Maastricht

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Za ugovor potpisan 1992. pogledajte članak Ugovor iz Maastrichta.

Maastricht
Mestreech
Maastricht, panorama view from Sint-Janskerk.jpg
Zastava Maastrichta
Zastava
Grb Maastrichta
Grb
Koordinate: 50°51′N 5°41′W / 50.85°N 5.683°W / 50.85; -5.683Koordinate: 50°51′N 5°41′W / 50.85°N 5.683°W / 50.85; -5.683
Država Flag of the Netherlands.svg Nizozemska
Pokrajina Limburg (Netherlands) Flag.png Limburg
Vlast
 - Gradonačelnik Onno Hoes
Površina
 - Ukupna 60,06 km²
 - Kopno 56,81 km²
 - Voda 3,25 km²
Stanovništvo (2011.)
 - Grad 119.623
 - Gustoća 2106 stanovnika/km²
Vremenska zona Srednjeeuropsko vrijeme (UTC+1)
 - Ljeto (DST) Srednjeeuropsko ljetno vrijeme (UTC+2)
Poštanski broj 6200-6229
Pozivni broj 043
Službena stranica maastricht.nl
Zemljovid
Položaj grada Maastrichta u pokrajini Limburg i pokrajine u Nizozemskoj

Položaj grada Maastrichta u pokrajini Limburg i pokrajine u Nizozemskoj

Maastricht ([maːˈstʁɪçt] (južni nizozemski) ili [maːˈstɾɪxt] (sjeverni nizozemski); limburški: Mestreech [məˈstʁeːç]; francuski: Maëstricht (zastarjelo); španjolski: Mastrique (zastarjelo)) je grad u južnoj nizozemskoj pokrajini Limburg, čiji je glavni grad.

Smješten je na obalama rijeke Maas, po kojoj je i dobio ime. S gradom Nijmegenom, najstariji je grad Nizozemske te član Mreže najstarijih europskih gradova.[1] To je grad jezične raznolikosti, najviše zahvaljujući svojoj lokaciji na križanju različitih govornih područja, kao i internacionalne studentske populacije. Maastricht je također široko poznat i kao grad kulture, povijesti i lokalnog folklora, te je popularno turističko odredište.

Etimologija[uredi VE | uredi]

Ime grada potječe od latinskih riječi “Trajectum ad Mosam” ili "Mosae Traiectum" što znači "prijelaz preko rijeke Maas", što se odnosilo na most koji je podignut za vrijeme cara Augusta. Latinski naziv se prvi put pojavljuje u srednjovjekovnim dokumentima, te nije poznato da li je mjesto ovo ime nosilo i u rimska vremena.

Povijest[uredi VE | uredi]

Ranija povijest[uredi VE | uredi]

Rimske ceste oka mjesta Traiectum ad Mosam

Zapadno od Maastrichta pronađeni su ostaci Neandertalaca (iskopine Belvédère). Pronađeni su još i ostaci iz paleolitika stari između osam i 25 tisuća godina. Kelti su živjeli na ovom području otprilike pet stoljeća prije dolaska Rimljana, na mjestu gdje je rijeka Maas (Meuse) bila plitka, te time i lagana za prijeći. Rimljani su izgradili most na rijeci, te cestu koja je povezivala Bavay i Tongeren s Kölnom. Maastricht je u rimsko vrijeme vjerojatno bio malo mjesto. Arheološkim istraživanjem pronađeni su ostaci mosta, zidova, hrama, skladišta žita u rimske kupelji. Sveti Servatije koji je rođen u Armeniji, bio je prvi biskup Maastrichta. Pretpostavlja se da je on dao sagraditi prvu crkvu, na mjestu rimskog castruma, gdje se danas nalazi Bazilika Naše Gospe (Onze-Lieve-Vrouwebasiliek). Grad je bio biskupsko središte sve do 8. stoljeća, kada je ta čast pripala obližnjem Liègeu.

Srednji vijek[uredi VE | uredi]

Vrijthof, Bazilika sv. Servatija

U ranom Srednjem vijeku Maastricht je, zajedno sa Aachenom, bio dio središta Karolinškog kraljevstva. U 12. stoljeću grad doživljava kulturni procvat. Dvije glavne crkve su obnovljene. Lokalni stil gradnje smatran je izrazito kvalitetnim. U to vrijeme djeluje i pjesnik Henric van Veldeke koji je napisao legendu o sv. Servatiju i koje je jedno od najranijih djela nizozemske književnosti.

