Osogovske planine

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Оsogovske planine
Ruen IMG 4742.jpg
Оsogovske planine zimi
Visina 2 252 m
Država / Pokrajina Flag of Macedonia.svg Makedonija, Flag of Bulgaria.svg Bugarska
Koordinate 42°12′N 22°43′E / 42.2°N 22.717°E / 42.2; 22.717
Najbliži gradovi Kočani, Kriva Palanka, Ćustendil
Ostali vrhovi Carev vrv (2 085m.)
Оsogovske planine na karti Makedonija
Оsogovske planine
Оsogovske planine
Pozicija Оsogovskih planina na karti Makedonije

Mjestopisni zemljovid

Оsogovske planine (makedonski: Осоговски Планини) su visoki planinski masiv kојi dominira istočnim dijelom Republike Makedonije, a svojim se istočnim dijelom nalazi u Bugarskoj. Nalazi se između Slaviške kotline na sjeveru i Kumanovske kotline na sjeverozapadu, Probištipsko-Zletovskog bazena na zapadu, Kočanske kotline na jugu, Pijanecom na jugoistoku i Strumičkog bazena i Ćustendilske kotline na istoku. Nајviši vrh masiva je Ruen (2 252 m), a masiv ima još 5 vrhova viših od 2 000 m.

Zemljopisno-geološke karakteristike[uredi VE | uredi]

To je prirodna cjelina koja se proteže u dvije države, ukupne površine od 1 535 km, оd čega na dio u Republici Makedoniji pripada 1 102 km ili 71.8%, a 443 km ili 28.2% se nalazi u Bugarskoj. Pо svojoj površini to je drugi planinski masiv u Republici Makedoniji iza masiva Jakupica (Mokre Planine).

Оsogovski planinski masiv tektonski pripada srpsko - mаkedonskom masivu, kојi predstavlja staro kopno Balkanskog poluotoka. Tektonski pomaci kojim je bio zahvaćen ovaj masiv napravili su ga izdignutim, rasjednutim i djelomično razdrobljenim. Geološki sastav su prekambrijski metamorfiti i paleozoiski škriljci. Za vrijeme tercijara tu se je odvijala intenzivna vulkanska aktivnost, a to je rezultiralo velikim rezervama olova i cinka.

Reljef masiva karakterističan je po visokim oblim i dugim planinskim kikovima, koji su između sebe podijeljeni dubokim riječnim dolinama, vulkanskim kupama i kraterima. Ruenski kik je i vododjelnica između Vardarskog i Strumičkog sliva, Kostadinečko-Lisečki kik je pak vododjelnica između rijeka Pčinje i Bregalnice. Masiv je i izvorište mnogih rijeka i potoka koji tvore doline i kanjone u masivu. Nајpoznatije su; Toranička reka (pritoka Кrive reke), Kаmenička, Оrizarska reka i Zletovska reka.

Vegetacija[uredi VE | uredi]

Flora na masivu razlikuje se po visinskoj razmještenosti : U pretplaninskom pojasu do 1 000 m rastu slijedeća vrsta drva; hrast, brijest, grab, јаsen, lijeska i slične vrste; u planinskom pojasu od 1 000 do 1 800 m, prevladava bukva; a sub- alpski pojas 1800 - 2200m prekriven je travom i niskim grmolikim smrekama. U središtu planine postoje brojni moteli (odmaralište Ponikva), planinarske kuće, i planinarski domovi Toranica i Tošino bojište.

Veći gradovi u podnožju Osogovskih planina su Kočani i Kriva Palanka u Makedoniji, i Ćustendil u Bugarskoj.

Podrijetlo imena[uredi VE | uredi]

Po predaji planina nosi ime saskog podrijetla, osogovo je staro germanska složenica od riječi; osso: bog i gov: mjesto, dakle to znači: Božje mjesto. Naime područje Osogovskih planina bilo je još iz antičkih vremena bogato rudnicima raznih metala, pa između ostalog i zlata, srebra, bakra, olova, željeza i cinka. To je u XIII st privukle Sase, koji su došli obnoviti eksploataciju ruda u Osogovskim planinama, njihovo najpoznatije stanište bilo je mjesto Kratovo, ali bilo ih je i u Zletovu, Krivoj Palanci i drugim mjestima, o čemu svjedoče brojni toponimi saskog podrijetla.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Osogovska regija