Arta, Grčka

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Arta
Άρτα
Arta
Osnovni podaci
Država Flag of Greece.svg Grčka
Periferija Epir
Prefektura Arta
Stanovništvo 23.863 (2001)
Površina 47.973 km²
Visina 30 m
Koordinate 39°90′N 20°59′E / 40.5°N 20.983°E / 40.5; 20.983Koordinate: 39°90′N 20°59′E / 40.5°N 20.983°E / 40.5; 20.983
Vremenska zona Srednjoeuropsko vrijeme (UTC+2)
 - Ljeto (DST) Srednjoeuropsko ljetno vrijeme (UTC+3)
Poštanski broj 471 00
Pozivni broj 26810
Registarska oznaka ΑΤ
Gradonačelnik Panagiotis Ekonomidis
Službena stranica www.arta.gr
Karta
Arta na karti Grčka
Arta
Arta

Položaj grada na karti Grčke


Arta (grčki: Άρτα) je grad u sjeverozapadnoj Grčka, sjedište prefekture Arta koja je pak dio periferije Epir. Za antičkih vremena grad je bio poznat pod imenom Ambracia / Amvrakia (grčki:Αμβρακία). Arta je poznata i po svom Starom mostu preko rijeke Araktos, kao i po srednjovjekovnoj utvrdi iz 13. st., koja spada u red najbolje očuvanih u cijeloj Grčkoj. Arta je grad prepun bizantskih povijesnih građevina, ponajviše crkava, od kojih je najpoznatija Parigoritria, koju je izgradio oko 1290. godine despot Nikefora.

  • Današnja Arta je sjedište Tehnološkog edukacijskog instituta Epira.

Povijest[uredi VE | uredi]

Arta u doba antike[uredi VE | uredi]

Prvotno naselje osnovali su doseljenici iz Korinta u 7. st. prije Krista, pod imenom Amvrakia (antičko ime Arte). 295. pr. Kr. Pir, epirski kralj Molosijanaca premjestio je sjedište svoje kraljevine u Ambrakiju, odakle je lakše mogao napadati na Rimljane. Pir je uspio izvojevati velike ali i vrlo skupe pobjede (uz puno žrtava) protiv Rimljana, zbog toga je njegovo ime ostalo trajno zapamćeno iz rimske uzrečice Pirova pobjeda, a to se prije svega odnosilo na događaje poslije bitke kod Askuluma. Od 146. pr. Kr. Amvrakia je u sastavu Rimskog Carstva, a provincija Epir, nazvana je Epirus Vetus, za razliku od novoustanovljene Epirus Nova koja je bila istočnije.

Grad se prvi put spominje pod imenom Arta, tek 1082. godine.

Za vrijeme Bizanta i Osmanskog Carstva[uredi VE | uredi]

1204. godine nakon pada Konstantinopola u ruke križara, Arta je postala sjedište Epirske Despotovine koja se na vrhuncu svoje moći prostirala se od Drača te preko cijele sjeverozapadne Grčke, Tesalije i sjeverozapadne Makedonije. Nakon toga gradom kratkotrajno vlada talijanska velikaška obitelj Orsini (1318. -1337.) Potom Artom upravlja Srpsko Carstvo (1337. - 1359.), pa za njima albanski rodovski klan (1359. -1416.) Potom gradom upravljaju talijanski velikaši iz obitelji Tocco; Carlo II Tocco i Leonardo III Tocco.

Zatim Turci zauzimaju 1449. godine Artu i mijenjaju joj ime u "Narda". Potom je Arta kratkotrajno pod vlašću Mlečana od 1717. godine, potom Francuza od 1797. godine. Turci ponovno zauzimaju grad 1799. godine i drže ga pod svojom vlašću sve do 1881. kada je nakon odluke Berlinskog kongresa grad pripojen Kraljevini Grčkoj.

Znamenitosti[uredi VE | uredi]

Antika[uredi VE | uredi]

Današnja Arta leži na ostacima starog naselja Ambrakia. Od stare Ambrakije ostalo je malo; ostaci starih zidina, ostatci hrama bogu Apolonu, iskopine antičkog kazališta i ostatci jugozapadnog groblja stare Ambrakije.

Bizant[uredi VE | uredi]

Crkva iz kasnog 13. st. -Parigoritria

Utvrdu Arta podigao je epirski despot Mihajlo II. Komnen Dukas sredinom 13. st., to je dobro očuvani primjer bizantske arhitekture. Najvažniji bizantski spomenik Arte je Crkva - Parigoritria koju je podigao od 1285. do 1289. Nikefor I. Komnen Dukas i njegova žena Ana Paleolog Kantekuzena. Crkva Sv.Teodora još je jedan primjer fine bizantinske arhitekture. Ostali spomenici su crkva Sv. Bazilija (Hagios Vasilios) i manastir Kato Panagia.

Muzeji[uredi VE | uredi]

  • Muzej prapovijesti i klasične antike iz Arte
  • Crkva Parigoritissa
  • Povijesni muzej Skoufas
  • Arheološki muzej Koronisia

Tehnološki edukacijski institut Epir[uredi VE | uredi]

Tehnološki edukacijski institut Epir (T.E.I.) [1] ima sjedište i glavni studentski kamp u Arti; a u ostaliim gradovima Epira podružnice, a to su; Janjina, Igumenica i Preveza. T.E.I. danas ima (4) Fakulteta i (13) Odjela.

Zemljopisne odrednice i promet[uredi VE | uredi]

Arta se nalazi sjeverozapadno od Antirija, Mesolongija i Agrinija, sjeveroistočno od Preveze, jugoistočno od Janjine i jugozapadno od Trikale.

Grad je povezan s ostalim grčkim gradovima magistralnim cestama; grčka nacionalna cesta GR-5 (Antirio - Janjina) i grčka nacionalna cesta GR-30 (Arta-Peta - Trikala). Rijeka Araktos teče zapadno od grada, veliko akomulaciono jezero na rijeci nalazi see sjeverno od Arte.

Rast stanovništva Arte posljednjih decenija[uredi VE | uredi]

Godina Stanovništvo Promjene
1981 20,004 -
1991 23,710 +3,706/+18.53%
2001 23,863 +153/+0.65%

Izvori[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]