Popis:Jezične porodice i jezici: Afrazijski jezici – Austroazijski jezici

Izvor: Wikipedija

Afrazijski jezici (374)[uredi | uredi kôd]

Nekada semitsko-hamitski (374; prije 375)

Berberski[uredi | uredi kôd]

(25; 26 s guančijem)

a. Istočni[uredi | uredi kôd]

(3) Libija, Egipat:

a1. Awjila-Sokna (2): awjilah, sawknah,
a2. Siwa (1): siwi.

b. Guanči[uredi | uredi kôd]

(1), Kanarski otoci: guanči (gunche)

c. Sjeverni[uredi | uredi kôd]

(17) Libija, Alžir, Tunis i Maroko:

c1. Atlaski (3): judeo-berberski, tachelhit, središnji shilha,
c2. Kabyle (1): kabyle,
c3. Zenati (12):
a. Istok (3): ghadamès, nafusi, sened,
b. Ghomara (1):ghomara,
c. Mzab-Wargla (4): tagargrent, taznatit, tougourt, tumzabt.
d. Riff (2): Senhaja de srair, tarifit,
e. Shawiya (1): tachawit,
f. Tidikelt (1): tidikelt tamazight,
chenoua,

d. Tamasheq[uredi | uredi kôd]

(4), Alžir, Niger, Mali:

d1. Sjeverni (1) : tahaggart tamahaq,
d2. Južni (3): kidal tamasheq, tayart, tewellemet.

e. Zenaga[uredi | uredi kôd]

(1), Mauritanija: zenaga

Čadski (195)[uredi | uredi kôd]

a. Biu-Mandara[uredi | uredi kôd]

(78), Nigerija, Kamerun:

a1. A (64):
a. A.1 (5)
a1. Istočni (3): boga, ga'anda, hwana,
a2. Zapadni (2): jara, tera,
b. A.2 (8):
b1. 1 (4): bura-pabir, cibak, kofa, putai,
b2. 2 (3): huba, središnji marghi, južni marghi,
nggwahyi,
c. A.3 (4): bana, hya, kamwe, psikye,
d. A.4 (10):
d1. Lamang (3): hdi, lamang, vemgo-mabas,
d2. Mandara vlastiti (7):
a. Glavda (5): cineni, dghwede, glavda, guduf-gava, gvoko,
b. Mandara (1): wandala,
c. Podoko (1): parkwa,
e. A.5 (18): baldemu, cuvok, dugwor, južni giziga, sjeverni giziga, iako, mafa, matal, mbuko, mefele, merey, sjeverni mofu, mofu-gudur, moloko, muyang, vame, wuzlam, zulgo-gemzek.
f. A.6 (1): sukur,
g. A.7 (6): buwal, daba, gavar, mazagway, mbedam, mina,
h. A.8 (12): bacama, bata, fali, gude, gudu, holma, jimi, ngwaba, nzanyi, sharwa, tsuvan, zizilivakan,
a2. B (13):
a. B.1 (10):
a1. Buduma (1): buduma,
a2. Jina (2): jina, majera,
a3. Kotoko vlastiti (6):
a. Sjever (4): afade, malgbe, maslam, mpade,
b. Jug (2): lagwan, mser,
jilbe,
b. B.2 (3): mbara, musgu, muskum,
a3. C (1) :gidar,

b. Istočni[uredi | uredi kôd]

(36), Čad:

b1. A (17):
a. A.1 (9):
a1. 1 (4): mire, ndam, somrai, tumak,
a2. 2 (4): boor, gadang, miltu, sarua,
buso,
b. A.2 (6):
b1. 1 (3): kimré, lele, nancere,
b2. 2 (3): gabri, kabalai, tobanga,
c. A.3 (2): kera, kwang,
b2. B (19):
a. B.1 (14):
a1. 1 (8): bidiyo, dangaléat, jonkor bourmataguil, mabire, mawa, migaama, mogum, ubi,
a2. 2 (6): birgit, kajakse, masmaje, mubi, toram, zirenkel.
b. B.2 (1): mukulu,
c. B.3 (4): barein, saba, sokoro, tamki,

c. Masa[uredi | uredi kôd]

(8), Čad, Kamerun: herdé, marba, masana, mesme, musey, ngete, pévé, zumaya.

d. Zapadni[uredi | uredi kôd]

