Strumica

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Strumica. Za druga značenja, pogledajte Strumica (razdvojba).
Strumica
Струмица
Strumica
Osnovni podaci
Država Flag of Macedonia.svg Makedonija
Općina Općina Strumica
Stanovništvo 35 311 (2002)
Površina 392 km²
Gustoća stanovništva 114/km²
Visina 256 m
Koordinate 41°26′N 22°38′E / 41.433°N 22.633°E / 41.433; 22.633Koordinate: 41°26′N 22°38′E / 41.433°N 22.633°E / 41.433; 22.633
Poštanski broj 2400
Pozivni broj 034
Registarska oznaka SR
Gradonačelnik Zoran Zaev
Službena stranica www.strumica.gov.mk
Karta
Strumica na karti Makedonija
Strumica
Strumica

Položaj grada na karti Makedonije

Strumica (makedonski: Струмица, grčki: Στρούμιτσα ili Στρώμνιτσα, turski: Ustrumca) grad je na jugoistoku Republike Makedonije, blizu graničnog prijelaza s Bugarskom (Novo Selo - Petrič). Sjedište je istoimene općine Strumica. Grad nosi ime po rijeci Strumici, koja teče kroz njega.

Porijeklo toponima[uredi VE | uredi]

Naselje se prvi put spominje u spisima iz 2. stoljeća p. n. e. pod grčkim imenom Astraîon[1]. U rimsko je doba poznato po nazivu Tiveriopolis.

Današnje ime Strumica slavenskog je porijekla. Grčko ime Στρωμνιτσα (Stròmnitsa) rabilo se za bizantinske uprave, dok se za Otomanskog carstva naselje zvalo Ustrumca.

Povijest[uredi VE | uredi]

Rimsko termalno kupalište Bansko

Strumica je u 9. stoljeću potpala pod vlast Prvog bugarskog carstva, koja je trajala do 1014. godine. Nakon bitke kod Kleidona, ponovno je pod vlašću Bizanta. Godine 1395. zauzeli su je Turci, pod čijom je vlašću ostala sve do Balkanskih ratova. Po statistikama Otomanskog carstva iz 1873. godine Strumica je imala 2 400 domaćinstava sa 3 300 muslimana i 3 120 slavenskih kršćana.[2]

U Strumici je 1895 osnovan revolicionarni odbor VMRO-a od strane jednog od povijesnih vođa VMRO-a Hriste Tatarčeva. 1897. godina Strumica je došla pod upravu novoustanovljene Bugarske pravoslavne crkve - Bugarskog Egzarhata. Popis stanovništva izvršen tri godine poslije pokazao je uspješnost djelovana Egzarhata, jer se stanovništvo izjasnilo ovako: 6 100 Bugara, 3 100 Turaka i 700 Židova.[3]

Za vrijeme Prvog balkanskog rata grad je oslobođen od Turaka i slijedećih šest godina bio je u sastavu Bugarske. Nakon Bugarskog poraza u Prvom svjetskom ratu, i potpisivanja Mirovnog ugovora iz Neuillya 1919., Bugarska je bila prisiljena ustupiti Strumicu ( i okolicu) novoustanovljenoj Kraljevini SHS kasnijoj Jugoslaviji. Bugari su okupirali Strumicu i za Drugog svjetskog rata. Od 1944. Strumica je oslobođena od strane partizanskih jedinica, i nakon toga se nalazi u sastavu Jugoslavije sve do 1991. kada postaje dijelom novoustanovljene Republike Makedonije. Današnja Strumica je jedan od najznačajnijih makedonskih gradova.

Manastir Sv. Bogorodice Veljuse

Gradske znamenitosti[uredi VE | uredi]

  • Manastir sv. Bogorodice Veljuse (osnovan 1080.)
  • Crkva Sv.Leontija u selu Vodača
  • Džamija Orta
  • Crkva četrdeset svetih mučenika iz Sebastea
  • Carevi kuli (Strumičko Kale)
  • Strumin grob kod sela Banica
  • Rimsko termalno kupalište Bansko iz III st. IV st.
  • Gradište (Bansko) -ostatci utvrde
Sjeverni toranj na lokalitetu Carevi kuli
Strumin grob

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Strumica je centar bogatog poljoprivrednog kraja. U gradu je razvijena industrija, rade dvije tekstilne tvornice (dd Edinstvo i dd Geras Cunev) tvornica sanitarne keramike Sankeram, Vinarija, pored grada je rudnik kalcij karbonata.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Po popisu iz 2002. nacionalni sastav stanovništva u gradu bio je.

Poznati sugrađani[uredi VE | uredi]

Zbratimljeni gradovi[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Branigan, Keith. Lexicon of the Greek and Roman cities and place names in antiquity, ca. 1500, Adolf M. Hakkert. ISBN 9025609856,1992. Text says: "Unlocated town in Macedonia, also called Astraion, mentioned by Ptolemy and Pliny"
  2. „Македония и Одринско. Статистика на населението от 1873 г.“ Македонски научен институт, София, 1995, стр.186-187.
  3. Васил Кънчов. „Macedonia. Ethnography and statistics“. Sofia, 1900.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]