Slovenci

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Slovenci
Ivan Grohar - Portrait of France Preseren.jpgIvan Cankar.jpg
France Prešeren, Ivan Cankar
Ukupno pripadnika
2.2 milijuna
Značajna područja naseljavanja
Flag of Slovenia.svg Slovenija 1,631,363 (2002.)[1]
Flag of the United States.svg SAD 176,691 (2000.) [2]
Flag of Italy.svg Italija 83,000-100,000 [3][4]
Flag of Argentina.svg Argentina 30,000 [3][5]
Flag of Canada.svg Kanada 29,000 [6]
Flag of Austria.svg Austrija 24,855 [7]
Flag of Germany.svg Njemačka 21,759 (2003.) [8]
Flag of Australia.svg Australija 20,000 (1999.) [9]
Flag of Croatia.svg Hrvatska 13,173 (2001.) [10]
Flag of Serbia.svg Srbija 5,104 (2002.) [11]
Flag of France.svg Francuska 4,000 [12]
Flag of Sweden.svg Švedska 4,000 [12]
Flag of Hungary.svg Mađarska 3,180 [13]
Flag of Uruguay.svg Urugvaj 2,000-3,000 [12]
Flag of the Netherlands.svg Nizozemska 1,000-2,000 [14]
Flag of Switzerland.svg Švicarska 1,601 [15]
Flag of Belgium (civil).svg Belgija 1,500 [12]
Flag of Brazil.svg Brazil 1,500 [12]
Flag of Venezuela.svg Venezuela 1,000 [12]
Flag of Montenegro.svg Crna Gora 415 (2003.)
Flag of Macedonia.svg Makedonija 403 (1994.) [12]
Flag of Chile.svg Čile 200 [12]
Flag of South Africa.svg JAR 100 [12]
Jezik
Slovenski
Vjera
Predominantno Rimokatolici
Povezane etničke grupe
ostali Slaveni, posebno Južni Slaveni (Hrvati, Srbi, Bošnjaci, Bugari)

Slovenci, slavenski narod nastanjen poglavito na području današnje Slovenije i manjim dijelom u susjednoj Italiji i Austriji. Populacija im iznosi preko 2,100,000 (2006), od čega 1,722,000 u Sloveniji, 100,000 u Italiji, 30,000 u Austriji (bez asimiliranih), a u prekomorskim zemljama najviše ih ima u SAD-u, 151,000.

Ime[uredi VE | uredi]

Slovenci su uz Slovake i Slovince jedan od tri naroda koji su slavensko ime sačuvali kao svoje vlastito ime. U ranijim oblicima slavenski naziv javlja se u bizantskim izvorima kao Sclavi (Sklavi) a zemlje što su ih naseljavali Sclavinia (Sklavinije). Slavensko ime neki stručnjaci, na primjer profesorica povijesti Dr. Karen Carr (ekspertica za grčki i rimski svijet), smatraju ulazi u engleski jezik u obliku 'slave', odnosno 'rob'. Povijesnu podlogu nalaze u činjenici da je Karlo Veliki na prijelazu iz 700.-tih u 800.-te godine uhvatio tako mnogo slavenskih robova da je njihovo ime postao naziv za roba. Vidi još Slaveni, Slovaci i Slovinci.

Povijest[uredi VE | uredi]

Slovenci su potomci starih Karantanaca, dijelova Sklava koji se pod pritiskom Avara doseljavaju do kraja 6. stoljeća iz pradomovine iza Karpata, na područje gornjeg Podravlja i Posavlja, Posočju te u Donjoj Panoniji do Balatona. Oformirali su kneževinu Karantanija. U 8. stoljeću bore se protiv Avara i Franaka, ali Karantanija ipak pada pod franačku vlast.

Velik dio povijesti Slovenci su proveli pod vladavinom Habsburške monarhije, odnosno Austro-Ugarske. U 19. i 20. stoljeću Slovenski narod se definitivno oformirao, ali je jedan velik dio germaniziran na području Koruške i Štajerske.1918. Slovenija se pridužila Jugoslaviji, a 1991. g. je stekla neovisnost.

