Kumanovo

Izvor: Wikipedija

Kumanovo Куманово
Osnovni podaci
Država	Makedonija
Općina	Kumanovo
Stanovništvo	105.484 (2002)
Površina	509,48 km²
Gustoća stanovništva	207,04/km²
Visina	340 m
Koordinate	42°13′N 21°7′E / 42.217°N 21.117°E / 42.217; 21.117Koordinate: 42°13′N 21°7′E / 42.217°N 21.117°E / 42.217; 21.117
Poštanski broj	1300
Pozivni broj	(389) 031
Registarska oznaka	КУ
Gradonačelnik	Zoran Damjanovski
Službena stranica	http://www.kumanovo.gov.mk
Karta
Kumanovo Položaj grada na karti Makedonije

Kumanovo je grad koji se nalazi na sjeveru Republike Makedonije, na važnom križanju puteva, između Srbije (sjever), Bugarske (istok) i Grčke (jug).

Grad Kumanovo ima oko 80 000 stanovnika (1996.), i po veličini je treći grad u Makedoniji, a općina Kumanovo (ta teritorijalna podjela odgovara hrvatskom pojmu "županija") ima oko 110 naseljenih mjesta sa ukupno 130 000 stanovnika i najveća je u Makedoniji.

Sadržaj 1 Povijest 2 Kultura 3 Gospodarstvo 4 Gradovi prijatelji 5 Vanjske poveznice

[uredi] Povijest

U 11. stoljeću, na valu velikih provala nomadskih azijskih plemena na teritorij Bizanta (Istočno rimsko carstvo) kroz ove krajeve provaljuju i Pečenezi, Uzi, i Kumani, po ovim posljednjima je najvjerovatnije Kumanovo i dobilo ime. Kumanovo se kao naselje spominje već 1519. godine, tada je bilo samo selo u tzv - Nagoričkoj nahiji (Otomanski teritorijalni ustroj), koja je pak spadalo u Ćustendilski sandžak. U to doba Kumanovo je kao naselje imalo samo 52 obitelji/kuća sa oko 300 stanovnika. Na prijelazu iz 16. u 17. stoljeće Kumanovo je preraslo u grad i postalo administrativni centar - Kumanovske nahije. U XVII st. grad postaje sjedište velike pobune protiv otomanske vlasti za vrijeme Karpoševog ustanka (1689.). Nakon slamanja otpora, otomanske vlasti poduzele su velike represalije nad lokalnim stanovništvom ( pogubljenja, masovna preseljenja ), tako da su i grad i njegova okolica pali u stagnaciju, koja je trajala gotovo čitavo XVIII st. Mnogi stanovnici potražili su utočište u vrlo dalekim krajevima; Vojvodina, Ukrajina, Mađarska, na to podsjećaju toponimi naselja koje su osnovali u doseljenim krajevima.

Razvitak Kumanova, vezan je uz njegovu stočnu tržnicu - Tumbu, koja je inače i bila sinonim za sam grad (nalazila se u centru grada). Nagli razvoj te tržnice počeo je dolaskom željeznice u grad 1888. , kada se moglo organizirati i prevoženje veće količine stoke, ili stočnih sirovina, koža, vune. Uz tu tržnicu rastao je i grad. Na početku XX st. pored Kumanova, ( 23. listopada, 1912.), odigrala se jedna od presudnih bitaka Prvog balkanskog rata - Kumanovska bitka, u kojoj je Srpska vojska, pod komandom generala Radomira Putnika, odbacila otomanske snage i nakraju ih natjerala u povlačenje. Nakon toga Kumanovo je kao i ostali dio Makedonije dospio pod vlast Srbije.

U toku Prvog svjetskog rata, Kumanovo je bilo pod vlašću Bugarske ( 1914. - 1918.), a po završetku rata, pod vlašću Kraljevne SHS i Kraljevine Jugoslavije.

Za Drugog svjetskog rata, Kumanovo ponovo dolazi pod vlast Bugarske (1941. - 1944.). Otpor bugarskoj okupaciji u Kumanovu i okolici, počeo je vrlo rano, već 11. listopada, 1941. pod vodstvom Hristijana Karpoša. Poslije početnih uspjeha otpora, ustanak je naglo zamro, zbog vrlo odlučnih bugarskih mjera, strijeljanja, uhićenja i prisilnih deportacija u koncentracijske logore (unutar Bugarske), velikog dijela stanovništva. Ustanak se ponovno razbuktao tek 1943. godine.

Po kapitulaciji Bugarske 1944., Kumanovo ulazi u sastav novoosnovane FNRJ, kasnije SFRJ. Od 1992. Kumanovo se nalazi u sastavu neovisne Republike Makedonije.

[uredi] Kultura

U gradu koji je relativno novijeg datuma, značajni objekti su; Eski džamija ( izgrađena 1751. ) , crkva Sv. Nikole ( podignuta 1851. na mjestu starije manje crkvice istog imena) od strane Andreja Damjanova, makedonskog graditelja.

• Okolica Kumanova ima puno značajnije spomenike, najznačajniji je svakako crkva Sv. Georgi( XI-XIV st. ) u gradiću Staro Nagoričane, samostan Karpino( XVI - XIX st.), blizu sela Orah, te samostanska crkva Uzačašća Marijina u selu Matejče, crkvica Sv. Petka u selu Mlado Nagoričane.
• Okolica Kumanova prepuna je tragova života iz najstarijih vremena . Najznačajnija nalazišta su; Gradište iz brončanog doba( blizu sela Pelince ) , neolitska naseobina ( pokraj sela Mlado Nagoričino), rimsko groblje Drezga ( pored sela Lopate ).
• Pored Kumanova, na lokaciji Zebrnik (kod sela Mlado Nagoričino), nalazi se spomenik srpskim vojnicima, palim u Kumanovskoj bitci za Prvog balkanskog rata.
• Veliko otkriće priredio je arheolog Jovica Stankovski , otkrivši 2001.g. 4 000 g. staru megalitsku astronomskuobservatoriju na nalazištu Kokino, oko 30 km sjeveroistočno od Kumanova. Njegovo otkriće prihvatili su i relevatni znanstveni krugovi, američka NASA, smjestila je njegovu observatoriju na četvrto mjesto sličnih nalaza ( iza Stonehenge itd.).

[uredi] Gospodarstvo

Kumanovo se je značajnije počelo razvijati tek od XIX st. kada je kroz njega prošla željeznička pruga( 1888.) barona Hirscha, Solun - Skopje - Beograd. Tada je postao regionalni trgovački i zanatski centar, a i broj stanovnika mu se ubrzano uvećavao. Nagli industrijski razvoj grad je doživio u drugoj polovici 20 stoljeća. U gradu djeluje ; duhanska, metalna, drvna, tekstilna i obućarska industrija. I dan danas je prilično jak industrijski centar i administrativno - trgovačko sjedište poljoprivredno-stočarskog kraja.

[uredi] Gradovi prijatelji

• Bijeljina, Bosna i Hercegovina
• Plovdiv, Bugarska
• Varaždin, Hrvatska

[uredi] Vanjske poveznice

• Službene stranice općine Kumanovo
• Megalitski observatorij Kokino
• Kumanovski Jazz festival
• Kumanovo na kanadskim stranicama