Kavala (grad)

Koordinate: 40°16′N 22°30′E / 40.267°N 22.500°E / 40.267; 22.500
?
Izvor: Wikipedija
Kavala
Καβάλα
Kavala
Osnovni podatci
Država Grčka
Periferija Istočna Makedonija i Trakija
Prefektura Kavala
Stanovništvo 63.293 (2001)
Površina 112.6 km²
Gustoća stanovništva 358/km²
Visina 53 m
Koordinate 40°16′N 22°30′E / 40.267°N 22.500°E / 40.267; 22.500
Vremenska zona Srednjoeuropsko vrijeme (UTC+2)
 - Ljeto (DST) Srednjoeuropsko ljetno vrijeme (UTC+3)
Poštanski broj 65x xx
Pozivni broj 2510
Registarska oznaka KB
Službena stranica www.cityofkavala.gr
Karta
Kavala na zemljovidu Grčke
Kavala
Kavala
Kavala na zemljovidu Grčke


Kavala (grčki: Καβάλα), je drugi grad po veličini u sjevernoj Grčkoj i najveća morska luka istočne Makedonije. Kavala je glavni grad prefekture Kavala. Grad je smješten u zaljevu Kavala nasuprot otoku Tasos, mjestu Limenas Tasos.

Povijest[uredi | uredi kôd]

Za atike[uredi | uredi kôd]

Grad su osnovali kolonisti s obližnjeg otoka Tasos u VI st. pr. Kr. i nazvali gaNeapolis (novi grad). Neapolis je bio luka makedonske prijestolnice Filipi od koje je bio udaljen samo 14 km. Najvjerojatnije da je Neapolis bio i slavni Datum (Δάτον) po svojim rudnicima zlata.

Neapolis je bio član Drugog Atenskog saveza, to znamo po natpisu sa stupa pronađenog u Ateni u kojem se spominje doprinos Neapolisa savezu.

Razdoblje rimske vlasti[uredi | uredi kôd]

Neapolis je dobio status rimskog grada civitas 168. pr. Kr. Iz Neapolisa su krenuli Brut i Kasije u Bitku kod Filipa 42. pr. Kr. u kojoj su poraženi. Apostol Pavle iskrcao se u Kavali na svom prvom putovanju po Europi.

Razdoblje bizantske vlasti[uredi | uredi kôd]

Panagia -utvrda na brijegu

Za vladavine bizanta grad se zvao Christoupolis među grčkim stanovnicima a Morunec među slavenskim stanovnicima. Morunec je vjerojatno slavenski naziv grada koji znači da je to grad na moru. U VI st. bizantski car Justinijan I. utvrdio je grad da ga zaštiti od sve učestalijih napada barbarskih plemena sa sjevera. Učestali bugarski napadi u VIII i IX st., ponukali su bizantske vlasti da reorganiziraju obranu cijelog teritorija, organizirajući značajan garnizon u utvrdi grada Christoupolisa. Tijekom Normanske provale u Makedoniju 1185. god. grad je bio opljačkan i zapaljen.

Razdoblje otomanske vlasti[uredi | uredi kôd]

Kavala je bila pod vlašću Otomanskog carstva od 1387. pa sve do 1912. 1391. god. sultan Bajazid I. potpuno je razorio grad i kompletno raselio njegovo stanovništvo.

Grad je obnovljen pri kraju XIX stoljeća, tad se prvi put spominje pod imenom Kavala. Sredinom XVI st. veliki vezir sultana Sulejmana I. Veličanstvenog -Ibrahim paša porijeklom iz Kavale, učinio je puno za razvoj i prosperitet grada izgradnjom akvadukta.[1] U to vrijeme su Turci povećali bizantsku utvrdu na brdu Panagia, tako da su utvrda i vodovod najpoznatiji gradski simboli do danas.

Njegova rodna kuća danas je memorijalni muzej.

Rodna kuća Muhamed Ali paše egipatskog

Kavala u novije doba[uredi | uredi kôd]

Kavalu je oslobodila Grčka mornarica za vrijeme Prvog Balkanskog rata 1913. godine. Nakon Grčko-turskog rata 1919. – 1922. grad je doživio novi polet dolaskom brojnih izbjeglica iz Male Azije nakon razmjene stanovništva s Turskom. Razvijala se industrija ( naročito prerada duhana) ali i poljoprivreda oko grada.

Kasnih 1950-ih grad se proširao na teren dobiven nasipavanjem mora u području zapadno od luke.

Zbratimljeni gradovi[uredi | uredi kôd]

Rast stanovništva Kavale posljednjih decenija[uredi | uredi kôd]

Pogled na Kavalu
Godina Stanovništvo Promjene Stanovništvo Općine Promjene Gustoća
1981. 56,705 - - - -
1991. 56,571 -134 ili -0.24% 60,187 - -
2001. 58,663 +2,092 ili +3.7% 63,293 +3,106 ili +5.16% 566/km²

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Kiel, Machiel. 1971. Observations on the History of Northern Greece during the Turkish Rule: Historical and Architectural Description of the Turkish Monuments of Komotini and Serres, their place in the Development of Ottoman Turkish Architecture and their Present Condition. Balkan Studies. 12: 416

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]