Fosfor
Izvor: Wikipedija
| Fosfor | ||
|---|---|---|
|
|
||
| Osnovna svojstva | ||
| Kemijski element, Simbol, Atomski broj | Fosfor, P, 15 | |
| Kemijska skupina | nemetali | |
| Grupa, perioda, Blok | 15, 3, p | |
| Izgled | bijeli/ crveni/ | |
| Gustoća1 | (crni, najgušći fosfor) 2,69 kg/m3 | |
| Tvrdoća | - | |
| Specifični toplinski kapacitet (cp ili cV)2 |
(25 °C) (bijeli) 23,824 J mol–1 K–1 |
|
| Talište | 44,2 °C | |
| Vrelište3 | 277 °C | |
| Toplina taljenja | (bijeli) 0,66 kJ mol-1 | |
| Toplina isparivanja | 12,4 kJ mol-1 | |
|
1 pri standardnom tlaku i temperaturi |
||
| Atomska svojstva | ||
| Atomska masa | 30,973762(2) | |
| Elektronska konfiguracija | [Ne] 3s2 3p3 | |
Fosfor je kemijski element koji u periodnom sustavu elemenata nosi simbol P, atomski (redni) broj mu je 15, a atomska masa mu iznosi 30,973762(2) .
Sadržaj |
[uredi] Svojstva
Pojavljuje se u više alotropskih formacija, od kojih svaka ima svoja fizikalna svojstva.
- Bijeli fosfor
Bijeli fosfor je poluprozirna bijela krutina koja s vremenom požuti zbog formiranja stabilnije konfiguracije crvenog fosfora u tragovima. Čuva se ispod vode. Na zraku pokazuje fosforescenciju, koja je po njemu dobila ime, te pirofornost. Vrlo je otrovan, letalna doza je oko 0.1 g. Bijeli je fosfor toliko reaktivan da se na zraku spontano zapali. Zato se čuva u posudama s vodom.
- Crveni fosfor
Crveni fosfor je ljubičasto-crvena krutina, stabilna na zraku. Dobiva se duljim grijanjem bijelog fosfora na temperaturi iznad 260 °C, bez nazočnosti zraka. Praktično je netopljiv u svim otapalima. Nije otrovan.
- Crni fosfor
Crni fosfor ima složenu, polimernu, slojevitu strukturu sličnu grafitu, poluvodičkih je svojstava, a nastaje zagrijavanjem bijeloga fosfora pod tlakovima od 12,000 do 35,000 bara, ovisno o temperaturi.
[uredi] Spojevi
Kalcijev fosfat (fosforit) nastaje kao produkt djelovanja fosforne kiseline iz organskog ostatka na kalcit; nastaje i trošenjem apatita. Fosforiti su važan materijal za fosfatno gnojivo.
[uredi] Povijest
Prvi ga je izolirao njemački alkemičar Hennig Brandt 1674. ili 1675. godine.
[uredi] Literatura
| H | He | ||||||||||||||||||||||||||||||
| Li | Be | B | C | N | O | F | Ne | ||||||||||||||||||||||||
| Na | Mg | Al | Si | P | S | Cl | Ar | ||||||||||||||||||||||||
| K | Ca | Sc | Ti | V | Cr | Mn | Fe | Co | Ni | Cu | Zn | Ga | As | Br | Kr | ||||||||||||||||
| Rb | Sr | Y | Zr | Nb | Mo | Tc | Ru | Rh | Pd | Ag | Cd | In | Sn | Te | I | Xe | |||||||||||||||
| Cs | Ba | La | Ce | Pr | Nd | Pm | Sm | Eu | Gd | Tb | Dy | Ho | Er | Tm | Yb | Lu | Hf | Ta | W | Re | Os | Ir | Pt | Au | Hg | Tl | Pb | Bi | Rn | ||
| Fr | Ra | Ac | Th | Pa | U | Np | Pu | Am | Cm | Bk | Cf | Es | Fm | Md | No | Lr | Rf | Db | Sg | Bh | Hs | Mt | Ds | Rg | Uub | Uut | Uuq | Uup | Uuh | Uus | Uuo |
| Alkalijski metali | Zemnoalkalijski metali | Lantanoidi | Aktinoidi | Prijelazni metali | Slabi metali | Polumetali | Nemetali | Halogeni elementi | Plemeniti plinovi |