Stari Ras

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Stari Ras i Sopoćani

Flag of UNESCO.svg Svjetska baštinaUNESCO
Stari Ras i Sopoćani
Flag of Serbia.svg Srbija


Stari Ras na karti Srbija
Stari Ras
Stari Ras
Lokacija Starog Rasa u Srbiji
Godina uvrštenja: 1979. (3. zasjedanje)
Vrsta: Kulturno dobro
Mjerilo: i, iii
Ugroženost: ne
Poveznica: http://whc.unesco.org/en/list/96 UNESCO

Stari Ras (srpski: Стари Рас) je kompleks srednjovjekovnih spomenika koji se nalaze na mjestu najstarije srbijanske prijestolnice Raške, u srednjem vijeku poznat kao Ras, danas u srbijanskoj pokrajini Sandžak. Ostaci Starog Rasa se nalaze na lokalitetu Gradina na Pazarištu s donjim gradom Trgovište koji se nalazi na 11 km zapadno od Novog Pazara, iznad utoka Sebečevske rijeke u Rašku, u blizini manastira Sopoćani.

Stari ras se nalazi na sjecištu putova koji su sa zapada (Bosne) i juga (Zete), vodili na istok (Kosovo). Mjesto je imalo stratešku važnost još od brončanog doba, a u antici Rimljani na tom mjestu, u blizini rudnika željeza, osnivaju utvrdu Arsa[1] koja u kasnoj antici dobiva brojne stambene objekte i baziliku. Od svog osnutka u 8. st. grad je mijenjao vladare (od Bugara, Srba, Bizantinaca, te naizmjenično Srba i Bizantinaca[2]), da bi postao središte Raške države koja se u 10. st. odatle širila u svim smjerovima. Od kraja 12. st. Ras je bio prijestolnica vladara iz dinastije Nemanjića, te politički i kulturni centar srbijanske države gdje su nastala najstarija djela srbijanske umjetnosti (Vukanovo evanđelje iz 1202. god.), da bi u 13. st. bio napušten zbog gubitka političkog značaja. Grad su 1455. godine osvojili Turci Osmanlije koji su osnivanjem obližnjeg Novog Pazara doveli do potpunog gašenja Rasa kao naseljenog mjesta.

Kompleks se sastoji od više spomenika, a najznačajniji lokaliteti koji su obuhvaćeni istraživanjima su: Gradina na Pazarištu sa Podgrađem, Trgovište, Gradina u Postenju, Reljina gradina, crkva u Naprelju i latinska crkva u Postenju. Petrova crkva iz 8. st. na Gradini je jedna od najstarijih na Balkanu. Gradina, crkve (Petrova crkva) i obližnji manastiri (Sopoćani, Đurđevi stupovi) su od iznimne povijesne i kulturne vrijednosti. Manastir Sopoćani je podsjetnik na kulturnu razmjenu europskog Zapada i istočne kulture Bizantskog kulturnog kruga. Kompleks je danas izoliran i veoma razrušen, no pokrenuta je njegova opsežna rekonstrukcija. Godine 1979., Stari Ras je zajedno s manastirima Sopoćani i Đurđevi stupovi dospio na UNESCOv popis mjesta svjetske baštine u Europi, a kada se obnovi manastir Stari Ras iz 12. st. , i on će se kandidrati na dodavanje ovom zaštićenom spomeniku.

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. J. Kalić, Prokopijeva ΑΡΣΑ, Zbornik radova Vizantološkog instituta XXVII.-XXVIII., Beograd 1989., 9. –16. str.
  2. Prvi put ga spominje Konstantin VII. Porfirogenet u svom djelu O upravljanju carstvom iz 958. god.

Poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Stari Ras

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Koordinate: 43°7′8″N 20°25′22″E / 43.11889°N 20.42278°E / 43.11889; 20.42278