Promet Azerbajdžana

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Baku je najveća luka na Kaspijskom jezeru

Azerbajdžan je euroazijska zemlja u području Kavkaza, koje ima izuzetno povoljan prometno-prometni položaj. Zbog toga zemlja ima izvanredne uvjete za razvoj prometa, ali je on slabije razvijen zbog stalne nestabilnosti područja. Najvažniji prometni pravac u zemlji je putevi istok-zapad, od Crnog mora do Kaspijskog jezera, i sjever-jug, od istočne Europe do Srednjeg istoka. Veoma izražen planinski karakter zemlje također znatna prepreka razvoju prometa, osobito na zapadu zemlje, gdje se pružaju veoma visoka planinska bila. Azerbajdžan ima razvijen cestovni, željeznički, zračni i vodeni promet. Najveći prometni čvor je glavni grad, Baku.

Željeznički promet[uredi VE | uredi]

Pogledati: državno poduzeće za željeznicu - Azerski Železnice Po podacima iz 1993. godine ukupna dužina željezničke mreže u domeni javnog prometa u Azerbajdžanu je bila 2.932 km, ode čega je 1.278 km elektrificirana. Ovo se odnosi na pruge širokog kolosijeka (1520 mm), osobene za zemlje bivšeg SSSRa. Ovi podaci ne uključuju industrijske i druge pomoćne pruge. Gradska željeznica razvijena je u Bakuu, gdje postoji i metro sustav. Baku i drugi veći gradovi posjeduju i tramvajski prijevoz.

Željeznička veza sa susjednim zemljama:

  • Zastava Ruske Federacije.svg Rusija - da
  • Flag of Georgia.svg Gruzija - da, trenutno izgradnja pruge standardnog kolosijeka
  • Flag of Armenia.svg Armenija - da, ali je promet u prekidu
  • Flag of Iran.svg Iran (preko enklave Nahčivan) - da, uz promjenu širine kolosijeka
  • Flag of Turkey.svg Turska (preko enklave Nahčivan) - ne, trenutno izgradnja pruge standardnog kolosijeka

Godine 2005. potpisan je sporazum između Gruzije, Turske i Azerbajdžana o izgradnji zajedničke željezničke linije Kars (Turska) - Tbilisi - Baku standardne širine kolosijeka. Gradnja ove pruge izazvala je velike političke teškoće i ogorčenost Rusije.

Cestovni promet[uredi VE | uredi]

Ukupna dužina cesta u Azerbajdžanu u 1998. godini je 24.981 km, od čega je sa tvrdom podlogom 23.057 km (najčešće u vrlo lošem stanju). Pravih autocesta nema, ali na prilazima velikim gradovima postoje bolje prometnice sa 3 i 4 trake. Posljednjih godina putna mreža se intenzivno obnavlja i širi.

Najznačajniji magistalni putevi u državi kreći od glavnog grada Bakua i idu ka:

Vodeni promet[uredi VE | uredi]

Azerbajdžan je zemlja s dugim izlazom na Kaspijsko jezero, najveće na svijetu i jedno od najprometnijih sa velikim brojem izlaznih zemalja. Ono je preko Volge, Dona i Kanala Volga-Don u vezi s otvorenim svjetskim vodama, što dodatno stvara prednosti duge obale. Najvažnije primorske luke su Baku, Sumgait i Lenkoran. Sa druge strane, unutrašnjost države ispresijecana je malim i plitkim rijekama s vrlo niskim ljetnim vodostajima, pa nema unutarnjih plovnih putova.

Plinovodi i naftovodi[uredi VE | uredi]

Zračni promet[uredi VE | uredi]

U Azerbajdžanu postoji nekoliko aviopreduzeća, od kojih je najvažnije državno poduzeće "Azerbaijan Airlines".

U zemlji postoji 69 službeno upisanih zračna luka (2007. godine), od čega 29 sa tvrdom podlogom. Sa IATA kodom je ukupno 3 aerodroma:

Međunarodna zračna luka Hejdar Alijev u Bakuu daleko je najprometniji aerodrom u Azerbajdžanu, dok su ostali aerodromi mali i povezani putem nekoliko linija samo s prijestolnicom Bakuom i Moskvom.

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Promet Azerbajdžana