Larisa (grad u Grčkoj)

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Larisa
Λάρισα
Larisa
Osnovni podaci
Država Flag of Greece.svg Grčka
Periferija Tesalija
Prefektura Larisa
Stanovništvo 126 076 (2001)
Površina 122.586 km²
Gustoća stanovništva 1507/km²
Visina 67 m
Koordinate 39°38′N 22°25′E / 39.633°N 22.417°E / 39.633; 22.417Koordinate: 39°38′N 22°25′E / 39.633°N 22.417°E / 39.633; 22.417
Vremenska zona Srednjoeuropsko vrijeme (UTC+2)
 - Ljeto (DST) Srednjoeuropsko ljetno vrijeme (UTC+3)
Poštanski broj 41x xx
Pozivni broj 2410
Registarska oznaka PI
Službena stranica www.larissa-dimos.gr
Karta
Larisa na karti Grčka
Larisa
Larisa

Položaj grada na karti Grčke


Skulptura konja simbola Larise i Tesalije

Larisa (grčki: Λάρισα) je grčki grad, sjedište periferije Tesalije i prefekture Larise. Larisa je važno prometno čvorište Grčke, na glavnom magistralnom putu Solun - Atena. Larisa je centar poljoprivrednog kraja. U širem gradskom području živi oko 250 000 stanovnika, iz Larise vode putevi za Volos (luka na Egejskom moru) ili u brda na sjever. Grad ima međunarodnu zrakoplovnu luku. Grad leži na rijeci Pinejos.

Po legendi Hipokrat, otac medicine, umro je u Larisi.

Povijest[uredi VE | uredi]

Prvi povijesno znani stanovnici ovog kraja bilo je grčko pleme Pelazgi. U V st. pr. Kr. ovo područje je uključeno u civilizacijske tokove, ali je ostalo po strani glavih zbivanja, tako da o Larisi ne znamo baš puno iz tog vremena. Znamo samo anegdotski da su slavni liječnik Hipokrat, kao i filozof Gorgija umrli u Larisi. Za vrijeme Peloponeskog rata Larisa je stala stranu Atene. 344. god. p. n.e. područje Larise potpalo je pod vlast antičke Makedonije, od 196. god. bila pod vlašću Rima. Od V st. n.e. Larisa je sjedište arhiepiskopa.


U srednjem vijeku Larisa je manje više pod vlašću Bizanta, osim zakratko pod Bugarskom i Srbijom, od XV. st. n.e. grad je pod otomanskom vlašću. Pod Turcima Larisa ostaje slijedećih 400 godina, ali znana pod imenom Novi Grčki grad (turski: Yenişehr-i Fenar). 1881. godine. Larisa ulazi u sastav nezavisne Grčke, nakon toga dolazi do masovnog iseljavanja muslimanskog stanovništva, zadnji ostatci muslimanskog stanovništva iseljavaju se nakon Grčko-Turskog rata 1897.-98. godine.

Gradovi prijatelji[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]