Černihiv

Koordinate: 51°30′N 31°18′E / 51.500°N 31.300°E / 51.500; 31.300
Izvor: Wikipedija
Černihiv (Černigov)
Чернігів
Panorama grada
Panorama grada
Panorama grada
Zastava
Zastava
Grb
Grb
Koordinate: 51°30′N 31°18′E / 51.500°N 31.300°E / 51.500; 31.300
Država Ukrajina
Oblast Černigovska oblast
Vlast
 - Gradonačelnik Vladislav Atrošenko
Površina
 - Ukupna 79 km2
Visina 136 m
Stanovništvo (2001.)
 - Grad 299.500
 - Gustoća 3,740 stan./km2 (2001.)
Vremenska zona EET (UTC+2)
 - Ljeto (DST) EEST (UTC+3)
Poštanski broj 33000-33499
Pozivni broj +380-362
Gradovi prijatelji
Službena stranica www.chernigiv-rada.gov.ua
Zemljovid
Černihiv (Černigov) na zemljovidu Ukrajine
Černihiv (Černigov)
Černihiv (Černigov)

Černihiv[1][2] ili Černigov[3] (ukrajinski: Чернігів, ruski: Чернигов) grad je u sjevernoj Ukrajini. Središte je Černihivske oblasti. Černihiv spada među najstarije autohtone ukrajinske gradove, inače treće po važnosti trgovačko i političko središte srednjovjekovne države Kijevske Rusi. U 17. stoljeću grad Černigov u sklopu Ukrajinskog Hetmanata postaje jedno od većih kulturno-prosvjetnih središta Europe.

Černihiv danas predstavlja zanimljivu turističku lokaciju u kojoj se pronalaze kazališta, muzeji i srednjovjekovni spomenici kulture. Posebno su zanimljive srednjovjekovne slavenske crkve i manastiri. Grad se nešto jače počeo industrijski razvijati nakon Drugog svjetskog rata, u njemu se pronalaze industrijski kompleksi za obradu kemijskih sredstava, drva, zatim izradu građevinskog materijala, hrane, i obradu električne energije.

Povijest[uredi | uredi kôd]

Na prostorima grada Černigova pronalaze se arheološki tragovi raznih euroazijskih kultura prisutnih prije dolaska starih Slavena. Bilježe se tragovi naroda Hazara i Kagana. Kulturno i političko središte postaje tek za vrijeme ukrajinskog plemena Siverjana koji u 10. stoljeću među prvima prihvaćaju nadležnost Kijeva i ulaze u sastav Kijevske Rusi.

U očuvanim povijesnim zapisima, Černigov se prvi put spominje u Rus'-bizantskom ugovoru iz 907. godine (kao Черниговъ), ali prema arheološkim iskopinama grad je postojao i u 9. stoljeću. Na prostoru Černigova nalazi se i Crna Mongila, jedno od najvećih i najstarijih kraljevskih pogrebnih svetišta u istočnoj Europi, inače pronađeno i otkopano još u 19. stoljeću. Arheološke iskopine upućuju da je Černigov predstavljao jednoj od najvažnijih srednjovjekovnih središta u istočnoj Europi.

Grad Černigov od 11. do 13. stoljeća je predstavljao središte Černigovske Kneževine i središte prostora poznatog kao Siverjanščina koje se prostiralo od grada Černigova pa sve do grada Moskve u današnjoj Rusiji. U 11. stoljeću osnovana je i Černigovska biskupija koja je obuhvatila velike prostore današnje zapadne Rusije. Nakon napada Mongola sredinom 13. stoljeća, Černigov gubi na svojoj političkoj važnosti i uskoro dolazi pod vlast Velike kneževine Litve.

U 17. stoljeću nakon ustanka Zaporoških kozaka, grad se kao i cijela regija kulturno i politički revitalizira. Otvaraju se mnoge prosvjetne institucije i u njemu borave mnogi ukrajinski plemići koji usko surađuju s dvorom Moskve u sklopu Ruskog Carstva. Posebno se tada ističe černigovski nadbiskup Lazar Baranovič, arhimadrit Ioanikij Galjatovskij, arhiđakon Antonij Radivilovskij i drugi.

Ukrajinski intelektualci novonastale Černigovske gubernije u sljedćem razdoblju nesebično pridonose razvoju Ruskog Carstva, i Černigov u 18. stoljeću postaje jedno od najjačih kulturnih i prosvjetnih središta.

Zemljopis[uredi | uredi kôd]

Černigov se nalazi u sjeveroj Ukrajini na rijeci Desnoj u blizini granice s Bjelorusijom i Rusijom, udaljen je od Kijeva 132 km zračne linije, 209 km željeznicom i 140 km cestom.

Stanovništvo[uredi | uredi kôd]

Po službenom popisu stanovništva iz 2001. godine, grad je imao 305.000 stanovnika,[4] prema procjeni stanovništva iz 2005. godine grad je imao oko 300.500 stanovnika.

Gradovi prijatelji[uredi | uredi kôd]

Poznate osobe[uredi | uredi kôd]

Galerija[uredi | uredi kôd]

Izvor[uredi | uredi kôd]

  1. Černihiv | Hrvatska enciklopedija. www.enciklopedija.hr. Pristupljeno 2. lipnja 2023.
  2. U pisanju ukrajinskih imena mjesta služite se ukrajinskim jezikom. Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Pristupljeno 2. lipnja 2023.
  3. Hrvatski egzonimi – Černigov. egzonimi.lzmk.hr. Pristupljeno 2. lipnja 2023.
  4. Ukrajinski zavod za statistiku[neaktivna poveznica]
  5. Tarnobrzeg službena stranica gradaArhivirana inačica izvorne stranice od 18. prosinca 2007. (Wayback Machine)

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Ostali projekti[uredi | uredi kôd]

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Černigiv