Prijeđi na sadržaj

Grevena

Koordinate: 40°05′N 21°25′E / 40.083°N 21.417°E / 40.083; 21.417
Izvor: Wikipedija
Grevena
Γρεβενά
Osnovni podatci
Država Grčka
Periferija Zapadna Makedonija
Prefektura Grevena
Stanovništvo 15.481 (2001)
Površina 461.384 km²
Visina 530 m
Koordinate 40°05′N 21°25′E / 40.083°N 21.417°E / 40.083; 21.417
Vremenska zona Srednjoeuropsko vrijeme (UTC+2)
 - Ljeto (DST) Srednjoeuropsko ljetno vrijeme (UTC+3)
Poštanski broj 511 00
Pozivni broj 24620
Registarska oznaka ΡΝ
Gradonačelnik Georgios Noutsos
Službena stranica www.dimosgrevenon.gr
Karta
Grevena na zemljovidu Grčke
Grevena
Grevena
Grevena na zemljovidu Grčke


Grevena (grčki: Γρεβενά, makedonski/bugarski: Гребена, vlaški: Grebini) je grad na sjeveru Grčke u Periferiji Zapadna Makedonija. Grevena je glavni grad prefekture Grevena s 15 481 stanovnika (širi teritorij grada).

Grevena je sjedište eparhije grčke pravoslavne crkve.

Povijest

[uredi | uredi kôd]

Arheološki nalazi kod mjesta Spileo (utvrda) i Alatopetra, pokazuju da je područje Grevene bilo naseljeno još 1500. pr. Kr. U ta davna vremena Grevena je pripadala Makedoniji. Za vrijeme Bizantskog carstva Gravena je postala sjedište eparhije u Ohridskoj arhiepiskopiji[1] Znamo da je bizantski car Manuel I. Komnen ( 1143. – 1180.) imenovao grevenske episkope.

Osmanska vladavina nad Makedonijom (od 1423. do 1912. godine) nije imala gotovo nikakav utjecaj na stanovnike ove regije, oni su zadržali svoju vjeru u potpunosti. Velik broj manastira u području Grevene pomogao je da se takvo stanje održi. Engleski putopisac iz XIX st. William Martin Leake, opisuje Grevenu u svom putopisu iz Sjeverne Grčke, kao sjedište eparhije i osamdesetak obitelji, a okolicu kao kraj s relativno malo turskih naselja.[2] Za Grčkog rata za neovisnost, 1897. godine pokušali su grčki ustanici iz Valtina zauzeti Grevenu. Za njihovog nastupajućeg marša došlo je do sukoba s turskim garnizonom od 400 vojnika kod mjesta Kritades. Turci su ustanike poslije žestoke borbe uspjeli odbaciti.[3]

Grci su zauzeli Grevenu za vrijeme Prvog balkanskog rata u studenom 1912. godine.[4]

Nakon Grčkog poraza u Grčko-turskom ratu 1919 -1922 došlo je do masovnog preseljenja stanovništva, to je obuhvatilo i područje Gravene iz kojeg je iseljeno sve islamsko stanovništvo a na njihovo mjesto je doseljeno grčko kršćansko stanovništvo iz Male Azije i Ponta.

Za Grčkog građanskog rata vođenog između 1946. – 1949. godine Grevena i njena okolica bili su poprište glavnih i najtežih borbi između ljevičarskih snaga i vladinih snaga.[5]

Posljedice Drugog svjetskog rata i Grčkog građanskog rata bile su velike, tako je 1950. godine kraj Prefekture Grevena imao je samo 30% stočnog fonda kojeg je imao prije Drugog svjetskog rata 1940.[6]

Veliki razorni potres pogodio je Gravenu 13. svibnja 1995. snagom od 6.6 Richterove ljestvice prouzročivši samo materijalna razaranja.[7] Na svu sreću prvo su se zbila dva manja potresa upozorenja - koji su dobrano uplašili stanovnike, a tek nakon toga uslijedio je razorni.

Zemljopisne osobine

[uredi | uredi kôd]

Grad Grevena leži na visoravni zapadno od kotline rijeke Aliakmon, koja protječe pored Grevena udaljena oko 8 km u pravcu sjeverozapada. Kroz Grevenu protiče pritoka Aliakmona, rijeka Grevenitis (ili Greveniotikos).

Grevena je udaljena od grada Kozanija u pravcu sjeveroistoka oko 40 km, od grada Kastorije u pravcu sjeverozapada oko 51 km, od Metsova u pravcu jugozapada 41 km, od grada Kalambakija 45 km, od Janjine u pravcu jugozapada 69 km.

Gospodarstvo

[uredi | uredi kôd]

Stanovništvo Grevene bavi se poljoprivredom, stočarstvom i obrtom. Stočarstvo se odvija na relativno visokoj nadmorskoj visini od 1000 do 1500 m.[8] U dolini rijeke Greveniotis uzgaju se žitarice; pšenica, ječam i druge prehrambene kulture.

Kretanje stanovništva posljednjih desetljeća

[uredi | uredi kôd]
Godina Stanovnika Promjena Stanovništvo općine Promjene
1981 7,739
1991 9,345 +1,606/+20.75% 14,986
2001 10,177 +4832/8.90% 15,481 +495/3.32%
  • Rast stanovništva 1981-2001.

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Paul Magdalino. The Empire of Manuel I Komnenos, 1143-1180. Cambridge University Press, 1993. S. 136. ISBN 0521526531
  2. William Martin Leake. Travels in Northern Greece. Volume 1. J. Rodwell, 1835. S. 303.
  3. William Kinnaird Rose. With the Greeks in Thessaly. Methuen & Co, 1897. Reprint by Adamant Media Corporation. S. 055. ISBN 1-4021-0628-9
  4. Novinski članak iz novina Embros od 19. listopada 1912. (julijanski kalendar), strana 4.
  5. C. M. Woodhouse. The Struggle for Greece, 1941-1949. Hart-Davis, MacGibbon, 1976. Reprint C. Hurst & Co. Publishers, 2002. S. 184. ISBN 1-85065-487-5
  6. Angeliki E. Laiou. Population Movements in the Greek Countryside During the Civil War. In: Lars Bærentzen, John O. Iatrides, Ole Langwitz Smith (Hrsg.). Studies in the History of the Greek Civil War, 1945-1949. Museum Tusculanum Press, 1987. S. 86. ISBN 8772890045
  7. G. Drakatos, D. Papanastassiou, G. Papadopoulos, H. Skafida, G. Stavrakakis. Relationship between the 13 May 1995 Kozani-Grevena (NW Greece) earthquake and the Polyfyto artificial lake. Engineering Geology 51, 1998: 65-74.
  8. Catherine Morgan. Cultural subzones in Early Iron Age and Archaic Arcadia? In: Thomas Heine Nielsen, James Roy (Hrsg.). Defining Ancient Arkadia: Symposium, April, 1-4 1998. Kgl. Danske Videnskabernes Selskab, 1999. S. 393. ISBN 8778761603

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]