Ubrzo nakon 1200. grad je dobio dvojnu upravu, te su njime vladali biskupi iz Liègea, zajedno s brabantskim vojvodama. Maastricht je dobio gradski status 1204., a ubrzo nakon toga izgrađen je prvi lanac zidina. U Srednjem vijeku ovaj je grad ostao važno trgovačko i proizvodno središte, posebno vune i kože, premda doživljava postepeni pad. Nakon kratkog zlatnog razdoblja u 15. stoljeću, grad gospodarski trpi zbog vjerski ratova u 16. i 17. stoljeću, a oporavak doživljava tek industrijskom revolucijom početkom 19. stoljeća.

Godine 1579., grad pljačka španjolska vojska pod vodstvom generala Aleksandra Farnesa. Preko pedeset godina španjolska je vlast nadomještavala ulogu koju su imali brabantski vojvode. Godine 1632., Španjolce izbacuju Nizozemci koji osvajaju grad pod vodstvom Frederika Oranskog.

Nizozemski bedem[uredi VE | uredi]

Maketa Maastrichta 1750. godine

Za vrijeme Republike sedam pokrajina, u Maastrichtu je u razdoblju od 16. do 19.stoljeća izgrađen fortifikacijski lanac oko grada. Španjolski i nizozemski garnizoni bili su vrlo važni za gospodarstvo grada.

Za vrijeme Francusko-nizozemskog rata 1673. dogodila se opsada Maastrichta. U lipnju te godine Luj XIV. naredio je opsadu grada zbog ugroženosti opskrbe francuske vojske. Za vrijeme ove opsade fancuski vojni inženjer Sébastien Le Prestre de Vauban razvio je novu strategiju za razbijanje jakog fortifikacijskog sustava Maastrichta. Njegov sistematski pristup postao je standardna metoda napadanja utvrđenja sve do 20. stoljeća. Za vrijeme napada na grad, časnik Charles de Batz de Castelmore poznatiji kao grof d'Artagnan ubijene je ispred Tongerse Poorta. Ovaj događaj opisan je u jednoj od seriji knjiga o Tri mušketira pisca Alexandrea Dumasa.

Francuske snage držale su grad od 1673. do 1678. godine. Grad je vraćen nizozemskoj upravi 1748., ali su Francuzi grad ponovno zauzeli za vrijeme Rata za austrijsko naslijeđe i druge opsade grada. Francuzi su grad opet zauzeli 1794. kada je Maastricht anektiran i pripojen Prvom Francuskom Carstvu. Grad je dvadeset godina bio sjedište departmana Meuse-Inférieure.

Dio Kraljevine Nizozemske[uredi VE | uredi]

Nakon Napoleonskog razdoblja, Maastricht je 1815. postao dio Ujedinjenog Kraljevstva Nizozemske. Grad je postao glavno središte novooformljene Pokrajine Limburg. Kada su se 1830. južne pokrajine ovog kraljevstva odvojile u Belgijskoj revoluciji, nizozemski garnizon u Maastrichtu ostao je na strani nizozemskog kralja Vilima I. iako je okolno područje potpalo pod belgijsku kontrolu. Uz arbitražu velesila grad je 1831. službeno ostao dio Nizozemske. Usprkos tome, spor Nizozemaca i Belgijaca trajao je sve do 1839. kada je ovaj dogovor potvrđen Londonskim sporazumom.

Zbog izdvojenog položaja u Nizozemskoj, te zbog njegove zemljopisne i kulturne bliskosti s Belgijom, integracija Maastrichta i Limburga u nizozemsku državu nije bila laka. Zbog njegove bliskosti valonskom industrijskom području, industrijalizacija grada dogodila se puno prije u Maastrichtu nego u ostalim nizozemskim gradovima. Maastricht je ostao izdvojenim gradom sve do Prvog svjetskog rata, kada je grad prisiljen gledati politički prema sjeveru zemlje.

Novija povijest[uredi VE | uredi]

Luka

Maastricht je kao i mnogi drugi gradovi bio oštećen za vrijeme Drugog svjetskog rata. Njemačke snage su u svibnju 1940. vrlo brzo zauzele grad. Ovo je također bio i jedan od prvih gradova koje su Saveznici oslobodili u Nizozemskoj, dana 14. rujna 1944. godine. Tri mosta na rijeci Maas su uništena ili teško oštećena tijekom rata.

