Arta, Grčka
Arta
Άρτα | |
---|---|
Osnovni podatci | |
Država | ![]() |
Periferija | Epir |
Prefektura | Arta |
Stanovništvo | 23.863 (2001) |
Površina | 47.973 km² |
Visina | 30 m |
Koordinate | 39°09′N 20°59′E / 39.150°N 20.983°E |
Vremenska zona | Srednjoeuropsko vrijeme (UTC+2) |
- Ljeto (DST) | Srednjoeuropsko ljetno vrijeme (UTC+3) |
Poštanski broj | 471 00 |
Pozivni broj | 26810 |
Registarska oznaka | ΑΤ |
Gradonačelnik | Panagiotis Ekonomidis |
Službena stranica | www.arta.gr |
Karta | |
Položaj grada na karti Grčke
|
Arta (grčki: Άρτα) je grad u sjeverozapadnoj Grčka, sjedište prefekture Arta koja je pak dio periferije Epir. Za antičkih vremena grad je bio poznat pod imenom Ambracia / Amvrakia (grčki:Αμβρακία). Arta je poznata i po svom Starom mostu preko rijeke Araktos, kao i po srednjovjekovnoj utvrdi iz 13. st., koja spada u red najbolje očuvanih u cijeloj Grčkoj.
Arta je grad prepun bizantskih povijesnih građevina, ponajviše crkava, od kojih je najpoznatija Parigoritria, koju je izgradio oko 1290. godine despot Nikefora.
- Današnja Arta je sjedište Tehnološkog edukacijskog instituta Epira.
Povijest[uredi | uredi kôd]
Arta u doba antike[uredi | uredi kôd]
Prvotno naselje osnovali su doseljenici iz Korinta u 7. st. prije Krista, pod imenom Amvrakia (antičko ime Arte). 295. pr. Kr. Pir, epirski kralj Molosijanaca premjestio je sjedište svoje kraljevine u Ambrakiju, odakle je lakše mogao napadati na Rimljane. Pir je uspio izvojevati velike ali i vrlo skupe pobjede (uz puno žrtava) protiv Rimljana, zbog toga je njegovo ime ostalo trajno zapamćeno iz rimske uzrečice Pirova pobjeda, a to se prije svega odnosilo na događaje poslije bitke kod Askuluma. Od 146. pr. Kr. Amvrakia je u sastavu Rimskog Carstva, a provincija Epir, nazvana je Epirus Vetus, za razliku od novoustanovljene Epirus Nova koja je bila istočnije.
Grad se prvi put spominje pod imenom Arta, tek 1082. godine.
Za vrijeme Bizanta i Osmanskog Carstva[uredi | uredi kôd]
1204. godine nakon pada Konstantinopola u ruke križara, Arta je postala sjedište Epirske Despotovine koja se na vrhuncu svoje moći prostirala se od Drača te preko cijele sjeverozapadne Grčke, Tesalije i sjeverozapadne Makedonije. Nakon toga gradom kratkotrajno vlada talijanska velikaška obitelj Orsini (1318. – 1337.) Potom Artom upravlja Srpsko Carstvo (1337. – 1359.), pa za njima albanski rodovski klan (1359. – 1416.) Potom gradom upravljaju talijanski velikaši iz obitelji Tocco; Carlo II Tocco i Leonardo III Tocco.
Zatim Turci zauzimaju 1449. godine Artu i mijenjaju joj ime u "Narda". Potom je Arta kratkotrajno pod vlašću Mlečana od 1717. godine, potom Francuza od 1797. godine. Turci ponovno zauzimaju grad 1799. godine i drže ga pod svojom vlašću sve do 1881. kada je nakon odluke Berlinskog kongresa grad pripojen Kraljevini Grčkoj.
Znamenitosti[uredi | uredi kôd]
Antika[uredi | uredi kôd]
Današnja Arta leži na ostacima starog naselja Ambrakia. Od stare Ambrakije ostalo je malo; ostaci starih zidina, ostatci hrama bogu Apolonu, iskopine antičkog kazališta i ostatci jugozapadnog groblja stare Ambrakije.
Bizant[uredi | uredi kôd]
Utvrdu Arta podigao je epirski despot Mihajlo II. Komnen Dukas sredinom 13. st., to je dobro očuvani primjer bizantske arhitekture. Najvažniji bizantski spomenik Arte je Crkva - Parigoritria koju je podigao od 1285. do 1289. Nikefor I. Komnen Dukas i njegova žena Ana Paleolog Kantekuzena. Crkva Sv.Teodora još je jedan primjer fine bizantinske arhitekture. Ostali spomenici su crkva Sv. Bazilija (Hagios Vasilios) i manastir Kato Panagia.
Muzeji[uredi | uredi kôd]
- Muzej prapovijesti i klasične antike iz Arte
- Crkva Parigoritissa
- Povijesni muzej Skoufas
- Arheološki muzej Koronisia
Tehnološki edukacijski institut Epir[uredi | uredi kôd]
Tehnološki edukacijski institut Epir (T.E.I.) [1] ima sjedište i glavni studentski kamp u Arti; a u ostaliim gradovima Epira podružnice, a to su; Janjina, Igumenica i Preveza. T.E.I. danas ima (4) Fakulteta i (13) Odjela.
Zemljopisne odrednice i promet[uredi | uredi kôd]
Arta se nalazi sjeverozapadno od Antirija, Mesolongija i Agrinija, sjeveroistočno od Preveze, jugoistočno od Janjine i jugozapadno od Trikale.
Grad je povezan s ostalim grčkim gradovima magistralnim cestama; grčka nacionalna cesta GR-5 (Antirio - Janjina) i grčka nacionalna cesta GR-30 (Arta-Peta - Trikala). Rijeka Araktos teče zapadno od grada, veliko akomulaciono jezero na rijeci nalazi see sjeverno od Arte.
Rast stanovništva Arte posljednjih decenija[uredi | uredi kôd]
Godina | Stanovništvo | Promjene |
---|---|---|
1981 | 20,004 | - |
1991 | 23,710 | +3,706/+18.53% |
2001 | 23,863 | +153/+0.65% |
Izvori[uredi | uredi kôd]
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
- Prefektura Arta Inačica izvorne stranice arhivirana 21. veljače 2009. (grč.)
- Općina Makrakomi na stranicama GTP-a (grč.), (engl.)
- Makrakomina stranicama GTP-a (grč.), (engl.)
|