Crkvu je dao podići car Justinijan I. Veliki 537. godine na mjestu starije crkve istog imena koju je podigao Konstantin I. Veliki u 4. stoljeću na mjestu još starijeg paganskog hrama. Današnji izgled je dobila obnovom nakon potresa u 8. stoljeću kada ju je Konstantin V. dao ukrasiti mozaicima i freskama. Crkva je povećana u 11. i 12. stoljeću, te danas ima veličinu od 100 x 32 metra.
Njezin tlocrt je klasični bizantska crkva upisanog grčkog križa s polukupolom iznad narteksa i plitkom kupolom (promjera 15 m i visine 35 m s dvadeset prozora na njezinom niskom tamburu) na sjecištu krakova križa. Ima dva broda podijeljena stupovima, galeriju i ona je jedina bizantska crkva sa sačuvanim atrijem. Njezini ukrasi su rijedak primjer ukrasa iz vremena bizantskog ikonoklazma.
1)Zajedno s Makedonijom; 2)zajedno s drugim državama (Azerbajdžan, Iran, Kazahstan i Kirgistan); 3)Slavi se u još desetak država sa značajnim udjelom iranskog stanovništva.; 4)zajedno s drugim državama (Azerbajdžan, Iran i Uzbekistan); 5) zajedno sa Azerbajdžanom i Kazahstanom; 6)zajedno sa Azerbajdžanom; 7)zajedno s drugim državama (Azerbajdžan, Kazahstan, Kirgistan, Tadžikistan, Turkmenistan i Uzbekistan); 8)zajedno s drugim državama (Azerbajdžan, Afganistan, Iran, Tadžikistan, Turkmenistan i Uzbekistan); * Svjetska baština u opasnosti