Tenja

Tenja
Tenja Tenja na zemljovidu Hrvatske
Županija	Osječko-baranjska županija
Općina/Grad	Osijek
Zemljopisne koordinate	45°29′53″N 18°44′49″E
Stanovništvo (2001.)
- Ukupno	6.747
Pošta	31207 Tenja
Pozivni broj	+385(0)31
Autooznaka	OS
Tenja Tenja na zemljovidu Osječko-baranjske županije

Tenja je prigradsko naselje jugoistočno od Osijeka, prema broju stanovnika treće po veličini u Hrvatskoj.

Povijest

Opće je poznato da je područje istočne Hrvatske između rijeka Drave, Save i Dunava bilo do turskih osvajanja početkom 16. stoljeću nastanjeno katolicima Hrvatima te nešto Mađarima. Pravoslavno stanovništvo se pojavljuje tek s turskim osvajanjima, od 16. stoljeća. Prema dostupnim sačuvanim izvorima mjesto Tenje (Thehene, Thehne, Thehnye, Tehyne) spominje se prvi put u popisu katoličkih župa kod skupljanja desetine 1332.-1335. godine. Samo ime Tenje čini se mađarsko što je u 14. stoljeću bila česta pojava u Slavoniji zbog zajedničkog hrvatsko-ugarskog kralja i mađarskog utjecaja.

Naime, mađarski Tehen ili Teheny znači krava. Na zapadnom dijelu Osijeka postojalo je naselje Kravice te su nekada oko Osijeka postojali pašnjaci i naselja koja su držala stoku. Vjerojatno je da su Mađari preveli dotadašnji hrvatski naziv naselja južno od Osijeka kao Tehne, kako je to čuo i zapisao strani popisivač desetine. Župa i mjesto Tenje su postojale i prije 1332. godine. Tenje je 1332. godine bila katolička župa u Osuvačkom arhiđakonatu čiji je župnik Duro 1332. g. platio 17 banovaca, a 1333. godine župnik Stjepan 32 banovca, 1334. g. 25 banovaca te 1335.g. 5 groša. Župa je morala imati od 800 do 1.000 duša i imala je župsku crkvu, a okolna naselja svoje crkve i kapelice.

Poznato je da je tada Slavonija imala oko 50 samostana i 500 katoličkih župa što govori o brojnom hrvatskom katoličkom stanovništvu uz nešto Mađara, dok Srba tada još nije bilo u Slavoniji jer su došli s Turcima. Nedaleko Tenje nalazila se velika opatija benediktinaca sv. Duha u Nuštru, a južno od Tenje posjedi redovnika ivanovaca. Tenja se spominje i kasnije (1443., 1469.) kao posjed plemića Korođa. Turski prodori krajem 15., a osobito početkom 16. stoljeća uznemiravali su starosjedilačko stanovništvo. Za vrijeme velikog pohoda turske vojske 1526. g. i kasnije oko Osijeka se skupljala turska vojska za daljnje pohode. Zbog toga su crkveni redovnici, župnici i brojni kršćani izbjegli pred Turcima, a objekti porušeni ili upotrijebljeni za turske potrebe. Tako je i Tenje 1526. g. gotovo opustjelo od svoga starosjedilačkog hrvatskog katoličkog stanovništva.

Defter požeškog sandžaka (popis) 1579. g. poimence navodi da je selo Tehna imala 7 muslimanskih obitelji, dok se kršćani ne spominju. Istom krajem 16. stoljeća Tenju je naselilo 30-40 pravoslavnih obitelji uz nešto katolika te su se oni zadržali do kraja 17. stoljeća.

Nakon velikog turskog pohoda na Beč 1683. godine gdje je turska vojska doživjela veliki poraz dolazi do oslobađanja hrvatskih krajeva. Konačno je 1687. g. oslobođen Osijek i okolica, pa su ga s turskom vojskom napustili muslimani i većina dotadašnjeg pravoslavnog stanovništva. Tenje je ostalo napušteno sve do 1697. g. kada su ga naselile pravoslavne izbjeglice. Otada se mjesto nalazi u posjedu austrijske vojske i komore do 1746. g., kada je mjesto dobio grof Palfy. Godine 1763. kupio je posjed Tenje i Erdut virovitički podžupan barun Ivan Kapistran Adamović.