(73), Nigerija:

d1. A (43):
a. A.1 (2): gwandara, hausa,
b. A.2 (21):
b1. Bole (14):
a. Bole vlastiti (12): beele, bole, deno, galambu, gera, geruma, giiwo, kholok, kubi, maaka, ngamo, nyam,
b. Karekare (1): karekare,
bure,
b2. Tangale (7):
a. Dera (1): dera,
b. Tangale vlastiti (6): kushi, kutto, kwaami, pero, piya-kwonci, tangale,
c. A.3 (12):
c1. Angas Proper (11):
a. 1 (6): cakfem-mushere, jorto, kofyar, miship, mwaghavul, ngas,
b. 2 (5): goemai, koenoem, montol, pyapun, tal,
c2. Yiwom (1): yiwom,
d. A.4 (7):
d1. Fyer (2): fyer, tambas,
d2. Ron vlastiti (5): duhwa, kulere, mundat, ron, sha,
daza,
d2. B (29):
a. B.1 (5):
a1. Bade vlastiti (3): bade, ngizim, teshenawa,
a2. Duwai (1): duwai,
auyokawa,
b. B.2 (10): ajawa, ciwogai, diri, kariya, mburku, miya, pa'a, siri, warji, zumbun.
c. B.3 (14):
c1. Boghom (3): boghom, kir-balar, mangas,
c2. Istočni (1): jimi,
c3. Guruntum (4): guruntum-mbaaru, ju, tala, zangwal,
c4. Zaar vlastiti (5): geji, polci, saya, zari, zeem,
dass,
luri,

Egipatski (1)[uredi | uredi kôd]

koptski, Egipat:
Egipatski, †

Kušitski (45; prije 47)[uredi | uredi kôd]

a. Centralni[uredi | uredi kôd]

(4; prije 5 jezika) Etiopija, Eritreja:

a1. Istočni (1): xamtanga;
a2. Sjeverni (1): bilen,
a3. Južni (1; prije 2): awngi. Izgubio status jezika: kunfal,
a4. Zapadni (1): qimant,

b. Istočni[uredi | uredi kôd]

(33; prije 34 jezika), Etiopija, Somalija, Kenija:

b1. Dullay (3): bussa, gawwada, tsamai,
b2. Brdski istočnokušitski (Highland) (7): alaba, burji, gedeo, hadiyya, kambaata, libido, sidamo,
b3. Konso-Gidole (2): dirasha, konso (komso),
b4. Oromo (5; prije 6): istočni oromo, južni oromo (borana-arsi-guji oromo), orma, oromiffa (zapadni centralni oromo), sanye (waata). Izgubio status jezika: garreh-ajuran.
b5. Rendille-Boni (2): boni, rendille,
b6. Saho-Afar (2): afar, saho,
b7. Somalski (6): dabarre, garre, jiiddu, maay, somalski, tunni,
b8. Zapadni Omo-Tana (4): arbore, baiso, daasanach, el molo,
b9. Yaaku (1): yaaku
boon.

c. Sjeverni[uredi | uredi kôd]

(1), Sudan: bedawi.

d. Južni[uredi | uredi kôd]

(7), Tanzanija, Kenija: aasáx, alagwa, burunge, dahalo, gorowa, iraqw, kw'adza.

Omotski (29; prije 28)[uredi | uredi kôd]

a. Sjeverni[uredi | uredi kôd]

(24), Etiopija:

a1. Dizoid (3): dizi, nayi, sheko,
a2. Gonga-Gimojan (17):
a. Gimojan (13):
a1. Janjero (1): yemsa,
a2. Ometo-Gimira (12):
a. Chara (1): chara,
b. Gimira (1): bench,
c. Ometo (10):
c1. Centralni (7; prije 5): dorze, melo, oyda, wolaytta; izgubio status jezika: gamo-gofa-dawro, podijeljen na 3 novopriznata jezika. Novopriznati: gamo, gofa, dawro;
c2. Istok (3): kachama-ganjule, koorete, zayse-zergulla (zaysete )
c3. Zapad (1): basketo,
male,
b. Gonga (4):
b1. Centralni (1): anfillo,
b2. Sjever (1): boro (Borna)
b3. Jug (2): kafa, shekkacho,
a3. Mao (4):
a. Istok (1): bambassi,
b. Zapad (3): ganza, hozo, seze,

b. Južni[uredi | uredi kôd]

(5; prije 4), Etiopija: aari, dime, hamer-banna, karo; novopriznati: gayil,

Semitski (78; prije 77)[uredi | uredi kôd]

a. Centralni[uredi | uredi kôd]

