Hrvatski parlamentarni izbori 2024.
 |
Ovo je članak ili dio članka o političkim izborima u tijeku
ili budućim političkim izborima. Moguće su česte izmjene članka kako događaj ili produkcija napreduju. |
 Hrvatski parlamentarni izbori 2024. | ||||
|---|---|---|---|---|
| Izborna lista | glasovi | |||
| HDZ i partneri | 34,42 % | |||
| Rijeke pravde | 25,40 % | |||
| DP i partneri | 9,56 % | |||
| Možemo! | 9,10 % | |||
| Most-Suverenisti | 8,02 % | |||
| Fokus-Republika | 2,25 % | |||
| Naša Hrvatska | 1,54 % | |||
| NP Sjever | 1,22 % | |||
| Ostali | 4,47 % | |||
| ← 2020. → 2028. |
||||
Hrvatski parlamentarni izbori 2024. izbori su za jedanaesti saziv Hrvatskog sabora, održani u utorak, 16. travnja (u iseljeništvu) i srijedu, 17. travnja 2024. godine. Uslijedili su prije izbora za Europski parlament 2024. godine.
Državno izborno povjerenstvo objavilo je kako je na ove izbore do 11 sati i 30 minuta izašlo 24,18 % birača (ukupno 747 986 glasova). Time je izlaznost do 11:30 sati za gotovo trećinu veća nego na izborima 2020. godine, kada je u tom roku glasalo 18,09 % birača, ali i najveća otkad povjerenstvo objavljuje izlaznost do 11:30 sati.[1]
Izborni postupak[uredi | uredi kôd]
Bira se 151 član Sabora kako slijedi:
- Hrvatska je podijeljena na deset izbornih jedinica. U svakoj izbornoj jedinici 14 mandata proporcionalno se dodjeljuje pomoću D'Hondtove metode za ukupno 140 mandata. Primjenjuje se preferencijsko glasovanje i izborni prag od 5 %.
- Tri zastupnička mjesta biraju Hrvati izvan domovine (11. izborna jedinica).
- Osam mandata biraju pripadnici nacionalnih manjina (12. izborna jedinica).
Hrvatski sabor u rujnu 2023. donio je novi Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor koji ne mijenja postojeći izborni sustav, ali u određenoj mjeri mijenja prostorni obuhvat izbornih jedinica, slijedom čega će oko petina birača (22 %) promijeniti jedinicu u kojoj žive.[2]
Nadnevak[uredi | uredi kôd]
Izbori za novi, 11. saziv Hrvatskoga sabora održat će se u srijedu 17. travnja, odlučio je predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović koji je donio i odluku da se izbori za članove u Europski parlament iz Republike Hrvatske održe u nedjelju, 9. lipnja. U priopćenju Ureda predsjednika navodi se da je, prema Zakonu o izborima zastupnika u Hrvatski sabor, članak 5., stavak 3., dan provedbe izbora neradni dan. To je prvi puta da se izbori održavaju u srijedu,[3] dok su izbori 3. siječnja 2000. bili u ponedjeljak.[4]
Rezultati[uredi | uredi kôd]
Hrvatska demokratska zajednica je četvrti put za redom dobila najviše glasova na parlamentarnim izborima, no nije uspjela osvojiti dovoljan broj mandata za većinu u Saboru. HDZ osvaja 61 mandat, dok drugoplasirana koalicija Rijeke pravde osvaja 42 mandata i u teoriji može sastaviti vladu.
