Sudan

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Sudan. Za druga značenja, pogledajte Sudan (razdvojba).
Republika Sudan
جمهورية السودان
Džumhūrīyât as-Sūdān
Zastava Grb
Zastava Grb
Geslo
Al-nasr lana
(arapski: Pobjeda je naša)
Himna
Nahnu Jund Allah Jund Al-watan
Položaj Sudana
Glavni grad Khartoum
Službeni jezik arapski
Vlada
 - Predsjednik Omar al-Bašir
 - Predsjednik Vlade Omar al-Bašir
Neovisnost Od Egipta i Ujedinjenog Kraljevstva 1. siječnja 1956.
Površina 16. po veličini
 - ukupno 1.886.068 km2
 - % vode 5 %
Stanovništvo 29. po veličini
 - ukupno (2008.) 30.894.000
 - gustoća 16,4/km2
BDP (PKM) procjena 2005.
 - ukupno 84.755 milijardi $ (62.)
 - po stanovniku 2,522 $ (134.)
Valuta sudanska funta (10 funti = 1000 pijastera)
Pozivni broj 249
Vremenska zona UTC +3
Internetski nastavak .sd

Sudan je država u sjeveroistočnoj Africi, po površini treća na kontinentu. Na sjeveroistoku izlazi 853 km dugom obalom na Crveno more, a graniči sa sljedećim zemljama:


Zemljopis[uredi VE | uredi]

Najveći dio zemlje zauzima visoravan (300 do 1000 m) koju u smjeru sjever-jug presijeca dolina rijeke Nil koja nastaje kod Khartouma spajanjem Bijeloga i Plavoga Nila. Sve sudanske rijeke pripadaju slivu Nila i koriste se za navodnjavanje, plovidbu i kao izvor hidroenergije.

Na sjeveru zemlje nalaze se Libijska i Nubijska pustinja, gotovo bez biljnog pokrova. Na jugu se prostiru savane i tropske močvare, a na istoku, zapadu i krajnjem jugu planine. Najviša točka zemlje je 3187 m visoki Kinyeti.

Klima je na jugu tropska, a na sjeveru vruća pustinjska. Glavni ekološki problemi su erozija tla i opustinjavanje.

Povijest[uredi VE | uredi]

U starom su vijeku u dolini gornjeg Nila, na području između prvog i šestog katarakta tada zvanom i Nubija, postojala tri kušitska i meroetska kraljevstva. Na njih je velik utjecaj izvršila civilizacija Starog Egipta s kojom su se često sukobljavali, ali i trgovali i preuzimali njene kulturne stečevine.

U trećem ili četvrtom stoljeću na područje Sudana proširilo se kršćanstvo, ali sredinom 7. stoljeća sa sjevera dolazi islam koji tijekom sljedećih 1000 godina postaje dominatna vjera. Važna kraljevstva srednjovjekovnog Sudana bila su Makurija i Sennar.

Godine 1820. Sudanom je zavladao susjedni Egipat. Egipatska vlast, a osobito pokušaj ukidanja ropstva u drugoj polovici 19. stoljeća, koji su podupirale zapadne kolonijalne sile, izazvali su veliko nezadovoljstvo Sudanaca pa je 1880-ih izbila pobuna pod vodstvom Muhammada ibn Abdalle (Mahdija) koja je nakon početnih velikih uspjeha okrunjenih osvajanjem Kartuma 1885. i uspostavom države. Ipak ju, britanska ju je vojska 1898. godine ugušila. Formalno kondominij Velike Britanije i Egipta, Sudan je de facto bio pod upravom Britanaca koji su ga podijelili na napredniji arapski sjever i crnački jug koji je prepušten kršćanskim misionarima.

Godinu dana prije stjecanja neovisnosti 1956. na jugu je izbio građanski rat zbog nezadovoljstva tamošnjih kršćana hegemonijom muslimana u političkom i gospodarskom životu zemlje. Mirovni je sporazum postignut 1972. poslije 17 godina borba, ali se rat ponovno rasplamsao 1983. godine nakon što se ukinulo dogovorenu autonomiju juga i uvelo elemente šerijata u sudanske zakone. Od neovisnosti, Sudanom su uglavnom vladali vojni časnici koji su na vlast dolazili državnim udarima. Tijekom 1990-ih ovdje je svoju bazu imao Osama bin Laden. Godine 2003. sukobile su se provladine paravojne postrojbe Janjaweed i nearapski islamski gerilci u istočnoj pokrajini Darfur.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Prema popisu iz 1981. broj stanovnika iznosio je 21 milijun. Zbog građanskog rata popisi od onda nisu provođeni, a prema procjenama iz 2003. Sudan je imao 38 milijuna stanovnika. Stanovništvo brzo raste u širem području glavnoga grada Kartuma (Kartum-Omdurman-Sjeverni Kartum) u kojem živi od 6–7 milijuna ljudi, uključujući i 2 milijuna izbjeglica iz područja na jugu zemlje zahvaćenih sukobima i poljoprivrednih zona pogođenih sušom.

Sudan je snažno obilježen nazočnošću dviju različitih kulturnih tradicija – arapske muslimanske na sjeveru i crnačke na jugu. Muslimana je 75% koji se sastoje od četiri skupine. Arapsko stanovništvo čini 49% stanovnika. Uz njih žive hamitski Bedzai uz crvenomorsku obalu, nilotski Nubijci oko 8% naseljavaju nilsko priobalje na sjeveru zemlje. Na zapadu su Furi 2%. Unutar svake od njih postoje stotine etničkih, plemenskih i jezičnih skupina što iznimno otežava učinkovitu međusobnu suradnju.

Veći dio zemlje zauzimaju sjeverne pokrajine u kojima se nalazi i većina urbanih središta. Stanovništvo je ondje uglavnom muslimansko, a uz arapski govore se i mnogi domaći jezici.

Na jugu i zapadu stanovništvo iz nilotske i istocno sudanske grupe Dinke 12%, Neur 5%, Azande 3%, Bari 2,5%, Shiluk 2% i Lotuko 2% pripadaju tradicionalnim domaćim vjerovanjima ili kršćanstvu. Građanski rat koji se na ovom području vodi s kraćim prekidima od stjecanja neovisnosti 1956.. uzrokovao je gospodarsku i demografsku katastrofu.

Veći dio stanovništva koncentriran je u dolini Nila i njegovih pritoka. Osobito je velika gustoća naseljenosti u glavnom pamučnom području zemlje, sjevernom dijelu međuriječja Bijelog i Plavog Nila. Pustinjski predjeli na sjeveru i sjeverozapadu gotovo su nenaseljeni.

Osim aglomeracije glavnog grada veličinom se ističe i Port Sudan na obali Crvenog mora.

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Sudansko se gospodarstvo još uvijek velikim dijelom temelji na poljoprivredi (80% zaposlenih i 40% BDP-a), ali se u posljednjih nekoliko godina bilježi rast lake industrije, a pozitivim gospodarskim trendovima doprinosi i nedavno započeta proizvodnja nafte zahvaljujući kojoj je zemlja 1999. prvi put zabilježila višak u trgovinskoj razmjeni s inozemstvom. Glavni čimbenici koji ograničavaju rast gospodarstva su česte suše i nestabilnost zbog građanskog rata.

BDP je za 2004. procijenjen na 1900 USD po stanovniku (mjereno po PPP-u).