Livadea

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Livadea
Λιβαδειά
Osnovni podaci
Država Flag of Greece.svg Grčka
Periferija Središnja Grčka
Prefektura Beocija
Stanovništvo 21.492 (2001)
Površina 212,5 km²
Gustoća stanovništva 101/km²
Visina 200 m
Koordinate 38°26′N 22°52′E / 38.433°N 22.867°E / 38.433; 22.867Koordinate: 38°26′N 22°52′E / 38.433°N 22.867°E / 38.433; 22.867
Vremenska zona Srednjoeuropsko vrijeme (UTC+2)
 - Ljeto (DST) Srednjoeuropsko ljetno vrijeme (UTC+3)
Poštanski broj 321 00
Pozivni broj 22610
Registarska oznaka ΒΙ
Službena stranica www.livadia.gr
Karta
Livadea na karti Grčka
Livadea
Livadea

Položaj grada na karti Grčke


Livadia (grčki: Λιβαδειά ) ili Levadia je grad u središnjoj Grčkoj, sjedište prefekture Beocija. Livadia je udaljena 130 km od Atene u pravcu sjeverozapada.

Povijest[uredi VE | uredi]

Livadia je u antici bila poznata po svom proročištu, od koga je za savjet tražio između ostalih; Perzijanac Mardonije kao i rimski general Lucius Aemilius Paullus Macedonicus. Polis Livadia pridružio se Beocijskom savezu pod vodstvom Tebe. 395. pr. Kr. spartanski vojskovođa Lizandar osvojio je i razorio je Livadiju, a Mitridat VI. Pontski 86. pr. Kr. razorio je Livadiu po drugi put.

U novom vijeku Livadia se ne ističe ničim posebnim, a niti za bizantske uprave koja počinje od 395. godine. Nakon preustroja bizantske vojne uprave Livadia postaje sjedište Theme.

Nakon Četvrtog križarskog rata i pada Konstatinopola 1204. godine te osnutka Latinskog Carstva, Livadia je ušla u sastav novoustanovljene križarske tvorevine Atenske Vojvodine.

Nakon poraza Atenske Vojvodine 1311. godine u Bitci kod Almirosa i pobjede Katalonskih vitezova (Companyia Catalana), katalonski vitezovi zagospodarili su Livadiom. Za katalonske pobjednike stanovnici Livadije su podigli utvrđeni dvorac.

Katalonski vitezovi držali su vlast u Livadiji sve do 1388. godine, kada su morali prepustiti vlast firentinskom vitezu Neriu Acciaouliu.

1458. godine zauzeo je sultan Mehmed II. Livadiju. U početku je Livadia bila u sandžaku Trikala, a od 1470. godine ušla je u Sandžak Euripos. Od XV stoljeća počinje rast Livadije pod snažnim otomanskim utjecajem. Pri kraju XVII stoljeća Livadia je postala poprište ratnih aktivnosti za vrijeme tursko-mletačkog rata vođenog na području Beocije između 1684. -1699. godine. Kraj XVIII stoljeća Livadia dočekuje kao najveći grad Beocije, veći i od rivalske Tebe.

Na početku grčkog rata za neovisnost vođenog protiv Osmanskog Carstva 1821. godine, Livadea je imala 10.000 stanovnika i bila jako uporište - Philike Hetairaia (tajne revolucionarne organizacije grčkih rodoljuba). U noći između 28. - 29. svibnja 1821., ustanici su se okupili na brdu Profitis Ilias i zatražili od turskog zapovjednika predaju utvrde. On je to odbio tako da su ustanici 31. svibnja 1821. napali turski garnizon u gradskoj tvrđavi.

Dan kasnije zauzeli su grad, ali ga nisu uspjeli dugo zadržati pod svojom vlašću, turske trupe iz Makedonije i Tesalije ponovno su zauzele grad. 5. studenog 1828. godine pokušali su grčki ustanici ponovno zauzeti grad, ali nisu uspjeli, tek 8. veljače 1829. uspjeli su grčki ustanici ući u grad i osloboditi ga.

Zemljopisne odlike[uredi VE | uredi]

Grad Livadea se nalazi u zapadnom dijelu prefekture Beocije u prostranoj kotlini okruženoj brdima. Grad leži na obalama riječice Erkine na 200 m nadmorske visine, na istočnim obroncima planine Parnas , koja se uzdiže zapadno i jugozapadno od grada.

Istočno od grada nalazi se prostrana dolina rijeke Kifisos u koju se ulijeva Erkina i dno nekadašnjeg velikog antičkog jezera - Kopais (Kopaida). Južno od grada nalazi se Korintski zaljev.

Promet / Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Pored grada prolazi Nacionalna cesta 48 koja ide prema Delfiju i Distomu. Sjeverno od grada prolazi Nacionalna cesta br. 3 koja vodi iz Atene za Lamiju. Istočno od grada prolazi Grčka autocesta br. 1) ( Atena - Solun).

Livadia je do nedavno bila sjedište kraja u kojem se intenzivno uzgajao pamuk i duhan, i nešto žitarica, uz intenzivno stočarstvo. Poljoprivreda i danas igra važnu gospodarsku ulogu, uz ponešto industrije.

U gradu djeluje nogometni klub Levadiakos FC, trenutačno član Grčke Super lige

Rast stanovništva posljednjih decenija[uredi VE | uredi]

Godina Stanovništvo Promjena Stanovništvo općine Promjena Gustoća
1981 18,885 - - - -/km²
1991 19,295 410/2.17% - - -/km²
2001 20,061 766/3.82% - - -/km²

Izvori[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]