Fosfor

Izvor: Wikipedija

Skoči na: orijentacija, traži
Fosfor
Osnovna svojstva
Kemijski element, Simbol, Atomski broj Fosfor, P, 15
Kemijska skupina nemetali
Grupa, perioda, Blok 15, 3, p
Izgled bijeli/ crveni/

crni/ bezbojni/ žuti prah
P,15.jpg

Gustoća1 (crni, najgušći fosfor) 2,69 kg/m3
Tvrdoća -
Specifični toplinski kapacitet (cp ili cV)2

(25 °C) (bijeli) 23,824 J mol–1 K–1

Talište 44,2 °C
Vrelište3 277 °C
Toplina taljenja (bijeli) 0,66 kJ mol-1
Toplina isparivanja 12,4 kJ mol-1

1 pri standardnom tlaku i temperaturi
2 pri konstantnom tlaku ili volumenu
3 pri standardnom tlaku

Atomska svojstva
Atomska masa 30,973762(2) 
Elektronska konfiguracija [Ne] 3s2 3p3

Fosfor je kemijski element koji u periodnom sustavu elemenata nosi simbol P, atomski (redni) broj mu je 15, a atomska masa mu iznosi 30,973762(2) .


Sadržaj

[uredi] Svojstva

Pojavljuje se u više alotropskih formacija, od kojih svaka ima svoja fizikalna svojstva.

  • Bijeli fosfor

Bijeli fosfor je poluprozirna bijela krutina koja s vremenom požuti zbog formiranja stabilnije konfiguracije crvenog fosfora u tragovima. Čuva se ispod vode. Na zraku pokazuje fosforescenciju, koja je po njemu dobila ime, te pirofornost. Vrlo je otrovan, letalna doza je oko 0.1 g. Bijeli je fosfor toliko reaktivan da se na zraku spontano zapali. Zato se čuva u posudama s vodom.

  • Crveni fosfor

Crveni fosfor je ljubičasto-crvena krutina, stabilna na zraku. Dobiva se duljim grijanjem bijelog fosfora na temperaturi iznad 260 °C, bez nazočnosti zraka. Praktično je netopljiv u svim otapalima. Nije otrovan.

  • Crni fosfor

Crni fosfor ima složenu, polimernu, slojevitu strukturu sličnu grafitu, poluvodičkih je svojstava, a nastaje zagrijavanjem bijeloga fosfora pod tlakovima od 12,000 do 35,000 bara, ovisno o temperaturi.

[uredi] Spojevi

Kalcijev fosfat (fosforit) nastaje kao produkt djelovanja fosforne kiseline iz organskog ostatka na kalcit; nastaje i trošenjem apatita. Fosforiti su važan materijal za fosfatno gnojivo.

[uredi] Povijest

Prvi ga je izolirao njemački alkemičar Hennig Brandt 1674. ili 1675. godine.


[uredi] Literatura