(57) Irak, Izrael, Gruzija, Sirija, Iran:

a1. Aramejski (19):
a. Istočni (17):
a1. Centralni (14):
a. Sjeveroistočni (12): aramejski talmudski, bijil novoaramejski, bohtan novoaramejski, hulaulá, hértevin, kildani (novokaldejski), koy sanjaq surat, lishán didán, lishana aturaya, lishana deni, lishana didán, senaya.
b. Sjeverozapadni (2): mlahsö, turoyo,
a2. Mandaic (2): klasični mandi (†), mandi,
sirski,
b. Zapadni (2): samarijanski aramejski, zapadni novoaramejski (maalula)
a2. Južni (38):
a. Arapski jezici (35) Arapski poluotok, sjeverna Afrika: arapski (33 različitih arapskih jezika): alžirski arapski, baharna arapski, cipriotski arapski, čadski arapski, dhofari arapski, egipatski arapski, hadrami arapski, hassaniyya, hijazi arapski, istočnoegipatski bedawi arapski, judeoirački arapski, judeojemenski arapski, judeomarokanski arapski, judeotripolitanski arapski, judeotuniski arapski, južnojemenski arapski, južnolevantinski arapski, libijski arapski, marokanski arapski, mezopotamski arapski, najdi arapski, omanski arapski, saharski arapski, saidi arapski, shihhi arapski (shihuh), sjevernojemenski arapski, sjevernolevantinski arapski, sjevernomezopotamski arapski, standardni arapski, sudanski arapski, tadžički arapski, tuniski arapski, uzbečki arapski i zaljevski arapski; malteški
b Kanaanitski jezici (3) Izrael, Palestina: starohebrejski (†), hebrejski, samarijanski hebrejski.

b. južni[uredi | uredi kôd]

(20),

b1. Etiopski (14 jezika):
a. Sjeverni (3): geez (†), tigré, tigrigna; dahalik.
b. Južni (12):
b1. vanjski (6):
a. nn-skupina (2): gafat, kistane,
b. tt-skupina (4): inor, mesmes, mesqan, sebat bet gurage,
b2. Transverzalni (6):
a. Amharski-Argobba (2): amharski (etiopski), argobba,
b. Harari-Istočni Gurage (4): harari, silt'e, wolane, zay
b2. Južnoarapski (6 jezika) Jemen, Oman: bathari, harsusi, hobyót, mehri, shehri, sokotranski (soqotri).

Neklasificirani[uredi | uredi kôd]

(1) Etiopija: birale.

Andamanski jezici (13)[uredi | uredi kôd]

Andamani, Indija:

Velikoandamanski[uredi | uredi kôd]

(10)

a. Centralni (6):a-pucikwar, aka-bea, aka-kede, aka-kol, akar-bale, oko-juwoi.
b. Sjeverni (4): aka-bo, aka-cari, aka-jeru, aka-kora,

Južnoandamanski[uredi | uredi kôd]

(3): jarawa, önge, sentinel.

Australijski jezici (264)[uredi | uredi kôd]

Australija.

Bunaban (2)[uredi | uredi kôd]

bunaba, gooniyandi.

Daly (19; prije 18)[uredi | uredi kôd]

a. Bringen-Wagaydy (12):
a1. Bringen (7): maridan, maridjabin, marimanindji, maringarr, marithiel, mariyedi, marti ke,
a2. Wagaydy (5): ami, giyug, manda, maranunggu, wadjiginy.
b. Malagmalag (4):
b1. Daly vlastiti (2): kamu, madngele,
b2. Malagmalag vlastiti (2): mullukmulluk, tyaraity,
c. Marriammu (1): Marriammu (novopriznat)
d. Murrinh-Patha (2): murrinh-patha, nangikurrunggurr,

Djamindjungan (2)[uredi | uredi kôd]

djamindjung, nungali.

Djeragan (3)[uredi | uredi kôd]

gadjerawang, kitja, miriwung.

Garawa (1)[uredi | uredi kôd]

garawa.

Giimbiyu (3)[uredi | uredi kôd]

erre, mangerr, urningangg.

