Sušica

Ovo je glavno značenje pojma Sušica. Za druga značenja, pogledajte Sušica (razdvojba).

Klasifikacija prema MKB-10
A15	Tuberkuloza dišnih putova dokazana bakteriološki i histološki
A16	Tuberkuloza dišnih putova, nedokazana bakteriološki ili histološki
A17	Tuberkuloza živčanog sustava
A18	Tuberkuloza ostalih organa
A19	Milijarna tuberkuloza

Prikaz rendgenskog snimanja

U državama označenim crvenom bojom pojavljuje se 80 % oboljenja od tuberkuloze. Izvor: Svjetska zdravstvena organizacija 2007.

Tuberkuloza ili sušica (poznata pod skraćenicama TB ili TBC), zarazna bolest koju izaziva bakterija Mycobacterium tuberculosis.

Najčešće se javlja kao tuberkuloza pluća, ali ponekad zahvaća i središnji živčani sustav (meningitis), krvožilni sustav (milijarna TB), limfni sustav, genitourinarni sustav, kosti i zglobove.

Tuberkuloza je jedna od najraširenijih zaraznih bolesti u svijetu i računa se da je njome zaraženo između 2 i 3 milijarde ljudi. Svake godine se zarazi oko 9 milijuna ljudi.

Devedeset posto svih zaraženih ima latentni oblik bolesti bez izraženih simptoma. Od onih koji razviju aktivnu formu bolesti, svake godine od svijetu umire 2 milijuna ljudi, što čini tuberkulozu najsmrtonosnijom zaraznom bolešću iza AIDS-a.

Tuberkuloza je bila opisivana u još u drevnim medicinskim tekstovima, ali je tek u 19. stoljeću identificirana kao posebna bolest. Poticaj istraživanju je bila industrijska revolucija i nagli priljev stanovništva u gradove gdje se bolest brzo počela širiti među siromašnim radnicima. Tuberkuloza je, slično kao i kolera, dovela do preispitivanja higijenskih navika u svrhu prevencije.

Dana 24. ožujka 1882. njemački liječnik Robert Koch otkrio je uzročnika tuberkuloze. Tek je otkriće antibiotika, odnosno streptomicina godine 1946. omogućilo adekvatno liječenje. Dugo se smatralo da će tuberkuloza s vremenom biti iskorijenjena, ali je to mišljenje u posljednje vrijeme drastično promijenjeno. Razlog tome je intenziviranje protoka ljudi koji šire zarazu, epidemija AIDS-a koja slabi imunološki sustav bolesnika, te otkriće sojeva bakterija koje su rezistentne na antibiotike.

Kirurški oblici tuberkuloze su hladni apsces (tuberkulozno gnojno žarište bez znakova akutne upale), tuberkulozne fistule (nastaju kada tuberkulozni proces perforira prema površini kože ili u okolni šuplji organ), te tuberkulozni limfadenditis (tuberkulozna upala limfnih čvorova).

Povezani članci

• Svjetski dan borbe protiv tuberkuloze
• Flegmona
• Apsces
• Empijem
• Hidradenditis
• Panaricij
• Erizipel
• Erizipeloid
• Plinska gangrena
• Nekrotizirajući fasciitis
• Paronihija
• Tetanus
• Furunkul
• Karabunkul
• Progresivna bakterijska sinergistična gangrena
• Erysipelothrix rhusiopathiae
• Penicilin
• Mycobacterium tuberculosis

Vanjske poveznice

Sestrinski projekti

U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Tuberkuloza

Mrežna sjedišta

• (hrv.) Tuberkuloza - opći podaci, patogeneza, patologija, klinička slika, dijagnosticiranje, liječenje

Molimo pročitajte upozorenje o korištenju medicinskih informacija. Ne provodite liječenje bez konzultiranja liječnika!