Korporativna komunikacija

Korporativna komunikacija (engl. Corporate Communications, njem. Unternehmenskommunikation) je pojam u poslovnoj ekonomiji i komunikacijskim znanostima. Korporativna komunikacija u funkcionalno-organizacijskom smislu preuzima središnje upravljanje sveukupne komunikacije korporacije s interesnim dionicima (engl. stakeholder) s ciljem postignuće najveće moguće reputacije.

Korporativna komunikacije je dio organizacijske komunikacije koji se bavi profitnim sektorom. Time se razumiju korporacije, ali i mala i srednja poduzeća. Korporativna komunikacija širi je pojam od odnosa s javnošću. U Hrvatskoj se kao sinonim koristi i izraz korporativni odnosi s javnošću (Korporativni PR). U manjim poduzećima gdje je zaposlena jedna ili svega nekoliko osoba koje su zadužene za komunikacijske aktivnosti, odnosi s javnošću smatraju se istovjetnim korporativnoj komunikaciji.

Cilj korporativne komunikacije

Korporativna komunikacija je odgovorna za sve komunikacijske odnose poduzeća koja uključuje korporativni identitet. Cilj je njegovati i povećati reputaciju poduzeća, jer ugled bitno utječe na poslovni uspjeh poduzeća. Cilj je korporacije ujednačen nastup prema vani govoriti jednim jezikom. Sektori ili odjel korporativne komunikacije izrađuje stoga komunikacijsku strategiju koja prati poslovnu strategiju poduzeća.

Teorija korporativne komunikacije

Ansgar Zerfass postavio je nacrt teorije korporativne komunikacije prema kojem povezuje sociološko-teorijske, komunikacijsko-teorijske i ekonomsko-teorijske pristupe te postavio interdisciplinarnu teoriju korporativne komunikacije. Zerfass time iz tih triju znanstvenih perspektiva spaja korporativno upravljanje, komunikaciju i socijalnu integraciju u pojmu korporativne komunikacije. On definira tri komunikacijske funkcije koje su vezane uz organizacijsko, tržišno i društveno-političko okruženje. Unutar korporativne komunikacije definira internu korporativnu komunikaciju koja je zadužena za odnose s zaposlenicima i vlasnicima, a eksternu koja obuhvaća tržišnu komunikaciju i odnose s javnošću.

Područja korporativne komunikacije

• Odnosi s medijima - prema novinarima (Media Relations)
• Javni odnosi i lobiranje - prema institucijama vlasti i društveno-političkim skupinama (Public Affairs)
• Interna komunikacija - prema zaposlenicima i suradnicima (Internal Communications, Employee Relations)
• Odnosi s investitorima - prema sadašnjim i budućim ulagačima, dioničarima (Investor Relations)

Posebne zadaće korporativne komunikacije

• Upravljanje temama (Issues Management)
• Komunikacija u promjenama (Change Communication)
• Krizno komuniciranje (Crisis Communication)
• Korporativni identitet (CI) i Korporativni dizajn (CD) - vizualni identitet
• Sponzorstva i donacije (Sponsoring)
• Korporativno upravljanje (Corporate Governance)
• Društvena odgovornost i održivi razvoj

Dionici (ciljne javnosti)

Eksterni dionici poduzeća

• Kupci, klijenti
• Dobavljači
• B2B|poslovni partneri
• Konkurencija
• Država, vlast
• Opća javnost, nevladine organizacije
• Lokalna zajednica, (npr. susjedstvo tvornice)
• Investitori, sadašnji i budući dioničari
• Mediji (novinari, urednici, vođe mišljenja)

Interni dionici poduzeća

• Zaposlenici
• Sindikati u Korporaciji
• Menadžment

Proces upravljanja komunikacijama

Komunikacijski proces najčešće je podjeljen u četiri koraka odnosno faze (Cutlip, Center, Broom). Prvi korak je definiranje problema u odnosima s javnošću. U ovom koraku prethodi situacijska analiza i proces istraživanja. Drugi korak je planiranje i programiranje. Treći korak je sama provedba komunikacije. Ona obuhvaća proces komunikacije, razine komunikacije, oblikovanje i širenje poruke, te strateški izbor kanala komuniciranja. Četvrti korak obuhvaća ocjenu tj. evaluaciju komunikacijskog procesa.
Američki autor Wilcox u svojem djelu Essentials of Public Relations definira osam osnovnih elemanata u planiranju odnosa s javnošću: situacijska analiza, ciljevi, javnosti, strategija, taktika, kalendar, proračun i evaluaciju.

Kanali korporativne komunikacije

Najčešći kanali komuniciranja: medijii (klasični ili tradicionalni: tisak, radio, televizija), konferencije i izlaganja, izravna literatura, sponzorstva, interni časopisi, programi korporativnog identiteta, posebni događaji (corporate events), korporativno oglašavanje, novi mediji, posebno internet, te kanali u interpersonalnoj komunikaciji (npr. sastanci, skupovi, ankete, razgovori).

Integrirana komunikacija

S obzirom na potrebu ujednačenog nastupa prema dionicima, suvremene korporacije primjenjuju model integrirane (marketinške) komunikacije, u kojoj sudjeluje i marketinška komunikacija, tj. komunikacija proizvoda i brendova prema kupcima.

Integrirana komunikacija u marketingu i odnosima s javnošću obuhvaća analizu, planiranje, organiziranje, provedba i kontrola ukupne eksterne i interne komunikacije koorporacije (poduzeća) s ciljem postizanja ujednačene korporativne komunikacije.

Povezani članci

• Odnosi s javnošću
• Korporacija
• Komunikacija
• Vizualni identitet
• Management promjena
• Interna revizija u procesu korporativnog upravljanja

Vanjske poveznice

http://www.huoj.hr Hrvatska udruga odnosa s javnošću - Strukovna udruga