Zarivar

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Disambig.svg Ovo je članak o iranskom jezeru. Za planinski prijevoj pogledajte Gardane-je Zarivar.
Zarivar
(perz.) زریوار
Marivan-zarivar-Iran.jpg
Jezero Zarivar
Lokacija Flag of Iran.svg Iran, Kurdistanska pokrajina
Koordinate 35°32′56″N 46°7′47″E / 35.54889°N 46.12972°E / 35.54889; 46.12972Koordinate: 35°32′56″N 46°7′47″E / 35.54889°N 46.12972°E / 35.54889; 46.12972
Površina 7,5 km²
Zapremina 0,054 km³
Najveća dubina 12 m
Nadmorska visina 1281 m
Najveća širina 2,0 km
Najveća dužina 5,0 km
Vrsta jezera tektonsko; slatkovodno
Obalni gradovi Marivan
Zarivar na karti Iran
Zarivar
Zarivar
Lokacija Zarivara u Iranu

Zarivar (perz. زریوار) je slatkovodno jezero u Kurdistanskoj pokrajini na zapadu Irana, oko 7,5 km od granice s Irakom. Oblikovano je tektonskim djelovanjem zapadnih planina Zagrosa, nema stalnih pritoka i napaja se otjecanjem odnosno padalinama. Jezero ima površinu od 7,5 km², dubinu od 12 m i zapremninu od 54 milijuna , no navedene vrijednosti mogu bitno oscilirati ovisno o godišnjem dobu. Prosječna nadmorska visina površine jezera jest 1281 m. Kotlina oko jezera naseljena je sa stotinjak tisuća ljudi od čega većina živi u gradu Marivanu. Zarivar je staništem brojnim biljnim i životinjskim vrstama zbog čega je 2009. godine zajedno s pripadajućom okolicom proglašen zaštićenim područjem.

Etimologija[uredi VE | uredi]

Etimološko podrijetlo Zarivara temelji se na kurdskoj riječi ziré koja označava more odnosno sufiksu -bar koji podrazumijeva jezero ili baru. Ostali oblici hidronima koji se pojavljuju u literaturi su Zeribar, Zrevar i Zrebar.

Mitologija[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Iranska mitologija
Uz nastanak jezera Zarivar vezuje se više lokalnih legendi, a najpoznatija među njima dijeli sličnosti s biblijskom pričom o Sodomi i Gomori iz starozavjetne Knjige Postanka. Prema legendi, na dnu današnjeg jezera nalazio se drevni grad s iskvarenim stanovništvom i zlim tiraninom na prijestolju. Lokalni mudrac molio se zoroastrijskom vrhovnom božanstvu da okonča njihova zlodjela, a Ahura Mazda uslišila je njegove molitve otvaranjem desetaka izvora podno okolnih planina koji su preko noći potopili grad. Mudrac je kasnije navodno sahranjen podno obronaka istočne planine gdje se u početku nalazilo zoroastrijsko svetište, a potom je prenamjenjeno u džamiju.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Zemljopis Irana
Zarivar se nalazi na zapadu Zagrosa odnosno u tektonskoj kotlini koja se usporedno s planinskim lancem pruža u smjeru sjeverozapad-jugoistok i tektonski je oblikovan tijekom mezozoika. Kotlina je prema zapadu omeđena planinama Kuh-e Kačlus (1841 m) i Kuh-e Le-Gure (1944 m), a prema istoku padinama Kuh-e Kale-Kile-Kovsa (1791 m) i Kuh-e Nej-Sarana (1815 m). Prosječna nadmorska visina površine jezera iznosi 1281 m, no ovisno o godišnjem dobu može oscilirati za ±3,0 m. Oblik Zarivara konveksan je prema istoku, duljina mu je približno 5,0 km, a najveća širina 2,0 km. Površina jezera kreće se od 7,2 do 7,5 km², dok s pripadajućim vlažnim područjem obuhvaća 32,92 km² koja su 2009. godine proglašena zaštićenim područjem. Uz obale i užu okolicu Zarivara živi oko 100.000 ljudi, uglavnom u gradu Marivanu smještenom na jugoistočnoj strani. Ostala manja naselja su Kulan na zapadnoj, odnosno Kani-Sanan, Dare-Tefi, Pir-Safa, Kani-Sepike i Jangije na istočnoj obali.

Hidrologija[uredi VE | uredi]

Zaleđeno jezero zimi

Tektonska kotlina obuhvaća jezero od 7,5 km² u žarištu, pripadajuće vlažno područje od 32,92 km² s prosječnim perimetrom od 22 km, te u najširem smislu zatvoreni slijev određen razvodnicama na vrhovima okolnih planina čija površina iznosi 108,27 km². Zarivar je specifičan po tome da nema površinskih pritoka već ga vodom napajaju deseci izvora podno okolnih planina, te padaline. Područjem prevladava snježno-šumska klima (Dsa) s hladnim zimama prilikom kojih se površina jezera ponekad zaleđuje. Prosječna količina padalina je 786 mm, relativna vlažnost zraka 58%, a stopa evaporacija 1900 mm godišnje. Maksimalni obujam jezera je 54 milijuna , od čega 41 milijun (76%) otpada na površinsko otjecanje, a preostalih 13 milijuna (24%) na izvore. Tijekom kasnog ljeta količina vode se smanjuje za 19 milijuna , dok se istovremeno najveća dubina od 12 m prepolavlja. Zbog opasnosti od poplava tijekom 20. stoljeća na južnoj strani jezera (prema Marivanu) podignut je nasip, a na sjevernoj strani je prokopan kanal do rijeke Kizilče-Su koja se nadovezuje na slijev Perzijskog zaljeva. Iskorištavanje ovog kanala za navodnjavanje izazvalo je zabrinutost stručnjaka za zaštitu okoliša koji tvrde da se njime odnose sedimenti ključni za opstanak cijelog lokalnog ekosustava.

Flora[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Flora Irana

Panorama južnog Zarivara s pripadajućim vlažnim područjem

Flora Zarivara obuhvaća biljke u samom jezeru kao i one iz rubnog vlažnog područja. Najvažniji čimbenik u oblikovanju flore jest prirodni hidrološki ciklus s oscilirajućim vodostajem koji ima pozitivan utjecaj na bioraznolikost jer dinamički obogaćuje ekosustav. Prisutne amfibijske biljke dijele se na četiri kategorije:

Planinske padine u okolici jezera i močvara dijele slične geobotaničke karakteristike s ostatkom sjevernog Zagrosa, a ključni čimbenici za oblikovanje flore su relativno visoka vlažnost zraka odnosno količina padalina. Na padinama prevladavaju šume hrasta, dok ostale vrste uključuju javor, jasen, orah, glog, badem, trešnju, te divlju krušku, jabuku i pistaciju.

Fauna[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Fauna Irana

Zbog izražene bioraznolikosti, Zarivar s okolicom smatra se jednim od najvažnijih ekosustava u Kurdistanskoj pokrajini. U faunu navedenog spadaju:

Među navedenim vrstama bezribica, zlatna ribica i gambuzija spadaju u invazivne, dok su sve ostale autohtone. Godine 2009. jezero Zarivar zajedno s pripadajućom okolicom proglašeno je zaštićenim područjem i danas je popularno odredište za ekološki turizam.

Poveznice[uredi VE | uredi]

Literatura[uredi VE | uredi]

Ostali projekti
Commons-logo.svg U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Zarivar