Karlo XIV. Ivan

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Karlo XIV. Ivan
CarlXIVJohnSweden.jpg
Kralj Švedske i Norveške
Vladavina 8. veljače 1818. - 8. ožujka 1844.
Prethodnik Karlo XIII.
Nasljednik Oskar I. Švedski
Supruga Désirée Clary
Dinastija Bernadotte
Otac Henri Bernadotte
Majka Jeanne S:t Jean
Rođen 26. siječnja 1763.
Preminuo 8. ožujka 1844.

Karlo XIV. Ivan (punim imenom Jean-Baptiste Bernadotte 26. siječnja 1763. - 8. ožujka 1844.) je bio prvi švedski i norveški kralj iz dinastije Bernadotte koja je i sada na vlasti u Švedskoj.


Životopis[uredi VE | uredi]

Karlo XIV. Ivan rođen je kao Jean-Baptiste Bernadotte. Bio je francuski general koji se, poslije osvajanja Belgije, Nizozemske i oblasti lijevo od rijeke Rajne, borio u talijanskoj vojsci pod zapovjedništvom Napoleona. Kao kratkotrajni ministar rata i uvaženi vojnik bio je konkurencija Napoleonu i jedan od malobrojnih koji su mogli spriječiti ustanak na Korzici. Njegova supruga, Désirée Clary, bila je bivša Napoleonova zaručnica, tako da je odnos između Bernadottea i Napoleona bio istovremenii odnos poštovanja i mržnje.

U doba Francuskog Carstva Bernadotte je bio jedan od četrnaest maršala od 19. svibnja 1804. godine, s kojima je Napoleon vodio ratne pohode. Sudjelovao je u bitkama kod Austerlitza i Wagrama a zauzeo je i Lübeck. U vremenu do 1810. bio je guverner kneževine Hannover, Ansbacha i trgovačkih gradova. Od cara je dobio titulu princa od Ponte Corva. Poslije bitke kod Wagrama posvađao se s Napoleonom, ali je ipak vodio uspješnu obranu Francuske prigodom prodiranja Engleza u Nizozemsku.

Švedski parlament izabire ga za prijestolonasljednika, te ga Karlo XIII. kralj Švedske, koji nije imao djece, posvaja. Bernadotte je postao Karlo Ivan Švedski.

Sukob s Napoleonom[uredi VE | uredi]

Švedska se počinje protiviti francuskim pohodima, a Karlo Ivan počinje štititi interese Šveđana. Ruskom caru Aleksandar I. savjetuje taktiku povlačenja pred Napoleonom, koja je francuski pohod na Rusiju dovela do katastrofe. 1813. postavio se sa švedskim trupama protiv Napoleona i bio je zapovjednikom jedne od triju vojski koalicije, takozvane Sjeverne armije, koja se sastojala od Prusa, Rusa i Šveđana. Pod njegovim zapovjedništvom imali su uspjeh u bitkama kod Grossbeerena i Dennewitza. Kada je došlo do bitke kod Leipziga, u kojoj je oklijevajući sudjelovao, odnio je pobjedu. U daljim ratnim pohodima odbija se boriti na francuskom tlu, iako je car Aleksandar I. u njemu vidio Napoleonovog nasljednika. Tako nije sudjelovao u borbama protiv Napoleona za vrijeme njegove vladavine od 100 dana već umjesto toga provodi ujedinjenje Švedske i Norveške.

Kralj Švedske i Norveške[uredi VE | uredi]

Poslije smrti Karla XIII. 5. veljače 1818. postaje Karlo XIV. Ivan kralj Švedske i Karlo III. Ivan kralj Norveške. Osnivač je dinastije Bernadotte. U unutarnjoj politici pokazao se kao autokratski monarh i bio je protivnik reformi. Opoziciji je popustio samo jednom mijenjajući jednu točku Ustava iz 1809. Umire u Stockholmu 1844. a na tijelu mu je navodno pronađena tetovaža na kojoj je pisalo „Mort aux rois!“ (Smrt kraljevima) - ostatak iz njegove revolucionarne prošlosti.