Sjeverni križarski ratovi
 |
Ovaj članak ili dio članka zahtijeva stilsku doradu. (Rasprava) Članci na Wikipediji moraju biti pisani enciklopedijskim stilom. |
Sjeverni križarski ratovi [1] ili baltički križarski ratovi [2] bili su križarski ratovi poduzimane od strane kršćanskih vladara iz Danske i Švedske, njemačkog livonskog i teutonskog viteškog reda, i njihovih saveznika protiv poganskih naroda sjeverne Europe oko južnih i istočnih obala Baltičkog mora. Švedski i njemački katolički pohodi protiv ruskih pravoslavaca se također ponekad smatraju dijelom sjevernih križarskih ratova. [1] [3]Neke od tih ratova su se zvali križarskim ratovima tijekom srednjeg vijeka, ali drugi, uključujući i većinu onih švedskih, bili su prvi put nazvani križarskim ratovima od strane romantičnih nacionalističkih povjesničara iz 19. stoljeća. Svijet istočnog Baltika je transformiran strane vojnim osvajanjima: najprije Livi i Latgalijanci i Estonci, a zatim Semigalijanci, Kuronci, Prusi i Finci su doživjeli poraz, pokrštavanje, vojnu okupaciju, a ponekad i istrebljenja od strane Danaca, Nijemaca i Šveđana.
Vidi još [uredi]
Nedovršeni članak Sjeverni križarski ratovi koji govori o povijesti treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
Izvori [uredi]
- ↑ 1,0 1,1 Christiansen, Erik (1997). The Northern Crusades. London: Penguin Books. p. 287. ISBN 0-14-026653-4.
- ↑ ^ Hunyadi, Zsolt; József Laszlovszky (2001). The Crusades and the Military Orders: Expanding the Frontiers of Medieval Latin Christianity. Budapest: Central
- ↑ http://www.the-orb.net/encyclop/religion/crusades/cruurban.html
