Suđenice

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Suđenice, Dublin

Suđenice su u mitologiji božansko trojstvo koje određuje čovjekovu sudbinu. U slavenskoj mitologiji postojale su tri suđenice, u grčkoj tri Mojre, u nordijskoj tri Norne, a u keltskoj tri Wyrde.

Grčka mitologija[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Mojre

Grci su vjerovali da tri sestre starice - Klota, Laheza i Atropa - upravljaju čovjekovom sudbinom. Klota započinje presti nit života, Laheza nastavlja, a Atropa siječe nit. Opisivane su kao hladne, bezosjećajne, bezdušne i nemilosrdne, ali štovane su i kao boginje rođenja.

Rimska mitologija[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Parke

Rimljani su imali kao pandan Parke, s istim ulogama kao u grčkoj mitologiji, a zvale su se Nona, Decima i Morta.

Nordijska mitologija[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Norne

U nordijskoj mitologiji spominju se tri Norne: Urd ili Prošlost, Verdandi ili Sadašnjost te Skuld ili Budućnost. Skuld je ujedno i valkira. Navedene Norne vjerojatno su sestre i potječu od pradiva Ymira kojeg su ubili Odin i njegova braća Ve i Vili, a potom od njegova tijela načinili svijet.

Slavenska mitologija[uredi VE | uredi]

U slavenskoj mitologiji također su postojale tri božice koje rješavaju sudbinu čovjeka. Stari Slaveni obično su ih zvali Suđenice, Rođenice ili Rožanice ("roditi"), Česi Sudički, Srbi Sreća, Primorci Srićica, Rusi Dolja, Bugari Orisnica ("ona koja rješava"). Također, Hrvati kajkavskog govornog područja i Slovenci imali su Rojenice ili Sojenice, Slavonci Usude i Sudije, dok su u istočnoj Srbiji postojale Suđaje.

Slaveni su vjerovali da Suđenice u trima noćima nakon djetetova rođenja dolaze da mu odrede sudbinu. Bile su to tri prijazne žene u bijeloj odjeći koje bi stale kraj djeteta i dogovarale se o njegovoj sudbini. Dvije od njih bile su dobre i donosile bi djetetu sreću, ali treća je bila namrštena, namrgođena i podmukla. Budući da su mogle i nauditi djetetu, ukućani su za njih ostavljali na stolu kruh, maslo, sir, med i vino da bi ih udobrovoljili. Najviše su voljele polumračna, zadimljena kućna ognjišta. [1]

Literatura[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Ledić: 1969.