Kastoria

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Kastoria
Καστοριά
Kastoria
Osnovni podaci
Država Flag of Greece.svg Grčka
Periferija Zapadna Makedonija
Prefektura Kastoria
Stanovništvo 16.218 (2001)
Površina 57.318 km²
Gustoća stanovništva
 - utjecajna zona
111/km²
283/km²
Visina 700 m
Koordinate 40°31′N 21°16′E / 40.517°N 21.267°E / 40.517; 21.267Koordinate: 40°31′N 21°16′E / 40.517°N 21.267°E / 40.517; 21.267
Vremenska zona Srednjoeuropsko vrijeme (UTC+2)
 - Ljeto (DST) Srednjoeuropsko ljetno vrijeme (UTC+3)
Poštanski broj 521 00
Pozivni broj 24670
Registarska oznaka KT
Gradonačelnik Ioannis Tamisis
Službena stranica Kastoria
Karta
Kastoria na karti Grčka
Kastoria
Kastoria

Položaj grada na karti Grčke


Kastoria (grčki: Καστοριά, Kastoriá, makedonski: Kostur, Albanski: Kostur (i), turski: Kesriye, vlaški: Kastoria) je glavni grad prefekture Kastoria na zapadu periferije Zapadne Makedonije. Grad se nalazi blizu makedonsko - albanske granice na obali jezera Orestiada( ovo jezero makedonci zovu Kostursko jezero).

Grad ima oko 16 218 stanovnika (po popisu iz 2001. ). Smješten je na prevlaci poluotoka na zapadnoj obali jezera Orestiada, u dolini okruženoj stijenovitim planinama. Grad je poznat po svojim bizantskim crkvama, lokalnoj gradskoj arhitekturi i pastrvama ( po svemu ovom je sličan nedalekom Ohridu u Makedoniji).

Podrijetlo imena Kastoria[uredi VE | uredi]

Ima nekoliko teorija o podrijetlu imena Kastoria, najpopularnija je ona da ime grada dolazi od grčke riječi kástoras( κάστορας), što znači dabar. Sam grad je sjedište krznarstva, obrade i trgovanja krznom i kožnim proizvodima još od antike. Druge teorije govore da ime grada dolazi od riječi kástro (κάστρο) - utvrda, ili da dolazi od riječi Kastor (Κάστωρ) od mitološke braće Kastora i Polideuka, koji su možda boravili u ovom kraju. Za otomanske vlasti ime grada je bilo Kesriye(što je turska transkripcija grčkog imena), na makedonskom ime grada je Kostur (makedonski: Костур).

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Godina Stanovništvo Promjene Gradsko stanovništvo
1981 20,660 - -
1991 14,775 5,885/-28.48% -
2001 14,813 38/2.57% 16,218

Povijest naselja[uredi VE | uredi]

U antičko doba[uredi VE | uredi]

Područje Kastorie naseljeno je još od neolita, pored grada na lokalitetu Dispilio, pronađeno je neolitsko naselje. Predpostavlja se da Kastoria kao naselje ima antičko podrijetlo, jer su grad za vrijeme drugog makedonsko-rimskog rata (201-197 god. n.e.) zauzeli rimljani i nazvali Celetrum. 395 god. n.e. grad je pod vlašću Bizanta, oko 550 god. n.e., grad se spominje pod imenom Diolektianopolis. Bizantski carski kroničar Prokopije spominje da je ovaj grad prezvan za Justinijana u Justinianopolis, bio poprište stalnih borbi između Bizantskog carstva i Despotata iz Epira tijekom XIII st. Između 1331. - 1380. grad je bio pod vlašću srpske srednjovjekovne države.