Gunwinggu (24)[uredi | uredi kôd]

a. Burarran (4): burarra, djeebbana, guragone, nakara,
b. Djauanic (1): djauan,
c. Enindhilyagwa (3): anindilyakwa, ngandi, nunggubuyu,
d. Gagudjuan (1): gagadu,
e. Gungaraganyan (1): kungarakany,
f. Gunwinggic (2): gunwinggu, kunbarlang,
g. Mangarayic (1): mangarayi,
h. Maran (3):
h1. Alawic (1): alawa,
h2. Mara (2): mara, wandarang,
i. Ngalkbun (1): ngalkbun,
j. Rembargic (2): ngalakan, rembarunga,
k. Wagiman (1): wageman,
l. Warayan (1): waray,
m. Yangmanic (3): dagoman, wardaman, yangman.

Laragiya (1)[uredi | uredi kôd]

laragia

Limilngan-Wulna (2)[uredi | uredi kôd]

limilngan, wulna.

Nyulnyul (9)[uredi | uredi kôd]

bardi, djawi, dyaberdyaber, dyugun, nimanbur, nyigina, nyulnyul, warrwa, yawuru.

Pama-Nyunga (178)[uredi | uredi kôd]

a. Arandic (6): alyawarr, andegerebinha, anmatyerre, istočni arrernte, kaytetye, zapadni arrarnta,
b. Baagandji (2): bandjigali, darling,
c. Bandjalangic (1): bandjalang,
č. Dyangadi (2): dyangadi, nganyaywana,
ć. Dyirbalic (3): dyirbal, nyawaygi, warrgamay,
d. Flinders Island (1): flinders island,
dž. Galgadungic (2): kalkutung, yalarnnga,
đ. Gumbaynggiric (1): kumbainggar,
e. Guugu-Yimidhirr (2): barrow point, guguyimidjir,
f. Kala Lagaw Ya (1): kala lagaw ya,
g. Karnic (11):
g1. Karna (6): dieri, dirari, ngamini, pirlatapa, yandruwandha, yawarawarga,
g2. Ngura (1): ngura,
g3. Palku (4): arabana, pitta pitta, wanggamala, wangganguru,
h. Lardil (1): lardil,
i. Maric (12): bidyara, biri, gangulu, gugu badhun, gungabula, gunya, guwamu, kunggari, mandandanyi, margany, wadjigu, warungu,
j. Mbara (1): mbara,
k. Muruwaric (1): muruwari,
l. Ngarinyeric-Yithayithic (1): narrinyeri,
lj. Paman (43):
lj1. Centralni Pama (1): kunjen,
lj2. Obalni Pama (Coastal pama) (1): gugubera,
lj3. Flinders Pama (1): gugadj,
lj4. Lamalamic (2): lamu-lamu, umbuygamu,
lj5. Mayabic (3): mayaguduna, maykulan, ngawun,
lj6. Mbariman (2): gugu warra, mbariman-gudhinma,
lj7. Središnji Pama (Middle Pama) (15): ayabadhu, kuku-mangk, kuku-mu'inh, kuku-muminh, kuku-ugbanh, kuku-uwanh, pakanha, wikalkan, wik-epa, wik-iiyanh, wik-keyangan, wik-me'anha, wik-mungkan, wik-ngathana, wikngenchera,
lj8. Norman Pama (4): areba, gurdjar, kunggara, kuthant,
lj9. Sjeveroistočni Pama (3): kanju, kuuku-ya'u, umpila,
lj10. Sjeverni Pama (4): alngith, atampaya, leningitij, uradhi,
lj11. Rarmul Pama (2): aghu tharnggalu, thaypan,
lj12. Južni Pama (2): mbabaram, wamin,
lj13. Umbindhamuic (1): umbindhamu,
lj14. zapadni Pama (1): thayore,
lj15. Yir Yoront (1): yir yoront,
m. Jug-Zapad (52):
m1. Obalni Ngayarda (6): kariyarra, kurrama, martuyhunira, ngarluma, nhuwala, yindjibarndi,
m2. Dhalandji (2): dhalandji, pinigura,
m3. Unutrašnji Ngayarda (Inland) (7): dhargari, djiwarli, ngarla, nyamal, panytyima, tjurruru, wariyangga,
m4. Kanyara (2): bayungu, burduna,
m5. Malgana (1): malgana,
m6. Mangala (1): mangala,
m7. Marngu (2): karadjeri, nyangumarta,
m8. Mirning (2): kalarko, ngadjunmaya,
m9. Ngarga (2): warlmanpa, warlpiri,
m10. Ngumbin (5): gurinji, jaru, mudbura, ngarinman, walmajarri,
m11. Nijadali (1): nijadali,
m12. Nyungar (1): nyunga,
m13. Wadjari (2): badimaya, wajarri,
m14. Wati (11): antakarinya, kokata, kukatja, martu wangka, ngaanyatjarra, pini, pintiini, pintupi-luritja, pitjantjatjara, wanman, yankunytjatjara,
m15. Wirangu (1): wirangu,
m16. Yinggarda (2; prije 1): Nhanda (novopriznat), yinggarda,
m17. Yura (4; prije 5): adynyamathanha, banggarla, guyani, nugunu; Izumrli: narungga.
n. Tangic (3): ganggalida, kayardild, nyangga,
nj. Wagaya-Warluwaric (Warluwara-Thawa) (3): wagaya, warluwara, yindjilandji,
o. Waka-Kabic (4):
o1. Kingkel (1): bayali,
o2. Miyan (2): wakawaka, wuliwuli,
o3. Than (1): gureng gureng,
p. Warumungic (1): warumungu,
q. Wiradhuric (3): gamilaraay, wangaaybuwan-ngiyambaa, wiradhuri,
r. Worimi (2): awabakal, worimi,
s. Yalandyic (3): djangun, kuku-yalanji, muluridyi,
š. Yanyuwan (1): yanyuwa,
t. Yidinic (2): dyaabugay, yidiny,
u. Yugambal (1): yugambal,
v. Yuin (2): dhurga, thurawal,
w. Yuulngu (10)
w1. Dhangu (2): dhangu, jarnango (yan-nhangu)
w2. Dhuwal (6): dayi, dhuwal, djambarrpuyngu, gumatj, gupapuyngu, ritarungo,
w3. Djinang (2): djinang, djinba,

