Namur

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Namur. Za druga značenja, pogledajte Namur (razdvojba).
Namur
Pogled na grad sa utvrde
Pogled na grad sa utvrde
Zastava Namura
Zastava
Koordinate: 50°28′N 04°52′E / 50.467°N 4.867°E / 50.467; 4.867Koordinate: 50°28′N 04°52′E / 50.467°N 4.867°E / 50.467; 4.867
Država Belgija
Regija Valonija
Belgijske zajednice Francuska zajednica
Pokrajina Namur
Vlast
 - Gradonačelnik Jacques Etienne (CDH)
Površina
 - Ukupna 175,69 km²
Stanovništvo (2008.)
 - Grad 107.939
 - Gustoća 614
Poštanski broj 5000-5101
Pozivni broj 081
Službena stranica www.ville.namur.be
Zemljovid
Položaj općine Namur unutar pokrajine Namur

Položaj općine Namur unutar pokrajine Namur

Namur (valonski: Nameur, nizozemski: Namen) je glavni grad belgijske regije Valonije, te pokrajine Namur. Grad se nalazi 63 km jugoistočno od Bruxellesa, 28 km istočno od Charleroia i 56 km zapadno od Liègea.

Namur se nalazi na ušću rijeka Sambre i Meuse, te dotiče tri prirodne regije: Hesbaye na sjeveru, Condroz na jugoistoku, te Entre-Sambre-et-Meuse na jugozapadu. Kao glavni grad Valonske regije, u njemu se nalazi regionalni parlament, vlada i valonska javna služba.

Povijest[uredi VE | uredi]

Namur, rijeka Meuse, Valonski parlament i gradska utvrda
Katedrala sv. Albina

Za vrijeme Kelta, ovo je bilo važno trgovačko naselje u kojem su se spajali svi trgovački putevi preko Ardena. Nakon što je Julije Cezar porazio lokalno pleme Aduatuki, u ovom području prisutni su i Rimljani.

Namur je postao značajan tijekom ranog Srednjeg vijeka, kada su Merovinzi ovdje izgradili dvorac s pogledom na ušće dviju rijeka. U 10. stoljeću ovo područje postaje zasebna grofovija. Zbog činjenice da su lokalni grofovi bili vlasnici samo zemlje na sjevernoj obali rijeke Meuse, budući da su južnu stranu držali biskupi iz Liègea, grad se nejednako razvijao. Naselje na južnoj obali postalo je grad Jambes koji je sad predgrađe Namura. Godine 1262., Namur postaje vlasništvo flandrijskih grofova, a 1421. kupuje ga burgundijski vojvoda Filip Dobri.

Nakon što Namur 1640-ih postaje dio Španjolske Nizozemske, gradska utvrda se znatno nadograđuje. Francuski kralj Luj XIV. napada i osvaja grad 1692., te ga pripaja Francuskoj. Njegov poznati vojni inženjer Vauban ponovno izgrađuje tvrđavu. Francuska vladavina nije dugo trajala, te već 1695. grad osvaja Vilim III. Oranski tijekom Rata Velike alijanse. Sporazumom iz 1709., pravo na vojnu prisutnost u gradu dobivaju Nizozemci, iako je kasnije Mirovnim ugovorom iz Utrechta 1713. bivša Španjolska Nizozemska pripala austrijskoj dinastiji Habsburg. Tako su gradom u to vrijeme vladali Austrijanci, a tvrđava je bila pod nizozemskom kontrolom.

Francuzi opet napadaju grad 1794., za vrijeme Revolucionarnih ratova, te pripajaju Namur i nameću represivnu vlast. Nakon poraza Napoleona 1815., Bečkim kongresom odlučeno je pripajanje teritorija današnje Belgije Ujedinjenom Kraljevstvu Nizozemske. Belgijskom revolucijom Belgija se 1830. odvaja od Nizozemske, a Namur i dalje ostaje vojni grad pod novom vlašću. Gradska utvrda ponovno je obnovljena 1887. godine.