U drugoj polovici 20. stoljeća tradicionalnu industriju je postupno zamijenila uslužna ekonomija. Sveučilište u Maastrichtu osnovano je 1976. godine. Ugovor iz Maastrichta koji je dove do stvaranja Europska Unija|Europske Unije i eura je ispregovaran i potpisan u ovom gradu.[2]

Pod vodstvom gradonačelnika Gerda Leersa pokrenuta je kampanja protiv droge, čime je proveden kontroverzni plan o premještaju coffee shopova (gdje je moguće u određenim količinama kupiti laku drogu) iz središta grada u predgrađe, kako bi se spriječilo diljanje po gradu uzrokovano drogom. Okolne općine nisu dobro reagirale na ovaj plan. .[3]

Zemljopis i politika[uredi VE | uredi]

Maastricht se nalazi na obje strane rijeke Maas (Meuse) u jugoistočnom djelu Nizozemske, na granici s Belgijom (s Flandrijom i Valonijom) te blizu njemačke granice. Grad je dio Euroregije Meuse-Rajna, koja uključuje i Aachen, Hasselt i Liège u Njemačkoj i Belgiji.

Gradska vlast grada Maastrichta sastoji se od gradskog vijeća, gradonačelnika i vijećnika. Gradsko vijeće je tijelo od 39 članova koji se izabiru izravnim putem na mandat od četiri godine.

Gradske četvrti[uredi VE | uredi]

Tipična ulica

Maastricht se sastoji od pet okruga i preko 40 kvartova. Svakoj četvrti dodijeljen je broj koji odgovara poštanskom broju.

  1. Maastricht Centar (Binnenstad, Jekerkwartier, Kommelkwartier, Statenkwartier, Boschstraatkwartier, Sint Maartenspoort, Wyck-Céramique)
  2. Jugozapad (Villapark, Jekerdal, Biesland, Campagne, Wolder, Sint Pieter)
  3. Sjeverozapad (Brusselsepoort, Mariaberg, Belfort, Pottenberg, Malpertuis, Caberg, Malberg, Dousberg-Hazendans, Daalhof, Boschpoort, Bosscherveld, Frontenkwartier, Belvédère, Lanakerveld)
  4. Sjeveroistok (Beatrixhaven, Borgharen, Itteren, Meerssenhoven, Wyckerpoort, Wittevrouwenveld, Nazareth, Limmel, Amby)
  5. Jugoistok (Randwyck, Heugem, Heugemerveld, Scharn, Heer, De Heeg, Vroendaal)

Četvrti Itteren, Borgharen, Limmel, Amby, Heer, Heugem, Scharn, Oud-Caberg, Sint Pieter i Wolder nekad su bile odvojene općine ili sela koja su tijekom dvadesetog stoljeća pripojena gradu Maastrichtu.

Obrazovanje[uredi VE | uredi]

Više obrazovanje[uredi VE | uredi]

Sveučilište u Maastrichtu, Pravni fakultet
Škola za hotelski menadžment. Dvorac Bethlehem

Visoko obrazovanje[uredi VE | uredi]

  • Sveučilište u Maastrichtu (Universiteit Maastricht) uključuje:
    • University College Maastricht
  • Maastricht School of Management
  • Sveučilište Teikyo
  • Visoka škola Zuyd (Hogeschool Zuyd, s katedrama u Sittardu i Heerlenu) uklkjučuje:
    • Akademiju dramskih umjetnosti Maastricht (Toneelacademie Maastricht)
    • Umjetničku akadamiju u Maastrichtu (Academie Beeldende Kunsten Maastricht)
    • Muzički konzervatorij u Maastrichtu (Conservatorium Maastricht)
    • Akademija za arhitekturu
    • Učiteljski fakultet
    • Škola za prevoditelje
    • Škola za hotelski menadžment u Maastrichtu

Ostalo[uredi VE | uredi]

  • Jan Van Eyck Academie - postakademski umjetnički institut
  • Jezična škola Berlitz Maastricht
  • Talenacademie Nederland

Zbratimljeni gradovi[uredi VE | uredi]

Maastricht je također dio Mreže najstarijih europskih gradova.

Slavni građani Maastrichta[uredi VE | uredi]

Trg Vrijthof u Maastrichtu

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. MAETN (1999). diktyo. classic-web.archive.org.
  2. Gnesotto, N. (1992). European union after Minsk and Maastricht. International Affairs. 68(2), 223-232.
  3. Coffee Corner: Dagblad de Limburger

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke na temu: Maastricht.