Riječka krpica

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Fotografija Riječke krpice snimljena na ploči u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu

"Riječka krpica", u hrvatskoj historiografiji i pravu, naziv je za umetak kojim je na bečkom dvoru promijenjen izvorni članak 66 Hrvatsko-ugarske nagodbe iz 1868. godine. Time je Rijeka prepuštena Ugarskoj.

Hrvatsko-ugarskom nagodbom, grad Rijeka je 1868. pripao ugarskom dijelu Austro-Ugarske Monarhije i započela je jaka mađarizacija grada i građanstva iako pitanje o vladnju gradom u Hrvatskom saboru nije bilo u potpunosti rješeno.

Riječka krpica redstavlja završetak višegodišnjih prijepora u pregovorima između Hrvatske i Ugarske, kojoj je Rijeka trebala poslužiti kao izlaz na more i važna trgovinsko-prometna luka. Kako pregovori nisu uspjeli, dogovoreno je da Rijeka ostane corpus separatum, ali je , prema kojemu je proglašeno da grad, luka i kotar riječki čine .

U postupku sankcioniranja Nagodbe, bečki je dvor promijenio hrvatski izvornik i na nj prilijepio novi članak 66, poznat kao Riječka krpica. Tim su činom grad, njegova luka i cjelokupni riječki kotar, pripali Ugarskoj uz dopuštenje da o riječkoj autonomiji odluku donesu zastupnici grada, ugarskog i hrvatskog sabora (“posebno s ugarskom krunom pridruženo tijelo”). Zastupnici Ugarske i Rijeke su primorali Hrvatski sabor da prihvati upravu središnje ugarske vlade nad Rijekom, ali da takvo stanje bude privremeno. Ovu odluku je u srpnju 1870. potvrdio i car Franjo Josip.

Literatura[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]