Za otomanske vlasti[uredi VE | uredi]

Oko 1385., Kastoria je potpala pod vlast Otomanskog carstva . Tada Kastoria postaje regionalni centar trgovine krznom, kraja između Siatiste i Ohrida, poznatog po krznarstvu i posrednik u trgovini krznom između Leipziga i Konstantinopolisa. Znano je da su poznati Bečki trgovci krznom iz 1767. ; Johann Narantzi (Ioannis Narantzis) i Ralli Diamandi bili su iz Kastorie. Za prvog balkanskog rata 1912. Kastoria je dospjela pod vlast Grčke. Mirovni ugovori iz Londona 1913. i Bukurešta 1913. potvrdili su Grčki suverenitet nad Kastoriom. Između 1912. i 1922. ( između prvog balkanskog rata i kraja grčko- turskog rata) Kastoriu i njezinu okolicu moralo je napustiti muslimansko (tursko) i slavensko (makedonsko) stanovništo, to je bio rezultat grčko- turskog rata i velike razmjene stanovništva, koja je radikalno izmjenila etničku sliku grada i okolice. Na mjesto istjeranog stanovništva naseljeni su grčke izbjeglice iz Male Azije (iz Izmira i Ponta). Pri kraju 1920.-tih imala je Kastoria oko 10 000 stanovnika.

Za drugog svjetskog rata[uredi VE | uredi]

Pogled na Kastoriu sa jezera Orestiada.

Tijekom drugog svjetskog rata i grčkog građanskog rata, grad se više puta našao u središtu ratnih operacija i doživio je ozbiljna razaranja. Za grčkog građanskog rata, grad je bio sjedište (1948.) ljevičarske protuvladine pobune ELAS-a. Završne borbe grčkog građanskog rata vodile su se na obližnjoj planini Gramos.

Židovska zajednica[uredi VE | uredi]

Još 1943. židovska zajednica u Kastoriji brojala je 980 ljudi, većinom Sefarda koji su govorili Ladino jezik. To je zbog toga jer su ovu zajednicu tvorili su emigranti iz Španjolske, koji su preko Italije dospijeli u ovaj kraj tijekom XVII i XVIII st. Tijekom 1944., za vrijeme okupacije od strane nacističke Njemačke, židovska zajednica je gotovo istrijebljena, kraj ratnih tragedija na početku 1945. dočelo je svega 38 osoba.

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Kastoria je poznata po obradi i trgovini krznom, koja je najznačajnija grana lokalnog gospodarstva. Krznarstvo, i obrada kože u ovom kraju ima dugu tradiciju, postoji i teorija da je i ime grada nastalo od imena dabar (na grčkom: kastóri ) kojih je nekada u ovom kraju bilo mnogo (a danas su istrijebljeni). U gradu se održava svake godine međunarodni krznarski sajam. Ostale važne grane gospodarstva su; poljoprivreda (žitarice, jabuke, vino) i ribarstvo. Grad je dobro povezan autocestama sa ostalim grčkim gradovima a ima i zračnu luku Aristotelis.

Značajni spomenici[uredi VE | uredi]

Kastoria je značajni vjerski centar grčke pravoslavne crkve, sjedište je mitropolije (to je ekvivalent biskupiji). Grad i okolica imali su 72 srednjovjekovnih sakralnih objekata, od tog broja 54 postoje i dan danas. Dobar dio tih objekata je restauriran, i pruža dobar uvid u grčku sakralnu arhitekturu i zidno slikarstvo. Bizantološki muzej na trgu Dexamenis, ima bogatu zbirku bizantinskih ikona.

Šport[uredi VE | uredi]

Nogometni klub Kastoria osnovan je 1963. od tri manja kluba . Najuspješnije godine kluba bile su 1974., kada je klub ušao u prvu grčku ligu i zauzeo četvrto mjesto, i godina 1980. kada je klub osvojio kup (pobjedom od 5-3 nad Iraklisom). Danas momčad nastupa u drugoj ligi.

Značajni ljudi[uredi VE | uredi]

  • Athanasios Christopoulos (1772-1847), grčki pjesnik
  • Maria Spiropulu (1970-), fizičar
  • Dimitris Diamantidis (1980-), košarkaš
  • Jagnula Kunovska(1943 - ), pravnik i pisac iz Republike Makedonije

Izvori[uredi VE | uredi]

  • The Columbia Encyclopedia, 2004.
  • Encyclopædia Britannica, 2005.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]