Austrijsko primorje

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Austrijsko Primorje
Österreichisches Küstenland
Litorale Austriaco
Avstrijsko primorje
Krunska zemlja Austro-Ugarske Monarhije
CoA of Kingdom of Illyria.svg
1849.1918. Flag of the State of Slovenes, Croats and Serbs.svg
 
Flag of Italy (1861-1946).svg
Zastava Grb
Zastava Grb
Himna
Carevka (Gott erhalte Franz den Kaiser)
Lokacija Markrofovije Istre
Zemljovid Austrijskog primorja (1897.)
Glavni grad Trst
Jezik/ci hrvatski, slovenski, njemački, talijanski
Religija Katolička Crkva
Vlada monarhija
Kralj
 - 1849. – 1916. Franjo Josip I.
 - 1916.-1918. Karlo I.
guverner
 - 1849. - 1850. Johann von Grimschitz
 - 1850 - 1854 Franz Graf Wimpffen
 - 1867 - 1868 Eduard von Bach
 - 1915 - 1918 Alfred von Fries-Skene
Povijest
 - Oktroirani ustav 4. ožujka 1849.
 - raspad Austro-Ugarske 1918.
Površina
 - 1910 7.967 km² (3.076 mi² )
Stanovništvo
 - 1910 894.287 
     Gustoća 112,2 st/km²  (290,7 st/mi² )
Valuta Kruna

Austrijsko Primorje (njem. Österreichisches Küstenland, tal. Litorale Austriaco, slo. Avstrijsko primorje) ili Küstenland (Litorale, Primorska), krunska zemlja (Kronland) unutar Austrijskog Carstva (kasnije Austro-Ugarske) od 1813. to 1918.

Austrijsko Primorje je uključivalo Slobodni carski grad Trst i njegova predgrađa, Markgrofoviju Istru i Kneževsku grofoviju Goricu i Gradišku, od kojih je svatko imao nezavisnu upravu, ali su svi bili podređeni carskom guverneru u Trstu, glavnom gradu Primorja. Trst je imao stratešku važnost kao austrougarska glavna morska luka, a obala Primorja je bila turističko odredište poznato kao Austrijska rivijera. Regija je bila višenacionalna uključujući Hrvate, Talijane, Slovence, Nijemce, Furlane i Istriote. Godine 1910. Austrijsko primorje zauzimalo je površinu od 7.969 km² na kojem je živjelo 894.287 stanovnika.

Područje slične površine pod nazivom Jadransko Primorje (Adriatisches Küstenland) bilo je glavna operativna zona njemačkih snaga tijekom 2. svjetskog rata nakon kapitulacije Italije u rujnu 1943. pa sve do kraja rata.

Površina i stanovništvo[uredi VE | uredi]

Površina:

  • Gorica i Gradiška: 2918 km²
  • Istra: 4956 km²
  • Trst: 95 km²

Stanovništvo (popis iz 1910.):

  • Gorica i Gradiška: 260,721 - 89.3 st/km²
  • Istra: 403,566 - 81.4 st/km²
  • Trst: 230,000 - 2414.8 st/km²

Etničke skupine[uredi VE | uredi]

Ukupno:

  • Talijani : 356,676 (uključujući 60,000-75,000 Furlana) (40 %)
  • Slovenci : 276,398 (31 %)
  • Hrvati : 172,784 (19 %)
  • Ostali: 88,424 (10 %)

Gorica i Gradiška:

Istra:

  • Hrvati: 168,184 (43.5 %)
  • Talijani: 147,417 (38.1 %)
  • Slovenci: 55,134 (14.3 %)
  • Nijemci: 12,735 (3.3 %)

Distrikti[uredi VE | uredi]

Gorica i Gradiška:

Istra:

Više informacija[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]