Adamović je uredio posjed i naselio ga osobito katolicima jer je i sam bio katolik Hrvat. Poslije njegove smrti posjed je 1804. g. dobio njegov sin Antun od koga potječe tenjska loza Adamovića. Sve do 1848. g. stanovnici su bili u kmetskom odnosu prema svome vlastelinu, a tada su Hrvatski sabor i ban Jelačić proglasili sela slobodnim i dokinuli feudalno uređenje. U drugoj polovici 19. stoljeća Tenje je prvo pripalo općini Sarvaš, a istom 1889. g. Hrvatska vlada je podigla Tenje na samostalnu upravnu općinu s Antunovcem u kotaru osječkom. Sve do 1962. g. bila je Tenja upravna općina, a tada je dokinuta općina Tenja i mjesto je pridruženo općini Osijek, dok je u Tenji ostao samo Mjesni odbor.

Nakon demokratskih promjena u Hrvatskoj 1990. g. i ustrojem županija, gradova i općina 1993. g. Tenje je kao prigradsko mjesto potpalo pod grad Osijek. U crkvenom pogledu zna se da su pravoslavni vjernici u Tenji imali svoju parohiju 1761. g., a matične knjige su vođene od 1774.g. Crkva je posvećena Prenosu mošti sv. Nikole kojega štuju i katolici. Za katolike u Tenji brinuli su se franjevci iz Osijeka. Godine 1754. podigli su katolici u Tenji drvenu kapelu posvećenu sv. Ani. Krajem 18. stoljeća Tenje je postalo filijala katoličke župe u Donjem gradu Osijeku. Godine 1875. Tenje je imalo 2.236 pravoslavnih i 768 katoličkih stanovnika. Poznati povjesničar iz Pečuha Josephus Bnsztle navodi 1876. g. da bi bilo poželjno u Tenji podići katoličku župu kako je to bilo u starini. Katolička župa je podignuta istom 1975. g. Prema službenom popisu stanovništva 1991. g. Tenja je imala 7.663 stanovnika od čega je bilo 4.177 Srba, 2.813 Hrvata te ostalih.

Mjesto se do 20. siječnja 1914. g. zvalo Tenje, a tada je naziv promijenjen u Tenja. To je već bilo vrijeme jake Hrvatsko-srpske koalicije koja se borila protiv mađarske politike. Poslije 1918. g. na području Tenje, osobito na zemljišta žveleposjednika naselili su se srpski dobrovoljci u duhu agrarne razdiobe. Slično tome i poslije 1945. g. u Tenju dolaze kolonisti. Do agresije na Hrvatsku 1991. g. Tenja se razvila u veliko prigradsko naselje, a i Osijek se znatno približio Tenji.

Za vrijeme Domovinskoga rata, južni dio Tenje bio je jedno od središta pobune protiv hrvatske vlasti. Preostali dio sela okupiran je 6. prosinca 1991. U Domovinskom ratu, Tenja je bila zadnje mjesto koje je okupirano na istočno-slavonskom bojištu.

Kultura

U Tenji je osnovano Kulturno-umjetničko društvo "Josip Šošić" 2002. godine.

Od 2004. godine u Tenji se prvi vikend u rujnu održava smotra folklora pod nazivom "Slavonijo u jesen si zlatna" u organizaciji KUD-a "Josip Šošić". Također u organizaciji KUD-a u veljači se održava manifestacija Pokladno jahanje. Tako KUD pridonosi očuvanju hrvatske kulturne baštine i tradicijskih običaja Slavonije u Tenji. Također pri KUD-u djeluje i Radionica za izradu tradicijskog "ruva" gdje se svi zainteresirani mogu naučiti izradi zlatoveza, šlinge, veza, te obnavljanju i održavanju narodnih nošnji.

Obrazovanje

U Tenji postoji Osnovna škola Tenja, koja djeluje u dvije školske zgrade, dvorcu Adamovića tenjskih te školskoj zgradi sagrađenoj sedamdesetih godina prošloga stoljeća.

Stanovništvo

Prije Domovinskog rata imalo je oko 7600 stanovnika.

Prema popisu iz 2001. 6.747 stanovnika od čega:

• Hrvata 65%,
• Srba 30%,
• Ostalih 5%,

Šport

• Boćarski klub Tenja
• NK Slavonac Tenja
• MNK Barice
• RK Tenja
• KK Olimp i dr.
• Karate klub Tenja
• LD "Sokol" Tenja

Izvori

Nedovršeni članak Tenja koji govori o naselju u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.