Za vrijeme Prvog svjetskog rata Nijemci su žestoko napali grad budući da se nalazi na njihovom vojnom put prema Francuskoj. Iako je gradska utvrda glasila za neprobojivu, pala je samo nakon tri dana. Grad je bio pod njemačkom okupacijom sve do kraja rata. U Drugom svjetskom ratu grad je također teško napadnut i prilično razoren.

Zbog središnjeg položaja u Valoniji, 1986. grad postaje prijestolnica Valonske regije. Ovaj novi status omogućio je revitalizaciju i izvođenje važnih radova u gradu, kao što je obnova središta grada, kolodvora itd.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Položaj gradskog naselja Namur unutar općine.
Pogled na grad i rijeku Sambre.

Sam grad nalazi se na aluvijalnoj ravnici ušća rijeka Sambre i Meuse, na lijevoj obali rijeke Meuse. Sama rijeka Meuse kroz grad teče iz smjera juga u smjeru sjevera. Od spajanja općina 1977. godine, površina općine Namur je 17.538 hektara. Prosječna visina u gradu varira od 85 m u dolini rijeke Meuse, do 260 m u Marlagnei na jugu grada. U gradu vlada umjerena klima sa utjecajem oceanske klime.

Područje općine sadrži mnoga naselja. Na sjeveru koji pokriva južni dio regije Hesbaye nalaze se naselja Belgrade, Champion i Bouge, te jednim dijelom u toje regiji su i Beez i Vedrin. Na istoku i na jugu nalazi se rub visoravni Condroz koji nije bio urbaniziran sve do druge polovice 20. stoljeća. Iako se naselja Jambes i Erpent nalaze na drugoj obali rijeke Meuse, te četvrti nisu bile dio grada sve do političke odluke o spajanju općina u 1970-ima. U dolini između rijeka nalaze se naselja Wépion, La Plante i Dave, a na uzvisini je Wépion. U aluvijalnom području su Flawinne, Salzinnes, Jambes. Općina ima i šumovitih područja na jugu i zapadu, blizu utvrde i naselja Wépion i Malonne.

Gradska naselja, tj. bivše općine spojene u današnju su: Namur, Beez, Belgrade, Boninne, Bouge, Champion, Cognelée, Daussoulx, Dave, Erpent, Flawinne, Gelbressée, Jambes, Lives-sur-Meuse, Loyers, Malonne, Marche-les-Dames, Naninne, Saint-Marc, Saint-Servais, Suarlée, Temploux, Vedrin, Wépion i Wierde.

Politika[uredi VE | uredi]

Grad Namur podijeljen je na 46 upravnih četvrti. Na čelu grada nalazi se gradonačelnik (bourgmestre). Namur je glavnim gradom Valonije postao 1986. godine. Na ušću dviju rijeka nalazi se Valonski parlament koje je smješten u bivšem hospiciju Saint-Gilles. Valonska vlada nalazi se u palači Élysette, na drugoj strani rijeke. Regionalna ministarstva nalaze se u samom mjestu Namuru i u Jambes gdje se nalazi više regionalnih institucija.

Popis gradonačelnika od 1830. godine[uredi VE | uredi]

Gradonačelnik Mandat Stranka
Jean-Baptiste Brabant 1830.-1838. katolička struja
Charles Zoude 1839.-1842. katolička struja
François Dufer 1842.-1867.
-
Xavier Lelièvre 1867.-1876. katolička struja
Émile Piret-Pauchet 1876.-1879.
-
Émile Cuvelier 1879-1890
-
Henri Lemaître 1891.-1895.
-
Ernest Mélot 1895.-1908. Katolička stranka
Joseph Saintraint 1908.-1911.
-
Arthur Procès 1912.-1921.
-
Joseph Saintraint 1921.-1924.
-
Fernand Golenvaux 1924.-1931. Katolička stranka
Louis Huart 1932.-1963. Katolička stranka
Fernand Pieltain 1964.-1970. Katolička stranka
Émile Lebrun 1971.-1976. Katolička stranka
Louis Namèche 1977.-1982. PSB
Jean-Louis Close 1983.-2000. PS
Bernard Anselme 2001.-2006. PS
Jacques Étienne 2006.-2012. cdH

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Početkom 2007. u gradu je živjelo 107.653 stanovnika. Na prostoru okruga Namur ukupno živi 293.194 stanovnika (stanje 2006.).

