Moderna evolucijska sinteza

Izvor: Wikipedija

Moderna evolucijska sinteza, unija ideja iz nekoliko bioloških specijalnosti koja pruža naširoko prihvaćen prikaz evolucije, nastala u 20. stoljeću. Katkad se naziva nova sinteza, moderna sinteza, evolucijska sinteza, milenijska sinteza i neodarvinistička sinteza

Sinteza, proizvedena između 1936. i 1947., odražava konsenzus o tome kako se evolucija odvija.[1] Prethodni razvoj populacijske genetike, od 1918. do 1932., bio je poticajan jer je pokazao da je Mendelova genetika konzistentna s prirodnom selekcijom i gradualnom evolucijom. Sinteza je još, u velikoj mjeri, trenutačna paradigma u evolucijskoj biologiji.[2]

Moderna je sinteza riješila poteškoće i zbrke uzrokovane specijalizacijom i slabom komunikacijom među biolozima u ranim godinama 20. stoljeća. U njezinoj je srži bilo pitanje da li bi se Mendelova genetika mogla pomiriti s gradualnom evolucijom posredstvom prirodne selekcije. Drugi problem bilo je pitanje da li se opsežne promjene (makroevolucija) kojima svjedoče paleonotolozi mogle objasniti promjenama posvjedočenima u lokalnim populacijama (mikroevolucija).

Sinteza je uključila dokaze koje su prikupili biolozi, izvježbani u genetici, koji su proučavali populacije na terenu i u laboratoriju. Ta su proučavanja bila ključna za teoriju evolucije. Sinteza je povezala ideje iz nekoliko grana biologije koje su prije toga bile odvojene, navlastito iz genetike, citologije, sistematike, botanike, morfologije, ekologije i paleontologije.

Julian Huxley izmislio je termin kada je proizveo svoju knjigu Evolucija: moderna sinteza (1942.). Ostale važne figure u modernoj sintezi uključuju R. A. Fishera, Theodosiusa Dobzhanskog, J. B. S. Haldanea, Sewalla Wrighta, E. B. Forda, Ernsta Mayra, Bernharda Renscha, Sergeja Četverikova, Georgea Gaylorda Simpsona i G. Ledyarda Stebbinsa.

Više informacija[uredi | uredi kôd]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Appendix: Frequently Asked Questions. Science and Creationism: a view from the National Academy of Sciences (php) Second izdanje. The National Academy of Sciences. Washington, DC. 1999. str. 28. ISBN -0-309-06406-6. Pristupljeno 24. rujna 2009.. The scientific consensus around evolution is overwhelming.
  2. Mayr 2002, str. 270

Bilješke[uredi | uredi kôd]

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]