Balvan-revolucija
Balvan revolucija je naziv za početnu fazu, a ponekad i za cijelu oružanu pobunu dijela Srba u Hrvatskoj, potaknutu iz Srbije i od velikosrpskih krugova u JNA[1]. Naziv je dobila po tome što su je karakterizirale cestovne barikade, napravljene od balvana i velikog stijenja, koje su se pojavile 17. kolovoza 1990. godine u okolici Knina. Balvan revolucijom nanesena je velika ekonomska šteta gospodarstvu Hrvatske zatvaranjem prometnica i prekidom špice turističke sezone. Također je razrušen je teritorijani integritet jer sa prekidom toka prometnica, a i dokaz da Hrvatska nije bila sposobna sa svojim redarstvenim snagama i sa pravnim aparatom održati državni poredak tom području.
Sadržaj |
[uredi] Povijest
Na pokušaj pripadnika MUP-a Hrvatske da pokupe oružje iz postaja u Benkovcu i Obrovcu[2], tamošnje je srpsko stanovništvo reagiralo demonstracijama i balvanima na prometnicama. Prve barikade su napravljene u okolici grada Knina, a kasnije u još nekih mjesta u sjevernoj Dalmaciji. U posljepodne 17. kolovoza 1990. predsjednik Skupštine općine Knina, Milan Martić proglasio je ratno stanje, a Štab za obranu grada proglaslio je pripravnost građanima na oružani sukob[3][4] Uz barikade su bile postavljene oružane straže, koje su onemogućavale ikakvi pokušaj prolaska njima nepodobnim osobama - Hrvatima odnosno svim vozilima hrvatskih registracijskih pločica. MUP Hrvatske pripremili su tri helikoptera sa specijalim snagama koji su istog dana poletjeli iz Lučkog na putu prema Kninu, radi deblokade cesta i uspostavljanjem redarstvene vlasti. Tijekom leta helikoptere su iznad Ogulina presrela dva zrakoplova MIG-21 iz Ratnog zrakopolstva JNA, i zbog prijetnje obaranja MUP-ovi su se helikopteri morali vratiti u svoje polazišnu točku.[5] Usporedno s podizanjem barikada Srpsko nacionalno vijeće najavilo je da će raspisati referendum o autonomiji Krajine.
[uredi] Posljedice
Prometne komunikacije južne Hrvatske sa sjevernom Hrvatskom su prekinute tim činom, budući da hrvatskim vozilima nije bio dopušten prolaz, niti brojnim inozemnim turistima, koji su bili sekundarna meta ove pobune. Računalo se da će poremećaj glavnih prometnih veza, prouzročiti rastrojstvo političkog i demokratskog života Republike Hrvatske. Zbog bitnog prometnog položaja koje je imalo područje pobune, hrvatsko gospodarstvo je zbilja imalo štete. Promet je bio otežan i moralo se ići u skuplje i dulje obilaske, a turisti, zastrašeni ovakvim stanjem, su prekidali ljetovanje i ubrzano napuštali Hrvatsku. Neposredni cilj je bila priprema za trajnu okupaciju dijela hrvatskog teritorija, stavljanjem istog pod pobunjenički nadzor odnosno izdvajanjem istog prostora iz ustavno-pravnog poretka Republike Hrvatske.
[uredi] Izvori
- ↑ http://danas.net.hr/hrvatska/page/2010/08/17/0105006.html
- ↑ http://www.youtube.com/watch?v=LhkaQdzhm8s&feature=related Video zapis iz Benkovca 17. kolovoza 1990.
- ↑ http://www.hvidra-topusko.hr/prije_20godina_po%C4%8Dela_je_balvan_revolucija.html
- ↑ http://www.24sata.hr/news/balvan-revolucija-na-ovaj-dan-prije-20-god-je-pocelo-186759
- ↑ Udruga dragovoljaca i veterana Domovinskog rata RH - podružnica Grada Zagreba Zrakoplovna jedinica specijalne policije MUP-a RH
[uredi] Vanjske poveznice
Video zapis TVB-a o balvan revoluciji 1990. Izvješće TVBa o početku balvan revolucije 17. kolovoza 1990.
Nedovršeni članak Balvan-revolucija koji govori o povijesti treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
