Stanišić

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Stanišić
Katolička crkva "Ime Blažene Djevice Marije", 1788.
Katolička crkva "Ime Blažene Djevice Marije", 1788.
Koordinate: 45°56′N 19°09′E / 45.933°N 19.15°E / 45.933; 19.15Koordinate: 45°56′N 19°09′E / 45.933°N 19.15°E / 45.933; 19.15
Država Srbija
Pokrajina Vojvodina
Okrug Zapadnobački okrug
Općina Sombor
Površina
 - Ukupna 89,9 km²
Visina 103 m
Stanovništvo (2002.)
 - Grad 4.808
 - Gustoća 53 stan./km²
Poštanski broj 25284
Pozivni broj 025
Registarska oznaka SO
Zemljovid
Stanišić na karti Srbija
Stanišić
Stanišić
Srpska pravoslavna crkva

Stanišić (srp.: Станишић, nje.: Donauwachenheim, Stanischitsch, Stanischitz, Tannenschütz, Tannischitz, Tanaschitz, mađ. Őrszállás) je naselje u Bačkoj u Vojvodini. Nalazi se u u okolici grada Sombora.

Zemljopisni položaj[uredi VE | uredi]

Nalazi se u sjeverozapadnom dijelu Vojvodine u općini Sombor, oko 7 kilometara južno od granice s Mađarskom i oko 25 km od granice s Hrvatskom. Nalazi se u prostoru između sela Riđice, Gakova, Rastine, Lemeš i Aleksa Šantić. Smješten je na rubu velike lesne zaravni Telečke na 91 m nadmorske visine. Neki manji dijelovi sela se nalaze na 1 metar manjoj nadmorskoj visini, jer se nalaze izvan zaravni.

Povijest[uredi VE | uredi]

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Po narodnosnom sastavu na popisu 2002.:

Hrvati u Stanišiću[uredi VE | uredi]

Do pred razdruženje Hrvatske od SFRJ je u Stanišiću živjelo skoro 1100 Hrvata. Svojevremeno je taj broj bio i veći, a to je bilo nakon Drugog svjetskog rata, kada je kolonizacijom stanovnika iz Dalmacije u Stanišiću bilo čak oko 2500 Hrvata.[1]. Doseljeni Hrvati su najvećim dijelom bili iz okolice Sinja i Muća.[2] te 120 obitelji iz tadašnjeg kotara Metkovića.[3] Osim tih Hrvata, u Stanišiću su već prije živjeli i Hrvati iz jedne druge skupine. To su bili bunjevački Hrvati koji su bili podrijetlom iz Mađarske, iz sela Gare i Kaćmara.[4]

1990-te su bile okrutnom prekretnicom za hrvatsku zajednicu u ovom selu. Početkom tog razdoblja je pretrpilo etničko čišćenje za vrijeme srpske agresije na Hrvatsku.

Domaći Hrvati su bili izloženi nasilju i pritiscima (bombaški napadi, palež...) velikosrpskih ekstremista. U kolovozu 1995. su iselile 43 hrvatske obitelji (od 87 koliko ih je iselilo za cijelo vrijeme srpske agresije na Hrvatsku) [5], a ukupno u razdoblju od 1991. do 1995. je iz Stanišića protjerano blizu 700 Hrvata (oko 70% Hrvata iz sela).[6]

Nakon završetka Domovinskog rata, u Stanišiću je ostalo samo 300 Hrvata [1].

Do 1990-ih, Hrvati su u Stanišiću imali kakvi-takvi organizirani kulturni život, a od tada je stagnirao.

Radi promjene takve situacije, u Stanišiću je 26. ožujka 2009. održana osnivačka skupština Hrvatskog kulturno-umjetničkog društva "Vladimir Nazor" [1].

Danas Hrvati u Stanišiću žele dobiti dobiti svoj Dom u kome je nekada bilo sjedište tamošnjeg bivšeg KUD-a «Vladimir Nazor». Tome se protivilo vijeće Mjesne zajednice Stanišić, iako su u HKUD-u Vladimir Nazor, inicijatoru tog projekta, potporu dobili iz Grada Sombora (dvaput), Ministarstva za ljudska i manjinska prava, pokrajinskog Tajništva za upravu, propise i nacionalne zajednice, Hrvatskog nacionalnog vijeća i DSHV-a.[6]

Stanišić je poznat po tome što je to najveće hrvatsko selo u Vojvodini.[nedostaje izvor] Selo su većinom sagradili težaci, dalmatinski Hrvati. [nedostaje izvor]

HKD Vladimir Nazor organizira folklorne programe. Od 2009. organizira Likovnu koloniju Ivan Gundić Ćiso - Dalmata[7][8] i druge aktivnosti.

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

Šport[uredi VE | uredi]

Športska društva i klubovi koji ovdje djeluju su:[11]

  • nogomet: Stanišić
  • karate: ŽAK - IPON
  • šah: Bogoljub Mihajlović

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 1,2 Radio Subotica U Stanišiću osnovano HKUD «Vladimir Nazor», 9. travnja 2009.
  2. HKD Vladimir Nazor Aktivnosti, preuzeto 9. ožujka 2011.
  3. Lađari u Somboru Maraton lađa, 9.-10. prosinca 2011., autor Marko Marušić
  4. ZKVH Mario Bara: Pregled povijesti Hrvata u Vojvodini, preuzeto 10. ožujka 2011.
  5. (srpski) Dnevnik, Novi Sad Teror glasan, država nema: Helsinški odbor za ljudska prava u Srbiji o etničkom čišćenju u Vojvodini, 19. veljače 2003., preuzeto 21. ožujka 2011.
  6. 6,0 6,1 Radio Subotica, program na hrvatskom Siniša Jurić: Hrvatski dom u Stanišiću: Ministarstvo i Grad Sombor odobrili, Mjesna zajednica ne, 28. rujna 2009., preuzeto 21. ožujka 2011.
  7. Radio Subotica, program na hrvatskom Najave (za 18. lipnja): Likovna kolonija u Stanišiću, preuzeto 9. lipnja 2011.
  8. Radio Subotica, program na hrvatskom Siniša Jurić: I. likovna kolonija u Stanišiću, 15. listopada 2009.
  9. Radio Subotica, program na hrvatskom Siniša Jurić: I. likovna kolonija u Stanišiću, 15. listopada 2009.
  10. www.hr
  11. SOinfo