kapošvar na zemljovidu Mađarske
Regija	Južno Podunavlje
Županija	Šomođska
Najbliži (veći) grad	Pečuh
Površina	113,59 km²
Zemljopisne koordinate	46°22′N 17°47′E
Stanovništvo (2001.)
- Ukupno	67.663
- Gustoća	506,49 st./km²
Pošta	7400
Pozivni broj	82
Službena stranica	www.kaposvar.hu/
Pogled na centar Kapošvara iz zraka

Kapošvar, Kapuš, Kapušvar (mađ.: Kaposvár, njem.: Kopisch, Ruppertsberg, Ruppertsburg,, slo.: Rupertgrad srp.: Капошвар, Kapošvar, tur. Kaposvar), je grad u jugozapadnoj Mađarskoj glavni grad Šomođske županije.

Zemljopis

Autocesta M9 pored Kapošvara

Kapošvar se nalazi u jugozapadnom dijelu Mađarske i zapadnom dijelu Panonske nizine na rijeci Kapošu. Oko grada nalaze se valoviti predjeli, koji se južnije uzdižu u planinu Meček. Klima u gradu je umjereno kontinentalna.

Od glavnoga grada Budimpešte udaljen je 186 kilometara jugozapadno, od Pečuha 60 km sjeverozapadno, a od Blatnog jezera (mađ. Balaton) 50 km južno. S Budimpeštom je povezan dobrim prometnim vezama magistralnom željezničkom prugom Budimpešta - Zagreb - Jadran, te Budimpešta – Dumvar – Pečuh. Autocestom M7 koja prolazi 20 kilometara sjeverno od grada.

Od glavnog grada Hrvatske Zagreba udaljen je 220 km cestovnim pravcem, dok je od državne granice Hrvatske i Mađarske kod Barče 73 km, a do Letinje 113 km.

Povijest

Ruševinama benediktinske opatije

Bivša vijećnica sada Zavičajni muzej

Katedrala

Bista mađarskog Kralja Stjepana I. Svetog

Željeznička stanica

Prema legendi grad je osnovan na sedam brežuljaka isto kao i Rim. Naselja na teritoriju grada su postojala još 5000 godina prije Krista. Prva naselja grade Kelti oko 400. godine prije Krista. Grad se prvi put spominje kao Kapos u osnivačkom dokumentu biskupije u Pečuhu 1009. godine. U 15. stoljeću u gradu je bila pravokutna kamena utvrda, koja je po nalogu Leopolda I. srušena.

Grad nije imao veći značaj u srednjovjekovno i osmansko vrijeme, Osmanlije su osvojile grad 1555. godine nakon pet dana opsade, a napustile su ga tek 1686. godine. Nekoliko desetljeća poslje oslobađanja od Turaka grad je postao središte novoosnovane županije Šomođ 1749. godine što je dovelo do općeg razvitka grada. Tijekom 1800-ih, grad se počeo značajno razvijati, s obzirom na važnost željezničke pruge između Budimpešte i Zagreba.

U 20. stoljeću grad je prošao bez većih posljedica tokom ratnih sukoba i u drugoj polovici stoljeća doživjeo je naglu urbanizaciju. Poslje pada komunizma i razvoja tržišta gradska privreda se našla u teškoćama zbog relativno neaktraktivnog položaja grada, zbog čega Kapošvar i danas gubi stanovništvo. Godine 1950. naselje Kaposszentjakab postaje dio grada, 1970. godine poslije prigradska naselja Kaposfüred i Tupanar (mađ. Toponár) te 1973. Turučka (mađ. Töröcské) također postaju dio grada.

Godine 1990. Kapošvar je dobio čin grada sa županijskim pravima, 1993. postao je biskupsko središte. Sveučilište u Kapošvaru osnovano je 1. siječnja 2000. godine

Stanovništvo

Na popisu 2001. u Kapušu je živjelo 68.697 stanovnika. Većina su Mađari, a 1,7&% su Romi,.

Prema podacima o broju stanovnika iz 2009. godine u gradu živi 67.663 stanovnika, dok je prosječna gustoća naseljenosti 506,49 stan./km2. Manjinsku samoupravu imaju Hrvati, Nijemci, Poljaci i Romi. Prema službenome popisu stanovništva iz 2001. godine grad je imao 68.240 stanovnika sljedećeg etničkog sastava:

• Mađari 94,7%
• Romi 1,7%;
• Nijemci 0,7%;
• Hrvati 0,2%;
• ostali i nepoznato 5,1%

Sastav stanovništva prema vjeroispovijesti:

• rimokatolici 64,0%;
• grkokatolici 0,3%;
• kalvinisti 7,3%;
• evangelici 2,1%;
• pripadnici vise crkvi 0,9%;
• nevjernici 15,0%;
• nepoznato 10,3

Kretanje broja stanovnika

Kretanje broja stanovnika 1900.-2009.

Gradovi prijatelji

Bath, Ujedinjeno Kraljevstvo Miercurea-Ciuc, Rumunjska Darkhan, Mongolija Glinde, Njemačka

Koprivnica, Hrvatska Saint-Sébastien-sur-Loire, Francuska Schio, Italija Tver, Rusija

Rauma, Finska Villach, Austrija Mostar, Bosna i Hercegovina

Vanjske poveznice

• (mađ.) Službene stranice
• (mađ.) Povijest grada

Panorama Kapošvara