Milan Martić

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Zapovijed Milana Martića 4. kolovoza 1995. o evakuaciji srpskog stanovništva iz tzv. RSK

Milan Martić (Martići pokraj Knina, 18. studenog 1954.), srpski ratni zločinac, nekadašnji ministar unutarnjih poslova i predsjednik nepriznate tzv. Republike Srpske Krajine.

Bio je jedan od glavnih vođa pobune dijela Srba u Hrvatskoj i antagonista u Domovinskom ratu. Kada je 1990., nakon prvih demokratskih izbora na vlast došao HDZ na čelu s Franjom Tuđmanom, bio je načelnik kninske milicije. U ljeto iste godine tadašnja vlada RH je donijela zapovijed o razoružanju rezervnog sastava milicije na tlu Hrvatske. Kninska milicija na čelu s Martićem oglušila se na taj poziv i odmetnula od Vlade RH što je kulminiralo Balvan revolucijom 17. kolovoza 1990. Nakon otkazivanja poslušnosti Vladi RH, skupa sa svojim pristašama formirao je kninsku miliciju koja je naoružavala srpske pobunjenike, sudjelovala u terorističkim napadima na hrvatske redarstvenike (posebno na Uskrs 1991.) i koja je postala temelj za osnivanje Srpske vojske Krajine.

Nakon oslobađanja zapadne Slavonije za odmazdu naredio je raketiranje Zagreba, u kojem je poginulo 7 civila, i time se osobno pohvalio pred kamerama Radiotelevizije Srbije što je kasnije poslužilo kao glavni dokaz tužiteljstva za ratni zločin

Nakon vojno-redarstvene operacije Oluje, u kojoj su Hrvatska vojska i policija oslobodile okupirana područja pod nadzorom pobunjenih Srba, pobjegao je iz Hrvatske i većinu se vremena od ruke pravde skrivao u dijelu BiH koji su držali Srbi (Republici Srpskoj). Predao se Haagu 15. svibnja 2002., ali nakon što su ga srpske vlasti bile prisiljene izručiti.

Bio je optužen u 19 točaka za zločine protiv čovječnosti i kršenje običaja i zakona ratovanja.

U optužnici je glasilo, da je on, od kolovoza 1991. do kolovoza 1995. kao sudionik udruženog zločinačkog pothvata planirao, zapovijedio i poticao progone, istrebljenje, ubojstva, zatvaranja, mučenja, deportacije, bezobzirna razaranja i pljačke na području Republike Hrvatske i BiH.

Nakon sudskog procesa koji je trajao par godina (suđenje je počelo 2005.), Raspravno vijeće Haaškog suda ga je nepravomoćno prvostupanjskom presudom 12. lipnja 2007. osudilo zbog ratnog zločina nad nesrpskim civilima u Hrvatskoj na 35 godina zatvora.[1] Tužiteljstvo je tražilo doživotni zatvor.

Izvori[uredi VE | uredi]


Society.svgP vip.svg Nedovršeni članak Milan Martić koji govori o političaru treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.