Ksanti

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Ksanti
Ξάνθη
Ksanti
Osnovni podaci
Država Flag of Greece.svg Grčka
Periferija Istočna Makedonija i Trakija
Prefektura Ksanti
Stanovništvo 52.270 (2001)
Površina 153.116 km²
Visina 80 m
Koordinate 41°13′N 24°88′E / 41.217°N 25.467°E / 41.217; 25.467Koordinate: 41°13′N 24°88′E / 41.217°N 25.467°E / 41.217; 25.467
Vremenska zona Srednjoeuropsko vrijeme (UTC+2)
 - Ljeto (DST) Srednjoeuropsko ljetno vrijeme (UTC+3)
Poštanski broj 671 00
Pozivni broj 2541
Registarska oznaka AH
Gradonačelnik Michalis Stelianidis
Službena stranica www.cityofxanthi.gr
Karta
Ksanti na karti Grčka
Ksanti
Ksanti

Položaj grada na karti Grčke


Ksanti (grčki: Ξάνθη , bugarski: Скеча; turski: İskeçe) grad je u sjevernoj Grčkoj, u periferiji Istočna Makedonija i Trakija.

Grad Ksanti je sjedište prefekture Ksanti.

Povijest[uredi VE | uredi]

Prvi zapisi o Ksantiju, zabilježeni su 879. god. pr. Kr. za Tračkih ratova. Ovaj dio Trakije, bio je na vjetrometrini i proživljavao je teška vremena velikih sukoba, raseljavanja i pomora stanovništva. Takvo je stanje bilo i kad je Otomansko Carstvo ovladalo ovim krajem, kraj je bio gotovo bez stanovnika. Zbog tog su turci naselili nove stanovnike iz dubine Male Azije, tako je nastalo naselje Genisea (grčki: Γενισέα). Naselja Oreo (Ωραίο) i Ksanti ostala su većinski grčka (sa kršćanskim) stanovništvom.

Razdoblje uspona grada Jenidže[uredi VE | uredi]

Od 1715. godine čitav kraj oko gradića Ksanti, a naročito susjedni grad Genisea ( turski: Yenidze, bugarski: Jenidže), postao je poznat po uzgoju kvalitetnog duhana koje je uglavnom uzgajalo tursko stanovništvo - Pomaci . Uzgoj aromatičnih orijentalnih duhana, koji su bili vrlo popularni i cijenjeni u to vrijeme za izradu kvalitetnih mješavina (blendova) od kojih su rađene skupe cigarete poput Balkan Sobrania, a koji su stavljani i u ostale skupe cigarete koje su nosile pridjeve oriental blend donijele su regiji Ksanti blagostanje.

U ožujku i travnju 1829. godine, dva snažna potresa sravnila su Ksanti sa zemljom, ali se je odmah iza toga grad ponovno podigao i nanovo izgradio. 1870. susjedni i konkurentski grad Genisea izgorio je u katastrofalnom požaru, tako da je sav duhanski posao premješten u Ksanti koji je u to vrijeme narastao na 10 000 stanovnika. 1891. do grada je došla željeznička pruga, koja je ubrzala razvoj grada.

Za balkanskih ratova[uredi VE | uredi]

Za vrijeme Prvog balkanskog rata Bugari su zauzeli grad Ksanti 1912., i držali ga pod svojom kontrolom osam mjeseci, kad su ga ponovno zauzeli Grci. Ubrzo nakon svršetka balkanskih ratova, Ksanti i Zapadna Trakija dati su Bugarskoj kao dio mirovnih dogovora nakon ratova, i ostali su pod bugarskom vlašću sve do kraja Prvog svjetskog rata.

Kako je Bugarska bila na strani poraženih centralnih sila u tom ratu, Zapadna Trakija (Δυτική Θράκη) i grad Ksanti, predani su Grčkoj u razdoblju 1919. - 1920. kao trajni posjed.

Grad su ponovno okupirali Bugari za vrijeme Drugog svjetskog rata između 1941. - 1944. godine.

Grad Ksanti u današnje vrijeme[uredi VE | uredi]

Današnji Ksanti je moderan grad, sa dobro očuvanom gradskom jezgrom iz XIX st. Grad je poznat po svom karnevalu (grčki: Καρναβάλι) koji se tradicionalno održava u veljači ili ožujku (ovisno o godini). Pored grada nalazi se arheološko nalazište antičkog grada Abdere

Školstvo[uredi VE | uredi]

  • U gradu Ksantiju djeluje Demokritovo sveučilište iz Trakije.

Šport[uredi VE | uredi]

  • Ksanti je grad nogometnog kluba Škoda Ksanti koji nastupa u grčkoj prvoj ligi od 1989. godine.

Poznati sugrađani[uredi VE | uredi]

Arheološko nalazište u Abderi

Zbratimljeni gradovi[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]