Promet Azerbajdžana
Azerbajdžan je euroazijska zemlja u području Kavkaza, koje ima izuzetno povoljan prometno-prometni položaj. Zbog toga zemlja ima izvanredne uvjete za razvoj prometa, ali je on slabije razvijen zbog stalne nestabilnosti područja. Najvažniji prometni pravac u zemlji je putevi istok-zapad, od Crnog mora do Kaspijskog jezera, i sjever-jug, od istočne Europe do Srednjeg istoka. Veoma izražen planinski karakter zemlje također znatna prepreka razvoju prometa, osobito na zapadu zemlje, gdje se pružaju veoma visoka planinska bila. Azerbajdžan ima razvijen cestovni, željeznički, zračni i vodeni promet. Najveći prometni čvor je glavni grad, Baku.
Sadržaj |
Željeznički promet [uredi]
Pogledati: državno poduzeće za željeznicu - Azerski Železnice Po podacima iz 1993. godine ukupna dužina željezničke mreže u domeni javnog saobraćaja u Azerbajdžanu je bila 2.932 km, ode čega je 1.278 km elektrifikovana. Ovo se odnosi na pruge širokog kolosijeka (1520 mm), osobene za zemlje bivšeg SSSRa. Ovi podaci ne uključuju industrijske i druge pomoćne pruge. Gradska željeznica razvijena je u Bakuu, gdje postoji i metro sustav. Baku i drugi veći gradovi posjeduju i tramvajski prijevoz.
Željeznička veza sa susjednim zemljama:
Rusija - da
Gruzija - da, trenutno izgradnja pruge standardnog kolosijeka
Armenija - da, ali je saobraćaj u prekidu
Iran (preko enklave Nahčivan) - da, uz promjenu širine kolosijeka
Turska (preko enklave Nahčivan) - ne, trenutno izgradnja pruge standardnog kolosijeka
Godine 2005. potpisan je sporazum između Gruzije, Turske i Azerbajdžana o izgradnji zajedničke željezničke linije Kars (Turska) - Tbilisi - Baku standardne širine kolosijeka. Gradnja ove pruge izazvala je velike političke teškoće i ogorčenost Rusije.
Cestovni promet [uredi]
Ukupna dužina cesta u Azerbajdžanu u 1998. godini je 24.981 km, od čega je sa tvrdom podlogom 23.057 km (najčešće u vrlo lošem stanju). Pravih autocesta nema, ali na prilazima velikim gradovima postoje bolje prometnice sa 3 i 4 trake. Posljednjih godina putna mreža se intenzivno obnavlja i širi.
Najznačajniji magistalni putevi u državi kreći od glavnog grada Bakua i idu ka:
- Sjeveru - Rusija, Istočna Europa
- Zapadu - Gruzija, Crno more
- Jugu - Iran, Bliski istok
Vodeni promet [uredi]
Azerbajdžan je zemlja s dugim izlazom na Kaspijsko jezero, najveće na svijetu i jedno od najpromenijih sa velikim brojem izlaznih zemalja. Ono je preko Volge, Dona i Kanala Volga-Don u vezi s otvorenim svjetskim vodama, što dodatno stvara prednosti duge obale. Najvažnije primorske luke su Baku, Sumgait i Lenkoran. Sa druge strane, unutrašnjost države ispresijecana je malim i plitkim rijekama s vrlo niskim ljetnim vodostajima, pa nema unutarnjih plovnih putova.
Plinovodi i naftovodi [uredi]
Zračni promet [uredi]
U Azerbajdžanu postoji nekoliko aviopreduzeća, od kojih je najvažnije državno poduzeće "Azerbaijan Airlines".
U zemlji postoji 69 službeno upisanih zračna luka (2007. godine), od čega 29 sa tvrdom podlogom. Sa IATA kodom je ukupno 3 aerodroma:
- Međunarodna zračna luka Hejdar Alijev u Bakuu - GYD
- Međunarodna zračna luka Gandža u Gandža - KVD
- Međunarodna zračna luka Nahčivan u Nahčivanu - NAJ
Međunarodna zračna luka Hejdar Alijev u Bakuu daleko je najprometniji aerodrom u Azerbajdžanu, dok su ostali aerodromi mali i povezani putem nekoliko linija samo s prijestolnicom Bakuom i Moskvom.