Smatra se da je za sastavljanje nove vlade ključan trećeplasirani Domovinski pokret, koji je osvojio 14 mandata.[5][6]
.jpg)
_(cropped).jpg)
Po izbornim jedinicama[uredi | uredi kôd]
| Jedinica | Glasovi | Ukupno zastupnika |
HDZ | RP | DP | Most | Možemo | NŠ | F-R | |||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| I | 230.550 | 14 | 27,65 % (5) |
24,37 % (4) |
9,29 % (1) |
7,43 % (1) |
19,87 % (3) |
0,91 % (0) |
3,44 % (0) | |||
| II | 202.854 | 14 | 35,34 % (6) |
24,83 % (4) |
11,13 % (2) |
9,07 % (1) |
8,57 % (1) |
1,16 % (0) |
2,75 % (0) | |||
| III | 211.710 | 14 | 27,56 % (5) |
36,75 % (6) |
5,06 % (0) |
3,83 % (0) |
6,24 % (1) |
12,20 % (2) |
0,85 % (0) | |||
| IV | 202.567 | 14 | 41,81 % (7) |
25,20 % (4) |
13,07 % (2) |
6,04 % (1) |
5,49 % (0) |
1,00 % (0) |
0,96 %% (0) | |||
| V | 177.190 | 14 | 42,78 % (7) |
19,57 % (3) |
19,30 % (3) |
8,48 % (1) |
3,60 % (0) |
0,42 % (0) |
0,98 % (0) | |||
| VI | 236.121 | 14 | 24,84 % (4) |
23,81 % (4) |
8,70 % (1) |
9,50 % (1) |
18,14 % (3) |
0,60 % (0) |
7,75 % (1) | |||
| VII | 194.831 | 14 | 41,31 % (7) |
25,35 % (4) |
8,64 % (1) |
6,61 % (1) |
6,93 % (1) |
0,69 % (0) |
1,64 % (0) | |||
| VIII | 205.518 | 14 | 21,28 % (4) |
33,36 % (6) |
4,02 % (0) |
5,71 % (1) |
10,24 % (1) |
15,92 % (2) |
1,88 % (0) | |||
| IX | 202.706 | 14 | 39,74 % (7) |
19,38 % (3) |
10,64 % (2) |
12,08 % (2) |
4,44 % (0) |
0,89 % (0) |
0,99 % (0) | |||
| X | 216.320 | 14 | 37,00 % (6) |
25,46 % (4) |
10,83 % (2) |
11,46 % (2) |
5,27 % (0) |
0,53 % (0) |
0,49 % (0) | |||
| Hrvatsko iseljeništvo (XI) | 40.412 | 3 | 79,45 % (3) |
— | — | 6,64 % (0) |
3,07 % (0) |
— | 0,49 % (0) | |||
| Nacionalne manjine (XII) | 8 | — | ||||||||||
| Ukupno | 2.120.779 | 151 | 34,32% (61) |
25,40% (42) |
9,56% (14) |
8,02% (11) |
9,10% (10) |
1,63% (4) |
2,25% (1) | |||
Nakon izbora[uredi | uredi kôd]
Andrej Plenković je proglasio pobjedu HDZ-a i najavio je početak sastavljanje treće HDZ-ove vlade sljedeći dan. Plenković je također čestitao drugim političkim strankama.[10] SDP-ov Peđa Grbin izjavio je kako se nadao boljem rezultatu te je najavio sastavljanje manjinske vlade.[11]
Ustavni sud je 19. travnja zaključuje da predsjednik Zoran Milanović ne može biti mandatar za sastavljanje vlade, čak i ako da ostavku. Kao razlog navodi da je Milanović sudjelovao u kampanji i time prekršio prethodno upozorenje Suda.[12] Troje ustavnih sudaca izdalo je izdvojeno mišljenje navodeći da nema argumenata za opravdanje ove odluke te da Ustavni sud koristi „neustavne prijetnje” te potkopava volju birača.[13] Milanović je na svojem priopćenju, ispred fotografije predsjednika Ustavnog suda Miroslava Šeparovića kako se druži s ministrima Olegom Butkovićem i Brankom Bačićem, optužio Sud za pokušaj državnog udara.[14][15]
Kao jedan od scenarija za formiranje vlade, Peđa Grbin je predstavio ideju takozvane antikorupcijske vlade. Ona bi podrazumijevala konstituiranje Sabora u kojem bi oporbene stranke imale većinu za donošenje zakona. Tako bi se iz Sabora mogao izglasati novi izborni zakon te poništiti postavljanje Ivana Turudića kao državnog odvjetnika, nakon čega bi se moglo održati nove izbore.[16]
Izbori su 21. travnja ponovljeni na dva biračka mjesta. U Sračincu su se ponovili izbori za manjinske zastupnike albanske, bošnjačke, crnogorske, makedonske i slovenske manjine zbog viška izbornih listića. U Markušici se dogodila greška gdje su 83 člana srpske manjine glasala dvaput: za V. izbornu jedinicu i XII. izbornu jedinicu.[17]
Izborne liste[uredi | uredi kôd]
Državno izborno povjerenstvo donijelo je odluku o pravovaljano predloženim listama u I. – XI. izbornim jedinicama i pravovaljano predloženim kandidatima u XII. izbornoj jedinici. Od predloženih lista, odbijene su liste stranke Demokršćani jer je stranka registrirana 19. ožujka, četiri dana nakon donesene odluke predsjednika Milanovića o raspisivanju izbora, stoga nije imala pravo predlaganja stranačkih lista.[18]
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ Kolar, Helena. 17. travnja 2024. DIP upravo objavio prve podatke: izlaznost odlična, do 11:30 glasalo osjetno više građana nego 2020. Telegram. Pristupljeno 17. travnja 2024.