Tiwi (1)[uredi | uredi kôd]

tiwi.

Umbugarla-Ngumbur (2)[uredi | uredi kôd]

ngurmbur, umbugarla.

West Barkly (3)[uredi | uredi kôd]

djingili, gudanji, wambaya.

Worora (7)[uredi | uredi kôd]

gambera, kwini, miwa, ngarinyin, wilawila, worora, wunambal.

Yiwaidja (7)[uredi | uredi kôd]

amarag, garig-ilgar, iwaidja, manangkari, margu, maung, wurrugu

Austroazijski jezici[uredi | uredi kôd]

(169)

Mon-khmerski jezici (147)[uredi | uredi kôd]

Indokina

A) Aslijski (asli)[uredi | uredi kôd]

Ukupno (18) Malajski poluotok i jedan u Tajlandu:

a. Jah Hut (1): jah hut,
b. sjevernoaslijski (8):
Chewong (1): Cheq Wong (chewong),
istočni (4): batek, jehai, minriq, mintil,
Tonga (1): tonga.
zapadni (2): kensiu, kintaq,
c. Senojski jezici (Senoi) (5): lanoh, sabüm, semai, semnam, temiar.
d. južnoskijski (4): besisi (mah meri), semaq beri, semelai, temoq,

B) istočni mon-kmerski[uredi | uredi kôd]

(67) Tajland, Kambodža, Vijetnam, Laos:

a) Bahnarski jezici[uredi | uredi kôd]

(40) jezika. Vijetnam, Kambodža, Laos:

a1. Centralni (6): alak, bahnar, kaco', lamam, romam, tampuan,
a2. sjeverni (14):
a. istočni (3):
a1. Cua-Kayong (2): cua, kayong,
a2. Takua (1): takua,
b. Zapadni (10):
b1. Duan (1): halang doan,
b2. Jeh-Halang (2): halang, jeh,
b3. Rengao (1): rengao,
b4. Sedang-Todrah (4):
a. Sedang (2): hre, sedang,
b. Todrah-Monom (2): monom, todrah,
talieng,
trieng.
katua,
a3, južni (9);
a. Sre-Mnong (6):
a. Mnong (4):
a1. istočni mnong (1): istočni mnong
a2. južni-centralni mnong (3): kraol, centralni mnong, južni južni mnong
b. Sre (2): koho, maa,
b. Stieng-Chrau (2): chrau, bulo stieng
budeh stieng
a4. zapadni (11):
a. Brao-Kravet (4):kavet (kravet), kru'ng 2, lave, sou,
b. Laven (1): laven,
c. Nyaheun (1): nyaheun,
d. Oi-The (5): jeng, oy, sapuan, sok, the,
b) Katu[uredi | uredi kôd]

