Visoki Dečani

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Srednjovjekovni spomenici na Kosovu
Visoki Dečani

Flag of UNESCO.svg Svjetska baština - UNESCO
Srednjovjekovni spomenici na KosovuVisoki Dečani
Flag of Kosovo.svg Kosovo


Visoki Dečani na karti Kosovo
Visoki Dečani
Visoki Dečani
Lokacija manastira Visoki Dečani na Kosovu
Godina uvrštenja: 2004. (28. zasjedanje)
Vrsta: Kulturno dobro
Mjerilo: ii, iii, iv
Ugroženost: da
Poveznica: UNESCO

Visoki Dečani (srpski: Манастир Високи Дечани) je najvažniji manastir srpske pravoslavne crkve koji se nalazi na Kosovu[1], 12 km južno od grada Peć. Samostan (manastir) je najveća srednjovjekovna crkva u kojoj se nalaze najbolje sačuvane freske na Balkanu .

Krist s Križem, freska pasijanskog ciklusa

Godine 2004, UNESCO je upisao manastir na popis mjesta svjetske baštine u Europi, navodeći njegove freske kao "najvrijednije primjere tzv. renesanse Palaeologa u bizantskom slikarstvu" i "vrijedne zabilješke života u 14. stoljeću".

Povijest[uredi VE | uredi]

Oslikana unutrašnjost crkve

Manastir je ustanovio kralj Stefan Uroš III. Dečanski 1327. godine, ali originalni dokument govori o godini 1330. kada je manastirska crkva posvećena Kristu Pantokratoru. Slijedeće godine kralj je preminuo i sahranjen je u manastiru, koji je od tada postao njegovo svetište. Izgradnju je nastavio njegov sin car Stefan Uroš IV. Dušan do 1335. godine, no freske su završene tek 1350. godine.

Godine 2006., stavljen je na popis ugroženih mjesta svjetske baštine zbog mogućih napada Albanskih ekstremista i još uvijek ga čuvaju UN snage KFOR-a.

30. ožujka 2007. eksplozija, koju su potvrdili i srpski i inozemni izvori na Kosovu, je odjeknula u blizini manastira. Biskup Teodozije, predstojnik manastira Visoki Dečani, izjavio je kako se radilo o ručnoj bombi koja je trebala biti prijeteća poruka manastiru, ali i snagama KFOR-a. [2]

Odlike[uredi VE | uredi]

Crkva je izgrađena od mramornih blokova crveno-ljubičaste, svjetložute i plavo-ljubičaste boje, a izgradnju je nadgledao Fra. Vito iz Kotora. Crkva se odlikuje svojom veličinom, te romaničkim i gotičkim oblicima.

Pored bogatih i dobro sačuvanih fresko-ciklusa u unutrašnjosti se nalazi i originalno kameno prijestolje igumana (templon) iz 14. stoljeća i izrezbareni drveni sarkofag kralja-osnivača, Stefana.

Bilješke i izvori[uredi VE | uredi]

  • Bratislav Pantelić, Arhitektura Dečana i uloga nadbiskupa Danila II., Reichert Verlag, 2002.

Poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Visoki Dečani

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]