- ↑ Sabor izglasao sa 77 ruku ‘za‘: Ovo su nove hrvatske izborne jedinice Jutarnji list Preuzeto 6. ožujka 2024.
- ↑ Milanović objavio datum izbora, prvi put ikada glasat ćemo u srijedu. Bit će neradna Glas Istre Preuzeto 15. ožujka 2024.
- ↑ Ovo nije prvi put da na parlamentarne izbore izlazimo na radni dan: Evo kada se zadnji put to dogodilo Jutarnji list Preuzeto 15. ožujka 2024.
- ↑ Croatia ruling party races to form coalition after election win. Reuters. Pristupljeno 19. travnja 2024.
- ↑ Orovic, Joe; Higgins, Andrew. 18. travnja 2024. A Far-Right Party Emerges as a Possible Kingmaker in Croatia. The New York Times. Inačica izvorne stranice arhivirana 18. travnja 2024. Pristupljeno 19. travnja 2024.
- ↑ HDZ-u 61 mandat, SDP osvojio 42, DP 14, Most 11, Možemo 10. Hrvatska radiotelevizija. 18. travnja 2024. Pristupljeno 19. travnja 2024.
- ↑ Statistički pokazatelji. Hrvatski sabor. Pristupljeno 19. travnja 2024.
- ↑ Rezultati - Izbori za zastupnike u Hrvatski sabor 2024. izbori.hr. Pristupljeno 19. travnja 2024.
- ↑ Croatia's ruling conservatives win parliamentary vote, but cannot rule alone. Associated Press. 18. travnja 2024. Inačica izvorne stranice arhivirana 18. travnja 2024. Pristupljeno 18. travnja 2024.
- ↑ Ruling HDZ party wins most seats, but no majority in Croatia election. Al Jazeera. 18. travnja 2024. Inačica izvorne stranice arhivirana 17. travnja 2024. Pristupljeno 18. travnja 2024.
- ↑ Croatia's top court rules President Milanović cannot be prime minister because of campaign. Associated Press. 19. travnja 2024. Inačica izvorne stranice arhivirana 19. travnja 2024. Pristupljeno 19. travnja 2024.
- ↑ Troje sudaca protiv odluke o Milanoviću: "Ovo je prijetnja novom Saboru da paze što rade". dnevnik.hr. Nova TV. 19. travnja 2024. Inačica izvorne stranice arhivirana 19. travnja 2024. Pristupljeno 19. travnja 2024.
- ↑ Milanović šefu Ustavnog suda odgovorio fotografijom: "Pogledajte kako HDZ donosi odluke tzv. Ustavnog suda". dnevnik.hr. Nova TV. 19. travnja 2024. Inačica izvorne stranice arhivirana 19. travnja 2024. Pristupljeno 19. travnja 2024.
- ↑ Milanović: 'Ovo je priprema za državni udar. Mandatar može biti bilo tko'. tportal.hr/. Tportal. 19. travnja 2024. Inačica izvorne stranice arhivirana 22. travnja 2024. Pristupljeno 19. travnja 2024.
- ↑ Škaro, Katarina. 20. travnja 2024. Grbin iznio detalje novog plana za Sabor. Beljak, iz koalicije Rijeka pravde, kaže: 'To je znanstvena fantastika' [Grbin presented the details of the new plan for the Parliament. Beljak, from the Rivers of Justice coalition, says: 'It's science fiction']. Telegram. Inačica izvorne stranice arhivirana 20. travnja 2024. Pristupljeno 20. travnja 2024.
- ↑ Vištica, Sanja. 20. travnja 2024. Ponavljaju se izbori u dva mjesta: Poništeni su zbog velikih nepravilnosti [Elections are repeated in two places: They were annulled due to major irregularities]. Dnevnik.hr. Inačica izvorne stranice arhivirana 21. travnja 2024. Pristupljeno 21. travnja 2024.
- ↑ Naslovna (PDF). izbori.hr. Pristupljeno 7. travnja 2024.
- Rezultati izbora zastupnika u hrvatski Sabor provedenih 16. i 17. travnja 2024 (PDF). Državno izborno povjerenstvo. 18. travnja 2024.
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
Bilješke[uredi | uredi kôd]
| ||||||||||||||||||||||||||