Razvoj stanovništva od 1806.

  • Izvor[1] : INS - Opaska: 1806. - 1970. = popisi stan.; od 1972. = stan. od 1. siječnja
  • Komentari
  • 1977. : spajanje općina

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Namur je važno trgovačko i industrijsko središte, koje se nalazi u industrijski značajnoj dolini rijeka Sambre i Meuse. Proizvodnja se zasniva na strojarstvu, koži, metalnoj industriji te proizvodnji porculana. Grad je također i važno željezničko čvorište na pruzi Bruxelles-Luxembourg , te Lille i Liège. Kroz grad se odvija i riječni teretni promet na rijeci Meuse. Grad je poslovno značajan zbog velikog broja raznih institucija, škola i bolnica koje se u njemu nalaze zbog svog regionalnog statusa. Gospodarsku okosnicu ipak čine mala i srednja poduzeća. Najveći značaj ima tercijarni sektor (75 %), iako je i sekundarni sektor vrlo značajan, pogotovo na području poljoprivrede, građevine, staklarstva i sl.

Promet[uredi VE | uredi]

Željeznički kolodvor u Namuru.

Namur se zbog svog položaja, prirodnih karakteristika i infrastrukture smatra strateški važnim prometnim čvorom.

U gradu se križaju dvije plovne rijeke (rijeka Sambre ulijeva se u rijeku Meuse). Rijeka Sambre vezana je kanalom s rijekom Escaut. Rijeka Meuse spaja riječno važne gradove Liège, Maastricht i Rotterdam, te je spojena s Rajnom.

U željezničkom prometu kroz grad prolaze pruge koje spajaju velike tuzemne i strane gradove, te Belgiju s Francuskom, Luksemburgom i Nizozemskom. Ovdje se nalazi i važan ranžirni kolodvor.

U gradu se nalazi petlja dvije autoceste, E411 koja spaja Bruxelles s Luksemburgom, te E42 koja spaja Tournai i Lille s Liègeom, Nizozemskom i Njemačkom. Od nacionalnih cesta ovdje prolaze N4 i N92.

U blizini grada su tri međunarodne zračne luke: Charleroi - Bruxelles Jug (30 km), Zaventem – Bruxelles National (45 km) i Liège – Bierset (40 km) specijaliziran za teretni promet.

Sport[uredi VE | uredi]

Od sportski klubova najpoznatiji su :

Stadion UR Namura

Nogomet[uredi VE | uredi]

Košarka[uredi VE | uredi]

Bejzbol[uredi VE | uredi]

Vanjski sportovi[uredi VE | uredi]

Dvoranski sportovi[uredi VE | uredi]

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

Reference[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

Bibliografija[uredi VE | uredi]

  • Julien Maquet (dir.), Le patrimoine médiéval de Wallonie, Namur, Institut du Patrimoine wallon, 2005, ISBN 2-9600421-2-3.
  • Omer Marchal, Namur, mon beau pays : Namur par les Namurois, Bruxelles, Didier Hatier, 1985, ISBN 2-87088-551-2.
  • Louis Petit, Namur... histoire d'une capitale. Un siècle d'hésitations wallonnes (1886-1986), Bruxelles, Luc Pire, 2005, ISBN 2-87415-484-9.
  • Liliane Henderickx et Jean Plumier, Namur, le Grognon : archéologie d'un port entre deux rives, Namur, Ministère de la Région wallonne, DGATLP, 2007.
  • Jules Borgnet, Promenades dans Namur, Namur, ASAN, 1851-1859.(skup studija pronađenih u Annales de la Société Archéologique de Namur) ; reizdanje Namur, Mosa, 1964.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke na temu: Namur.