(19), Laos, Tajland, Vijetnam:

b1. centralni (Ta’oih) (5): ir, kataang, ong, donji ta'oih, gornji ta'oih.
b2. istočni Katuic (8):
a. Kaseng (1):kasseng,
b. Katu-Pacoh (5): istočni katu, zapadni katu, pacoh, phuong, tareng.
c. Ngeq-Nkriang (2): khlor, ngeq,
b3. zapadni (6):
a. Brou-So (4): istočni bru, zapadni, khua, ,
b. Kuay-Nheu (1): kuy,
c. Kuay-Yoe (1): nyeu,
c) Khmerski[uredi | uredi kôd]

(2), kambodža i Tajland: sjeverni ili khmer lue i središnji

d) pear[uredi | uredi kôd]

(6) Kambodža:

d1. istočni (1): pear,
d2. zapadni (5):
a. Chong (2):chong, sa'och,
b. Samre (2): samre, somray, .
c. Suoy (1):suoy

C) Mon[uredi | uredi kôd]

(2) Tajland, Burma:

mon,

D) Nikobarski[uredi | uredi kôd]

(6) Nikabari:

d1. Car (1): car,
d2. Chowra-Teressa (2): chaura, teressa.
d3. velikonikobarski (1): južnonikobarski,
d4. Nancowry (1): centralnonikobarski,
d5. Shom Peng (1): shom peng,

E) Sjeverni mon-kmerski[uredi | uredi kôd]

(38) Bangladeš, Indija, Tajland, Laos, Vijetnam, Burma, Kina:

e1) Khasi (4), Bangladeš, Indija: khasi, lyngngam [lyg] (novopriznat), pnar, war.
e2) khmu (13) Laos, Vijetnam, Tajland:
a. Khao (2): bit, khao,
b. Mal-Khmu’ (7):
b1. Khmu’ (3): khmu, khuen, o'du,
b2. Mal-Phrai (3): lua', mal, pray 3,
b3. Mal-Prai (1): prai (phai)
c. Mlabri (1): mlabri,
.d. Xinh Mul (3): kháng, phong-kniang, puoc.
e3) mang (1) Vijetnam: mang.
e4) Palaunški (22), Burma, Kina, Laos, Tajland: wa novopriznat:
a. istočni (1): awa.
b. Istočnopalaunški (15):
b1. Angkujski (8): hu, kiorr, kon keu, man met, mok, samtao, tai loi, u (zove se i puman),
b2. Lametic (2): con, lamet,
b3. Wajski (Waic) (5):
a. Bulang (1): blang,
b. Lawa (2): Mae Hong Son Lawa (zapadni), Bo Luang Lawa (istočni)
c. Wa (2): parauk wa, vo wa
c. zapadnopalaunški (6):
c1. Danau (1): danau,
c2. Palaung (3): rumai palaung, shwe palaung, ruching palaung (pale)
c3. Riang (2): riang, yinchia;

F) Palyu[uredi | uredi kôd]

(2) Kina: bogan, bolyu.

G) Viet-Muong jezici[uredi | uredi kôd]

(10) Vijetnam, Laos, Tajland:

g1. Chut (3): arem, chut, maleng,
g2. Cuoi (2): hung, tho,
g3. Muong (3): bo, muong, nguôn,
g4. Thavung (1): aheu,
g5. Vietnamski (1): vijetnamski.

H) Južni monski[uredi | uredi kôd]

(1): Nyahkur

I) neklasificirani[uredi | uredi kôd]

(2) Kina: kemiehua, kuanhua.

Munda jezici (22)[uredi | uredi kôd]

Indija

A) Sjeverni (13)[uredi | uredi kôd]

a. Sjeverni
a1. Kherwari (13):
a. Mundari (7):asuri, birhor, ho, koda, korwa, munda, mundari,
b. Santali (3): mahali, santali, turi.
agariya, bijori, kodaku (koraku),
a2. Korku (1): korku,

B) južni (9)[uredi | uredi kôd]

a. Kharia-Juang (2): juang, kharia,
b. Koraput Munda (6):
b1. Gutob-Remo-Geta’ (3):
a. Geta’ (1): gata',
b. Gutob-Remo (2): bondo, bodo gadaba,
b2. Sora-Juray-Gorum (3):
a. Gorum (1): parenga,
b. Sora-Juray (2): juray, sora.

Izvori[uredi | uredi kôd]

Literatura[uredi | uredi kôd]

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]