Prognostička karta

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Sinoptička karta Europe, listopad 1874.
Današnji izgled prognostičkih karti

Prognostička karta grafički je prikaz meteoroloških elemenata u prostoru, u nekom budućem vremenu. Prognostičke karte se danas općenito izrađuju pomoću računala, i to na način da sustav diferencijalnih jednadžbi, kojim se simulira ponašanje atmosfere tijekom vremena, svoje rezultate računanja prosljeđuje softveru za analizu i grafički prikaz. Nakon grafičke obrade, prognostičke karte se ispisuju na papir ili, češće, spremaju u digitalnom obliku pogodnom za prikaz na računalu.

Prognostičkih karata ima svakojakih, onih koje prikazuju prizemne meteorološke parametre (npr. prizemni atmosferski tlak, temperaturu na 2 metra visine, količinu akumulirane oborine tijekom određenog razdoblja i sl.), te onih koje prikazuju vrijednosti meteoroloških elemenata na visini (npr. gibanja zraka, temperaturu, geopotencijal, relativnu topografiju, vrtložnost i sl.). Visinske karte mogu biti za određenu izobarnu plohu (npr. 500hPa) ili pak prikazuju razliku nekog parametra između dvije izobarne plohe (npr. relativna topografija 1000/500 hPa).

Prognostičke karte se, također, najčešće odnose na određeni termin u budućnosti, ali mogu prikazivati i promjenu nekog meteorološkog elementa u određenom periodu. Moguće je i prikazivanje uprosječenih podataka, kako prostorno, tako i vremenski. Uz kvalitetan softver za analizu i grafički prikaz, mogućnosti su praktički neograničene. Vrlo popularan softver za ovu namjenu su GEMPAK i GrADS.

Prognostičke karte omogućuju prognostičaru da "vizualizira" ponašanje atmosfere tijekom prognoziranog razdoblja, dobije uvid o kretanju zračnih masa, kretanju frontalnih zona i baričkih sustava, promjeni količine vlage u atmosferi, da identificira područja s uzlaznim gibanjima zraka, procijeni stabilnost atmosfere, smicanje vjetra po visini i druge bitne parametre za prognozu vremena.

Prognostička karta nipošto nije potpuno točna; svaki prognostički materijal zavisi o kvaliteti prognostičkog softvera, a zbog nepoznavanja točnih početnih uvjeta i determinističkog kaosa, nijedan softver, ma koliko bio kvalitetan, nikad ne može sa 100-postotnom sigurnošću predvidjeti stanje atmosfere u budućnosti. Zbog toga, prognostičar ne smije slijepo vjerovati prognostičkoj karti, već ju uzimati samo kao nužan orijentir za postavljenje vremenske prognoze.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Prognostičke karte za područje Hrvatske: