Moldavska Sovjetska Socijalistička Republika

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Moldavska Sovjetska Socijalistička Republika
Република Советикэ Сочиалистэ Молдовеняскэ
Flag of Romania.png
 
Flag of Moldavian Autonomous Soviet Socialist Republic.svg
1940.–1991. Flag of Moldova.svg
 
Flag of Transnistria (state).svg
Zastava Grb
Zastava Grb
Lokacija Moldavske Sovjetske Socijalističke Republike
Pozicija Moldavske Sovjetske Socijalističke Republike na karti SSSR-a
Glavni grad Kišinjev
Jezik/ci moldavski, ruski
Vlada Republika
Povijest
 - osnivanje 2. kolovoza 1940.
 - raspad SSSR 27. kolovoza 1991.
Površina
 - 1989. 33.843 km²
Stanovništvo
 - 1989. 4.337.600 
     Gustoća 128,2 st/km² 
Valuta Sovjetski rubalj
Vremenska zona UTC+2

Moldavska Sovjetska Socijalistička Republika (moldavski: Република Советикэ Сочиалистэ Молдовеняскэ; ruski: Молда́вская Сове́тская Социалисти́ческая Респу́блика, akronim: MSSR) bila je jedna od 15 republika Saveza Sovjetskih Socijalističkih Republika.

Moldavska SSR je formirana 2. kolovoza 1940. od dijelova Besarabije regije koja je anektirana od Rumunjske 28. lipnja te godine i Moldavske Autonomne Sovjetske Socijalističke Republike (MASSR), autonomne republike unutar Ukrajinskog SSR.

Nakon neuspjeha Tatarbunariskog ustanka, Sovjeti su osnovali 12. listopada 1924. Moldavsku Autonomnu Sovjetsku Socijalističku Republiku u Ukrajinskom SSR na dijelu teritorija između rijeka Dnjestar i Bug, na način da su podupirali propagandni napor i potencijalu komunističku revoluciju u Rumunjskoj.

Etnički sastav Moldavska SSR, 1989.

Dana 26. lipnja četiri dana nakon što je Francuska, potpisala primirje s Trećim Reichom, Sovjetski Savez izdao je ultimatum Rumunjskoj, zahtijevajući ustupanje Besarabije i Bukovine.[1] Nakon što su se Sovjeti složili s Njemačkom da će ona ograničiti svoja potraživanja u Bukovini. Njemačka je pozvala Rumunjsku da prihvati ultimatum, kojeg je Rumunjska i prihvatila dva dana kasnije..[2]

U ljeto 1941., Rumunjska pristupila Hitleru u invaziji na Sovjetski Savez te osvaja Besarabiju i sjevernu Bukovinu, kao i teritorij istočno od Dnjestra nazvan "Pridnjestrovlje". Do kraja Drugog svjetskog rata Sovjetski Savez je ponovno osvojio sve izgubljene teritorije.

Nakon Deklaracije o suverenosti 23. lipnja 1990., a do Deklaracije o neovisnosti 27. kolovoza 1991., Moldavija se službeno naziva Sovjetskom Socijalističkom Republikom Moldavijom. Nakon stjecanja formalne neovisnosti, postala je Republika Moldavija. Ubrzo nakon toga izbio je građanski rat na istoku zemlje (Pridnjestrovlje), gdje se središnja vlast iz Kišinjeva borila sa separatistima, koji su podržani od strane prosovjetskih snaga i različitih snaga iz Rusije. Kišnjev još uvijek nema vlast nad istokom zemlje.

Demografija[uredi VE | uredi]

Tijekom sovjetskog progona smanjenje su zajednice Njemaca, Židova i Poljaka, doseljavanjem povećan je broj Rusa i Ukrajinaca.

Kretanje broj stanovništva i etničkog sastav od 1940. do 1989.[3][4]
ethnic group 1941. 1959. 1970. 1979. 1989.
Moldavci 1.620.800 68,8% 1.886.566 65,4% 2.303.916 64,6% 2.525.687 63,9% 2.794.749 64,5%
Rumunji - - 1.663 0,06% 1.581 1.657 2.477 0,06%
Ukrajinci 261.200 11,1% 420.820 14,6% 506.560 14,2% 560.679 14,2% 600.366 13,8%
Rusi 158.100 6,7% 292.930 10,2% 414.444 11,6% 505.730 12,8% 562.069 13,0%
Židovi - - 95.107 3,2% 98.072 2,7% 80.127 2,0% 65.672 1,5%
Gagauzi 115.700 4,9% 95.856 3,3% 124.902 3,5% 138.000 3,5% 153.458 3,5%
Bugari 177.700 7,5% 61.652 2,1% 73.776 2,1% 80.665 2,0% 88.419 2,0%
Romi - - 7.265 0,2% 9.235 0,2% 10.666 0,3% 11.571 0,3%
ostali 23.200 1,0% 22.618 0,8% 43.768 1,1% 48.202 1,2% 56.579 1,3%
ukupno 2.356.700 2.884.477 3.568.873 3.949.756 4.335.360

Izvor[uredi VE | uredi]

  1. Roberts 2006
  2. Nekrich, Ulam & Freeze 1997
  3. V.V. Kembrovskiy, E.M. Zagorodnaya, "Naselenie soyuznyh respublik", Moscow, Statistika, 1977, p. 192
  4. Soviet 1959, 1970, 1979, and 1989 population censa.