Etnografija[uredi VE | uredi]

Slovenci uz još nekoliko susjednih skupina izvorno pripadaju alpskom kulturnom području, a regija koju naseljavaju, pretežno Slovenija i na sjever do Klagenfurta, šumoviti je planinski predio poznat po stočarstvu ali i očuvanim životinjskim svijetom: medvjed, vuk, kozorog, svizac i divokoza. Urbana kultura počela se razvijati u posljednja dva stoljeća, a od poznatih pionira moderne slovenske i europske arhitekture je Jože Plečnik (1872-1957) koji je djelovao na području Beča, Praga i Ljubljane. U području Idrije očuvala se poznata idrijska čipka koju izrađuju 'klekljarice' . Najstariji zapisi o idrijskom čipkarstvu potječu sa konca 17. stoljeća. Ovim poslom počele su se baviti žene kako bi nadoknadile tanka primanja svojih muževa-rudara. Čipkarstvo se razmahalo u 18. stoljeću, da bi na kraju 19. stoljeća doživjelo svoj vrhunac i upoznala ga cijela Europa, Sjeverna Amerika i Argentina.

Plesovi i narodna nošnja[uredi VE | uredi]

Ovisno o kraju, Slovenci danas imaju očuvanih nekoliko nacionalnih nošnji koje možemo podijeliti na sljedeće: »gorenjska« u visokoj Sloveniji, »koroška« u Koruškoj, »notranjska« u unutrašnjosti,  »primorska« ili litoralna, »dolenjska« ili nizinska Slovenija, »štajerska« u Štajerskoj i  »prekmurje«. U većini ovih krajeva pleše se polka kao nacionalni ples. Na području današnje Slovenije plesalo se i sviralo od prastarih vremena. Godine 1995. slovenski arheolog Ivan Turk pronašao je na području arheološkog parka Divje Babe u dolini rijeke Idrijice, možda najstarije glazbalo na svijetu. Radi se o šupljoj kosti pećinskog medvjeda dužine nešto preko 10. centimetara (vidi) čija je starost procijenjena na 55,000 godina.

Kuhinja[uredi VE | uredi]

Od poznatijih slovenskih jela, ima ih preko 1,200, su ajdovi žganci i kolač 'potica' , u susjednom Žumberku poznat kao povitica (žumberački kruh), napunjen kremom od oraha, sira ili drugog, zarolan i ispečen, poznaju ga i Slovaci. Pod utjecajem susjednih naroda prihvatili su i jela kao što su zavitek (savijača), dunajski zrezek (bečki odrezak), te mađarski paprikaš i bograč golaž koji se od govedine, svinjetine i krumpira uz dodatak feferona, papra i paprike na svinjskoj masti priprema u kotlu.

Populacija[uredi VE | uredi]

Imaju oko 2.050.000 pripadnika 2002. u svijetu, od toga 1.631.363 u Sloveniji ( 83.1 % ukupnog stanovništva ), 176.691 u SAD-u ( ili 0.7 % stanovništva ), 13.173 u Hrvatskoj, 5.104 u Srbiji, 95.000 u Italiji, 24.855 u Austriji ( ili 0.3 % stanovništva ), 29.000 u Kanadi i drugdje.

Istaknuti Slovenci[uredi VE | uredi]

Povezani članci[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. [1]
  2. [2]
  3. 3,0 3,1 Zupančič, Jernej (author), Orožen Adamič, Milan (photographer), Filipič, Hanzi (photographer): Slovenci po svetu. In publication: Nacionalni atlas Slovenije (Kartografsko gradivo) / Inštitut za geografijo, Geografski inštitut Antona Melika. Ljubljana: Rokus, 2001. COBISS 18593837
  4. [3]
  5. [4]
  6. [5]
  7. [6]
  8. [7]
  9. [8]
  10. [9]
  11. [10]
  12. 12,0 12,1 12,2 12,3 12,4 12,5 12,6 12,7 12,8 Trebše-Štolfa, Milica, ed., Klemenčič, Matjaž, resp. ed.: Slovensko izseljenstvo: zbornik ob 50-letnici Slovenske izseljenske matice. Ljubljana: Združenje Slovenska izseljenska matica, 2001. COBISS 115722752
  13. [11]
  14. [12]
  15. [13]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]