Ani

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Arheološki lokalitet Ani
Flag of UNESCO.svg Svjetska baštinaUNESCO
Arheološki lokalitet Ani
Flag of Turkey.svg Turska


Ani na karti Turska
Ani
Ani
Lokacija Anija u Turskoj
Godina uvrštenja: 2016. (40. zasjedanje)
Vrsta: Kulturno dobro
Mjerilo: ii, iii, iv
Ugroženost: ne
Poveznica: 1518 UNESCO

Ani, arm. Անի, je uništeni srednjovjekovni armenski grad smješten u turskoj pokrajini Kars, u blizini granice s Armenijom. Između 961. i 1045. d. bio je glavnim gradom Bargatidskog armenskog kraljevstva, koja se prostirala područjem današnje Armenije i istočne Turske. Nazvan kao "Grad 1001 crkve", bio je smješten na raskrižju trgovačkih ruta, a njegovi sakralni objekti, palače i utvrde bili su među najviše tehnički i umjetnički unaprijeđeni u svijetu. U svom vrhuncu, Ani je imao 100.000 stanovnika[1]

Panorama sjevernih zidina grada Anija 2011. god.
Magnify-clip.png
Panorama sjevernih zidina grada Anija 2011. god.
Karta grada Anija

Odavno poznat po svojoj veličanstvenosti i ljepoti, napali su ga Mongoli 1236. godine, a uništio ga je i potres 1319. godine. Zbog toga je populacija naglo opala, da bio do 17. stoljeća bio potpuno zaboravljen. Za Armence je Ani nacionalno, vjersko i kulturno naslijeđe, jedan od najvidljivijih "materijalnih" simbola velikog armenskog kraljevstva, kojim se oni izuzetno ponose.

Svjetska baština[uredi | uredi kôd]

Ovaj srednjovjekovni grad kombinira stambene, vjerske i vojne građevine karakteristične za srednjovjekovni urbanizam koje su izgrađene tijekom stoljeća kršćanskih i muslimanskih dinastija. Najveći procvat je doživio u 10. i 11. stoljeću kada je postao glavni grad srednjovjekovnog Armenskog Kraljevstva dinastije Bagratida i profitirao od kontrole jedne grane puta svile. Kasnije, pod bizantskim, seldžuskom i gruzijski suverenitetom, ona održava svoj status kao važno raskrižje trgovačkih karavana. Mongolska invazija i razorni potres 1319. godine označili su početak njegova pada.

God. 2016. Ani je upisan na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Aziji kao „sveobuhvatan pregled razvoja srednjovjekovne arhitekture kroz primjere gotovo svih različitih arhitektonskih inovacija u regiji između 7. i 13. stoljeća”[2].

Reference[uredi | uredi kôd]

  1. Ghafadaryan, Karo. 1974. Անի [Ani]. Armenian Soviet Encyclopedia Volume I (armenski). Armenian Academy of Sciences. str. 407–412
  2. Archaeological Site of Ani na službenim stranicama UNESCO-a (engl.) Pristupljeno 21. srpnja 216.

Literatura[uredi | uredi kôd]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Ani
  • Cowe, S. Peter. 2001. Ani: World Architectural Heritage of a Medieval Armenian Capital. Peeters. Sterling, Va.. CS1 održavanje: ref=harv (link)
  • (arm.) Hakobyan, Tadevos Kh. 1980. Անիի Պատմություն, Հնագույն Ժամանակներից մինչև 1045 թ, գիրք 1 (The History of Ani, from Ancient Times Until 1045, Book I). Yerevan State University Press. Yerevan, Armenian SSR.
  • (arm.) Hakobyan, Tadevos Kh. 1982. Անիի Պատմություն, 1045 թ. մինչև անկումն ու ամայացումը, գիրք 2 (The History of Ani, from 1045 Until its Collapse and Desolation, Book II). Yerevan State University Press. Yerevan, Armenian SSR.
  • Kevorkian, Raymond. 2001. Raymond Kevorkian (ur.). Ani – Capitale de l'Arménie en l'An MilCS1 održavanje: ref=harv (link)
  • Lynch, H.F.B. 1901. Armenia, Travels and Studies. Longmans. London. ISBN 978-1-4021-8950-0CS1 održavanje: ref=harv (link)
  • Marr, Nicolas Yacovlevich. 2001. Ani – Rêve d'Arménie. Anagramme Editions. Paris. CS1 održavanje: ref=harv (link)
  • Minorsky, Vladimir. 1953. Studies in Caucasian History. ISBN 978-0-521-05735-6CS1 održavanje: ref=harv (link)
  • Paolo, Cuneo. 1984. Documents of Armenian Architecture, volume 12: AniCS1 održavanje: ref=harv (link)
  • Kalantar, Ashkharbek. 1994. Armenia from the Stone Age to the Middle AgesCS1 održavanje: ref=harv (link)
  • Sinclair, Thomas Allen. 1987. Eastern Turkey, an Architectural and Archeological Survey, volume 1CS1 održavanje: ref=harv (link)